DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 1 <-- 1 --> PDF |
IZVJEŠTAJ JUGO SLOVENSKO G~ ŠUMARSKOG UDRUŽENJA O RADU U GODINI 1937/38. ZAGREB 1938. TISAKNADBISKUPSKE TISKARE U ZAGREBI |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 2 <-- 2 --> PDF |
ČLANOVI GLAVNE UPRAVE Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja Počasni predsjednik: "Barun Mllan Turković^ veleposjednik i industrijalac itd., Sušak. Predsjednik: Dr. ing. Dragoljub Petrović^ viši savjetnik Ministarstva šuma, Beograd. Potpredsjednici: "Dr. ing. Andrija Petračić, redovni profesor univerziteta, Zagreb. Ing. Milau Lenarčić, veleposjednik i industrijalac, Ribnica na Pohorju. Tajnik: Ing. Ante PreiBUŽlć, viši šumarski savjetnik Kr. banske uprave, Zagreb. Blagajnik: Oskar Dremil, viši šum. savjetnik u p., Zagreb. Odbornici: Ing. Ulja Lončar, viši šumarski savjetnik Direkcije šuma, Zagreb. Ing. Ivan Juvamčlć, šef šum. ravnateljstva, Belišće. Ing. Vfanceslav Radošević, direktor šuma, Bjelovar. -Ing. Ivan Smilaj^ viši šumarski savjetnik, Vinkovci. Ing. Bogdian Babić^ direktor šuma, Sarajevo. Ing. Ravnik-Fran, savjetnik Direkcije šuma, Sarajevo. Ing. GJikić Salih, šumarski inžinjer, Mostar. Ing. Mikša Stjepan, šum. savjetnik direkcije šuma, Tuzla. Ing. Dr. Bialen Josip, redovni profesor univerziteta, Zemun. Ing. Nitoolić Borisiav, viši savjetnik Ministarstva šuma, Beograd. Ing. Nikola Mllluš, viši šum. savjetnik, Sarajevo. Ing. Antsin Šejbat šumarski savjetnik, Potoci-Oštrelj. Ing. Marčić Josip, viši šum. savjetnik, Split Ing. Miklau Otmar^ šum. upravitelj, Brezice. Ing. Vasičetović Živolin, viši šum. pristav, Skoplje, Z am j eni ci: Ing. Jasle Dušan, direktor šuma, Bjelovar. Ing. Anić MMan, asistent šum. fakulteta, Zagreb. Ing. Balić Mehmed, savjetnik Direkcije šuma, Banjaluka. Ing. Kiidović Sulelman, šum. pristav. Tuzla. |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Na dz 0 r ni 0 db 0 r: Ing, Qriinw)ald Josip, viši šumarski savjetnik Direkcije šuma, Zagreb. Ing, PavUć Ante, savjetnik Banske uprave, Zagreb. Ing. Jagrović Svetozar, viši šum. savjetnik, Zagreb. Drtiić Miiart, viSi šum. savjetnik u p., Zagreb. _ Z a m j e n i c i nadzornog odbora: Ing. M-aJiiarić Marjan, šumarski savjetnik Direkcije šuma, Zagreb. Ing. Pere Zvonko, savjetnik Banske uprave, Zagreb, Urednik Šumarskog Lista: Iiig. Dr, Antun Levaković, redovni profesor univerziteta, Zagreb. Dopisom od 24. II. 1937. zahvalio se g. ing. Antun Šejbal, šumarskt: savjetnik iz Banjakike, na članstvu u upravnom odboru, pa je na odborskoj sjednici od 7. marta 1937. zaključeno, da se od tada redovito na sjednice poziva izabranii zamjenik g. ing. Milan Anić, pristav, šumarskog fakulteta, Zagreb. Dne 10. I. 1938. umro je g. Ing. Bogdan Babič, šum. direktor u Sarajevu, pa je na odborskoj sjednici dne 27. II. 1938. zaključeno, da se. od tada redovito na sjednicu poziva izabrani zamjenik g. Ing„ Balić- Mehmed, savjetnik Dir. šuma Banjaluka. |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 4 <-- 4 --> PDF |
IZVJEŠTAJ "Upravnog´odbora jHgosl0venskog šumarskog udtuženla´predložen 62. ´(XVII.) GtevBol redovnol godišii|oiskispšttai,2. oktobra 1938. u Vinkovcima o radu li god. 1937/38. Kao i dosadanjih godina sastavljen je i ovogodišnji izvještaj o radu Upravnog odbora i o važniljim događajima u životu Udruženja u kraćim potezima, jer članovi Udruženja primaju društveno glasilo Šumarski List, gdje je rad Upravnog odbora u otisnutim zapisnicima sjednica Upravnog odbora u glavnom opisan opširnije ili kraće, već prema važnosti pojedinog poslovnog predmeta. Pored sjedničkih zapisnika moglo se u Šumarskom Listu u rubrici »Iz Udruženja« naći još nekoje podatke o radu, i ako to nije pretresano na odborskim sjednicama te nije spomenuto u sjedničkim zapisnicima. Upravni odbor održao je 5 sjednica, na kojima je riješeno oko 100 predmeta. Da se preglednije može slijediti, u koliko Je ove radne godine Udruženje ispunjavalo svoje glavne zadatke raspoređena je građa u ovom izvještaju onim redom, kako su u Pravilima J. Š. U. u članu 3. pobrojana sredstva i putevi, kojim će Udruženje postizavati svoju svrhu. 