DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 20 <-- 20 --> PDF |
S. — Povrate !i se Prisnorjii šume i preporod? li se primorska poljoprivreda, prepjevi i-će ri´d F^rimorju i priroda i ljudi (6 slika). Tehnika obriuie poljoprivrednih kultura i. voćnjaka od bure i posolice pomoću burobrana od zato najbolje odgovarajućih vrsta otpornogšumskog drveća bi!a je prikazana nizou] grafiekih slika, što su ih prema skicama Ing. I-^remužića izradili daći zagrebačke Obrtne škole, a jedan dio grafičkih slika bio je izrađen i u Šumarskom odsjeku Banske upravo u Zagrebu. Prikazan je slikama iscrpivo način djelovanja burobrana kao i ii unutarnji sastav burobrana samih rasporedom pojedinih vrsta drveća da se polući što. veća gustoća i udarcima bure najbolje ogdovarajući oblik krošanja; pored toga mjere za sprečavanje štetnog djelovanja buroorana na poljoprivredne kulture zasjenjivanjeni i isisavanjem vlage i hrane. Posebnim grafikonima bila je prikazana sadnja šumskog drveća, a neposredno odgoji šumskih i većih sadnica u cijevima od suncokreta, kao najpodesniji način za podizanje i osnivanje novih šum^a, voćnjaka i burobrana za seljaštvo vlastitom inicijativom i trudom. Zbirka mediteranskoggrmlja i drveća bila je prikazana povećim svježim granama, koje su se opetovano obnavljale novim pošiljkama s otoka Raba, te velikim komadima cjepanica, oblica i trupčića, što ih je za izložbu na raspolaganje stavio g. prof. Dr. Petračić iz priručne zbirke Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Da se pokaže, da se i košulja na tijelu i stolnjak na stol može dobitil na kršu od drveta, izložena je posebice žukva (Sarothamnus junceus) — grane i deblo — uz više ručica žukve spremljene za močenje, ručica stučenih s vidljivom obilnom kudjeljom, te komadima izrađena platna od žukve. Posebnim velikim grafikonom bilo je prikazano stvaranje novoga tla i humusa na kršu pomoću šume, a na posve golim i pustim kamenjarima pomoću kakteje Opuntia ficus indica, kao najbržegpoznatog stvaraoca brniiu^a. Istaknuta je misao, da se pomoću te opuncije može zasnovati ljudski žiVot i na takvom kraškom kamenjaru, gdje ni travne tako reći nema, a ni šuma se poradi skoro posvemašnjeg nedostatka zemlje ne može podizati. Misao dakle vodilja pri m*eđivanju šumarskog dijela Jadranske izložbe bila je: Pustošenjem suma pretvoreno je jadransko primorje u kamenu pustinju, a pomoću podizanja novih šuma i burobrana od šumskog drveća sačuvat će se preostala i stvoriti nova zemlja, obuzdati štetan utjecaj razularenih prirodnih sila, a poglavito bure i brdskih voda. Sve će to omogućiti i unaprijediti-novu krašku poljoprivredu posebne svoje vrste, stoga je i prirodno i potrebno, da kraški seljak po znanju svome i djelovanju bude barem toliko i šumar, koliko je poljoprivrednik. Od šumarske kraške domaće Uterature bila su izložena sva djela, brošure i separati članaka što ih ima knjižnica Udruženja. U istom prostoru Jadranske izložbe bio je smješten i poljoprivredni njen odio uređen po Poljoprivrednom odjeljenju Banske uprave u Zagrebu. Idejno su se oba odjeljenja potpuno slagala i dopunjavala upravo tako, kao što se i vani na kršu mora i idejno slagati i praktički dopunjavati i potpomagati rad šumarskih inžinjera i agronoma. Na izložbi stručne štampe Kraljevine Jugoslavije, što ju je priredilo Udruženje stručne štampe Kraljevine Jugoslavije u Beogradu, ^te sličnojtakovoj izložbi u Sofiji dne 2. i 6. VL 1938. učestvovalo je i J. Š. U. izloživši po jedno godište uvezanog svoga glasila Šumarski List te nekoliko brojeva broširanih kako izlaze. 21 |