DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1939 str. 10 <-- 10 --> PDF |
U javnom interesu ukida ili mijenja odluku najviša vlast, koja je nadležna za odlučivanje po dotičnom predmetu (instancija), ako se radi o zaštiti kojega javnoga interesa, da bi se otklonila teška opasnost za život i zdravlje ljudi, kad se radi o državnoj sigurnosti, javnom miru i poretku, javnoj bezbijednosti, moralu ili narodnoj privredi (134). Odluka se može ništiti i na osnovu prava nadzora. Nadzorna vlast, u vršenju prava nadzora, oglasit će ništavom odluku, protiv koje nema pravnoga lijeka samo u slučajevima, koji su u zakonu tačno pobrojani i to kad je takva odluka izdana od vlasti, koja nije stvarno nadležna za taj predmet, ili od organa, koji nije mogao biti ovlašćen za izdavanje takovoga akta, kad sadrži grešku, koja prouzrokuje ništavost po nekoj izričnoj zakonskoj odredbi (135). Što se izvršenja odluke tiče, reći ću samo toliko, da ona vlast, koja je donijela odluku u I. stepenu, oglašava odluku izvršnom. Po Dr. F. O o r š i ć u* principi z. u. p. ovi s u : 1) Vrhovno je načelo, da upravna vlast u pravilu pokreće postupak po službenoj dužnosti ex offo, ako to traže javni interesi. Vlasti imaju čitav niz zadataka, koji potječu u prvom redu od javnih interesa. Stranka pak sama pokreće postupak izuzetno, u koliko je predlog stranke potreban a) po pravnim propisima, b) po prirodi stvari (građanski parnični postupak reguliše isključivo samo kontradiktorni tip parničenja, dok upravni postupak ide u korist ili protiv jedne stranke ili u korist ili protiv više stranaka). 2) princip saslušanja stranaka dolazi u red osnovnih načela, jer stranka mora u pravilu u svakom slučaju da je saslušana, jer joj zakon daje pravo da oživotvori ili zaštiti svoja prava i´interese; 3) ako ne dođe na raspravu lice, po čijem je predlogu ili protiv kojega je pokrenut postupak, vlast ipak provodi raspravu i izdaje odluku in contumaciam; 4) restitucioni sistem recipiran je iz građanskog parničnog postupka (gr. p. p.) i po njemu se dozvoljava povraćaj u prijašnje stanje postupka u slučajevima, koje z. u. p. propisuje; .) inkvizitorni značaj z. u. p. traži, da vlast po službenoj dužnosti ispituje materijalnu istinu. Od traženja te istine ne smije se odustati ni u kojem slučaju. Vlast se u tu svrhu može služiti i prinudnim sredstvima. Stranka se na raspravi može služiti svim dopustivim sredstvima u cilju zaštite svoga prava ili pravnoga interesa; 6) vođenje procesa mnogo je više uprošćeno po z. u. p. nego po gr. p. p. U upravnom postupku izbija javni interes u prvom redu, a zatim interesi pojedinaca; 7) vlast treba da ide zatim, da postupak bude što racionalniji, što svrsishodniji, brži, prostiji i jeftiniji; 8) princip neposrednosti dolazi manje do izražaja nego u gr. p. p. Upravna vlast ne mora u svakom slučaju održati usmenu raspravu. Vlast bira onu vrst ispitnog postupka, koja je u konkretnom slučaju najpodesnija. Za upravni dokazni postupak važi u pravilu posredno izvođenje. Princip neposrednosti dolazi do izražaja tek kod usmene rasprave. Usmena se rasprava preduzima u prisutnosti stranaka, svjedoka i vještaka, a odluka * Dr. F. (ioršić : Komentar zakona o opšteni upravnom postupku, Heograd 1931 g.. knjižarnica Gece Kohna. 8 |