DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1939 str. 30 <-- 30 --> PDF |
malu hrastovu biljčicu u zimi povalile i ugušile. Ako je sadnja žira nemoguća, zasade se hrastove biljke, koje se vade iz gustih branjevina. Navedenim radovima bila bi sječna površina za prvo vrijeme očišćena i uređena. Prirodno pomlađivanje 100—160-godišnjih sastojina. Kako se vrši prirodno pomlađivanje u sastojinama starima 100—160 godina t. j . u sastojinama, u kojima se obično gospodari uz ophodnju od 140 godina odnosno, iz zdravstvenih razloga, uz ophodnje od 120 ili 100 godina? Ako je u takovim sastojinama uslijed bilo kakovih kalamiteta sklop prekinut, prirodno pomlađivanje vrši se kao i kod starih hrastika. Ako je pak sklop potpun, onda se u sastojini provede jedan sijek, kojim se Sklop prekida. Time dolazi u tlo više vlage, sunce brže rastvara listinac i eventualni kiseli humus, svinje ruju, tlo se razrahljuje i pripravlja da primi žir. U prvoj žirorodnoj godini potrebna površina stavi se u predzabranu na ca 5 godina. Sada se prirodno pomlađivanje vrši na isti način kao i kod starih hrastika. Ovaj sijek (radi prekidanja sklopa u svrhu priprave tla) zajedno sa prirodnim pomlađivanjem traje ca 10 godina, u kom je vremenu površina samo zadnjih 5 godina zabranjena za pašu. Sastojina se ne stavlja u predzabranu prije godine uroda žira i iz razloga, da se preranim stavljanjem u predzabranu ne razviju guste trave sa trnjem i raznim drugim korovom, što je na ovako dobrom tlu sasvim moguće. Tlo bi dakle u tom slučaju bilo prekriveno, pa žir i sjeme graba, a osobito sjeme jasena i brijesta, ne bi dolazilo do golog tla, nego bi na travi ili korovu uginulo. Iz istoga razloga — radi naplođenja sa sjemenom jasena i brijesta — u većini slučajeva u sastojinama sa jako prekinutim sklopom nema svrhe držati predzabranu dulje od 5 godina. Iza pet godina zabrane od paše izraste na zabranjenoj površini — radi velike plodnosti tla — gusta visoka trava, razni živi pokrov i korov tako, da ako stabla jasena i brijesta i urode sjemenom, sjeme kada padne, ne dođe u dodir sa zemljom, nego ostane na travi, živom pokrovu i korovu i ugine. Prirodno je dakle najplodenje tim sjemenom nemoguće. Ne preostaje stoga drugo, nego iza provedene sječe provesti popunjavanja sadnjom biljaka tih vrsta drveta. I ako žir rodi svake 2—4 godine, pa je prirodno pomlađenje žirom u roku od 5 godina osigurano, može se ipak dogoditi da radi proljetnih mrazova u doba cvata ne bude uroda žira kroz 5 i više godina. Tada se na površini predzabrane izvrši umjetno pošumljavanje sadnjom žira pod motiku. Ovakovih slučajeva ima vrlo malo. I gdje se sastojine osuše, gdje je dakle iz toga razloga prirodno pomlađenje nemoguće, mora se odmah provesti sadnja žira, da mlade biljke što prije ojačaju, da ih ne bi guste i bujne trave povalile i pogušile. Isto tako mora se što prije na ovakovim površinama obaviti i sadnja biljaka jasena i brijesta, jer i njih guste trave mogu da povale i uguše. Šumskopoljsko gospodarstvo. Dogodi se gdjekad, da u sastojinama sa vrlo slabim obrastom tlo jako zakorovi ili se digne predrast, koji s obzirom na vrst drva, starost itd. ne može poslužiti kao buduća glavna sastojina. Na takovim površinama moguće je jedino umjetno pošumljenje, jer se sasijecanjem korova i predrasta dobiju mnogobrojni i bujni izbojci iz panjeva i žilja, radi kojih je prirodno pošumljenje žirom sasvim ne 28 |