DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1939 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Ing. IVAN SM1LAJ (VINKOVCI): NAČIN UZGOJA I ISKORIŠĆAVANJA SLAVONSKIH HRASTIKA* (MODES DE CULTURE ET D´ UTILISATION DES CHENAIES DE SLAVONIE) Zemljište. Pod slavonskim hrastom razumijeva se hrast lužnjak. Lužnjak se prirodno rasprostire po starijim i mlađim poplavnim riječnim područjima. Područje prirodnog rasprostranjenja slavonskog lužnjaka je poplavno područje rijeke Save u njenom srednjem i donjem toku. Kod ovog savskog poplavnog područja, na kojem se lužnjak prirodno pojavljuje, razlikuju se dvle etaže: viša i niža. Viša, starija etaža odavno je već suha i nju Sava više ne plavi. Ovamo spadaju šume Brodske imovno općine Durgutovica, Surduk, Gornja Dolca. U toj etaži zemljišta su već dobro razvijena. Pojavljuje se i kitnjak, koji traži više mjesta i toplije položaje. Niža, mlada etaža bila je do pred koju godinu izvrgnuta periodičkim — proljetnim i jesenskim — poplavama Save. Te poplave taložile su mulj, vrlo fin i vrlo plodan produkt raspadanja materijala, nošenog vodom te rijeke. Jer te poplave nisu kroz godinu bile česte, to nije bilo često i živo ni to taloženje mulja, pa se je i u toj etaži moglo izgraditi prvoklasno zemljište, podesno za šumsku i poljoprivrednu kulturu. U cilju obrane te niže etaže od štetnih posljedica poplava za poljoprivrednu kulturu podignut je pred nekoliko godina nasip od SI. Broda do Mitrovice. Mi šumari smo se pobojali, da će taj nasip štetno djelovati na šumsku kulturu radi pomanjkanja toga svakogodišnjeg osvježavanja odnosno hranjenja zemljišta sa tim muljem. Svakako će to štetno utjecati u prvom redu na brijest, koji zahtijeva mnogo vlage u zemljištu, zatim na jesen, koji zahtijeva i mnogo vlage i mnogo hrane u tlu. No držim, da za lužnjak to ne će imati štetnih posljedica, čemu služe za dokaz šume lužnjaka u višoj, starijoj etaži ovog poplavnog područja, gdje on dolazi miješan sa grabom, a donekle i sa brijestom i jasenom. Držim da će taj nasip u mješovitim šumama ovog savskog poplavnog područja imati ove posljedice: znatno će se umanjiti učešće brijesta i jasena, a povećat će se učešće graba; hrast pak ostati! će netaknut. Aluvijalni nanos, na kom se nalazi slavonski lužnjak, po svom je sastavu pjeskovita ilovača sa vidljivim znacima početnog podzoliranja. To je zemljište duboko, rahlo, propušta lako vodu i zrak, slabo se opire prodiranju korjenja, lako se troši, bogato je na mineralnim hranilima. Takovo zemljište lužnjaku odlično prija. Klima. Nadmorska visina ove posavske ravnice kreće se od 18—102 m. Njena apsolutna vlaga kreće se oko 700 m/m. Relativna vlaga je oko 75%, pa je tako moguća brza transpiracija biljnog svijeta. Maksimalna temperatura je oko 33° C, minimalna oko —15* C, poprečna oko 10° C. * Predavanje održano 3. X. 1938. u šumi Radiševo brodske imovne općine prigodom ekskurzije učesnika glavne godišnje skupštine Jugoslavenskog šumarskog udruženja, održane 2. X. 1938. u Vinkovcima. 25 |