DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1939 str. 29 <-- 29 --> PDF |
biti dovoljno naplodena, ako u predzabrani bude samo nekoliko stabala ovih vrsta. Ako je površina predzabrane obrasla gustom travom i gustim korovom, prirodno pomlađenje sa ovim vrstama ne uspijeva. Tada se pomlađenje tim vrstama vrši sadnjom biljaka iza sječe svih stabala. I za slučaj, ako stabala tih vrsta u predzabrani nema, ne popunjuje se predzabrana njihovim biljkama, već se to čini također iza sječe hrastovih stabala. Kada je površina predzabrane naplodena hrastom, a po mogućnosti! i jasenom, brijestom i grabom — ako ih je u predzabrani bilo — posijeku se stara stabla. Jasno je, da se prigodom rušenja i izrade stabala, a naročito prigodom izvoza izrađene robe, pomladak dosta oštećuje. Međutim posljedica toga oštećenja uskoro nestaje, naročito ako je površina bila dobro naplodena. Uređenje sječina. Iza dovršene sječe i izvoza pristupa se uređenju sječne površine i to postepenim načinom. Sječina se najprije očisti od raznih preostalih otpadaka. Zatim se pristupa čišćenju sječne površine od raznog korova kao i nepoželjnog predrasta. To se čišćenje obavlja odmah iza sječe ili godinu dvije poslije, već prema naravi i jakosti korova i predrasta. Trava je naime već toliko odrasla i gusta, da je dostatna da očuva mlade biljke od mraza. Čišćenjem od korova i predrasta dobiju biljčice više topline, zraka i ^svjetla, time je pojačana transpiracija i asimilacija, a posljedica je svega toga pojačani prirast. Iza provedenog čišćenja sječine provodi se popunjavanje sječne površine. Ponajprije se pošumljuju mjesta, koja nisu bila prekrivena krošnjama hrastovih stabala, pa prema tome nisu ni naplodena. Zatim se pošumljuju ev. čistine, nastale prigodom izvoza izrađene robe. Pošumljavanja se vrše biljkama jasena, brijesta i graba. U koliko na sječnoj površini nije bilo druge vrste drveća osim hrasta, pa prema tome sječna površina nije mogla i drugim vrstama drveća biti prirodno pomlađena, zatim u koliko naplođenje ovim vrstama nije izvršeno ni na način, da je sjeme tih vrsta doneseno sa strane bilo vodom bilo vjetrom, te napokon u koliko sječna površina nije tim vrstama naplodena iz bilo koga razloga, i ako je na sječnoj površini bilo stabala tih vrsta, popunjuje se prirodni pomladak hrasta biljkama tih vrsta. Osebina tla je mjerodavna, koja će se od tih vrsta drveća saditi. Na vlažno tlo dolazi jasen i brijest, na ocjeditija mjesta dolazi grab. Biljke tih vrsta drveća vade se u zabranjenim sastojinama, gdje je taj pomladak pregust, ili u tkz. privremenim prirodnim šumskim vrtovima. Ima naime u odraslim sastojinama položaja, gdje jasen i brijest neobično povoljno i brzo uspijevaju, bilo da sjeme pada sa okolnih stabala bilo da je doneseno poplavnom vodom. Takova se mjesta ograde, pa se iz tih prirodnih vrtova kroz nekoliko godina vadi na milijune mladih biljaka za presadnju. Kako svaka od navedenih vrsta drveća u mladosti brže prirašćuje od hrasta, to se ta popunjavanja provode obično koju godinu iza izvršene sječe, kada je već hrast ojačao i počeo bolje prirašćivati u visinu, te ga navedene vrste ne mogu — bar u toj najranijoj mladosti — osjetljivo zasjenjivati i gušiti. Ako se gdje prigodom uređivanja sječne površine ustanovi, da bi učešće hrasta trebalo biti jače, provede se sadnja žira pod motiku, ako nije prekasno t. j . ako nema bojazni, da bi ev. guste i visoke trave 27 |