1 I. SKUPŠTINE, SASTANCI I NAUČNI IZLETI U SVRHU RASPRAVLJANJA I PROUČAVANJA PITANJA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA TE ŠUMARSKIH STALIŠKIH INTERESA. 1. — Iza prošlogodišnje Glavne redovne skupštine Udruženja u Novom Sadu bilo je učesnicima skupštine omogućeno da susretljivošću Uprave državnog dobra Belje, trodnevnom ekskurzijom prođu it uz rstručna prikazivanja g. direktora Čopiča i ostale gg. pročelnika i upravitelja pojedinih odjeljenja toga prostranog i razgranjenog gospodarstva upoznaju šumske, poljoprivredne i! industrijske njegove djelove. Organizacija te opsežne ekskurzije bila je uzorno provedena. Svi učesnici primili su već prvi dan program ekskurzije, pregledan nacrt državnogposjeda i ii pregledan pisani prikaz svake grane gospodarenja ili industrijskog postrojenja, koje na dobru postoji. Već na početku ekskurzije u stanici Ribarske centrale na Dunavu u Apatinu prikazao je učesnicima ribarstvo Belja i njegova organizacija, opisan način lova i transporta lovine, kontrola nad ribarima, pokazane ribarske sprave i alati, lađe, čamci i spremišta z ažiivu ribu. Tu su učesnici ekskurzije, mnogi po prvi puta u životu vidjeli krasne primjerke naših riječnih ribarskih specijaliteta. Iz Apatina se vozilo Dunavom do drvnog stovarišta Kazuk, do liojega" vodi šumska željeznica. Dunav je bio u punom naponu svoje snage, jer se već tu i tamo ušuljao i preko obala u guste obalne vrbike i topolike, no još ne toliko da bi sprečavao određeno kretanje ekskurzije po nizinskSm šumama. Već prigodom vožnje Dunavom započeo je živalian šumarski razgovor između učesnika pojedinaca i u grupama s gosp. |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Ing. Slavkom Jovanovičem, sefom šum. odjeljenja beljanskog gospodar^ stva i s ostalom gg, kolegama šumarskim in7.injenma s dobra Bolje Koji su ekskurziju pratili čitavo vrijeme njenoga boravka ^^^^Je ju bez oozra, da li su se pregledavali šumski, poljoprivredm ih mdustrijski ooieiai. Odmah se raspredalo o karakteru šuma, vrstama drveta, nacmu Korištenja, njegovanju sastojina, i uvođenju novih vrsta drveća, o tra^^sporm drveta iz šume i o njegovim poteškoćama, kad Dunav iznenadi brzom^ poplavom i t d. Doskora se međutim kod sviju grupa razgovoracazaustavio razgovor kao po dogovoru na jednoj točki: crnilo se skoro svima nama od ekskurzije bajkom kađ su kolege iz »ritova« poceii spominjati cijene što se polučuju za kubik topolovih klada, vrbova siblja,. cjepanica, dasaka i svakojake druge »prtene robe«. Odmah se s vecim poštovanjem i ako još nekako u čudu, počelo pogledavati na one kuljave i kao od masti svjetlucave vrbove krošnje što su navirale na dunavske vode niskih obala, kao kada kruh od dobra kvasa prebuja preko naćava. I taj se puta eto, pokazalo, koliko su potrebne stručne ekskurzije i starijim šumarskim stručnjacima. Čitalo se kojom i ne jednom, zgodom i prije o tim ritskim šumama, čulo se o njima na sastancima i u razgovoru s kolegama prigodom drugih skupština Udruženja, ali sve je to^ nekako prohjetalo kraj uha ili brzo ispadalo iz glave. Interes šumarski ih da kažemo onaj pravi »šumsko-gospodarski« u sviju je od časa na čas postajao sve veći, pa već ni od krme ni s prove parobrodića »Belje« nisu ni zabludivale riječi: jelen, rika, košuta, dvanajsterac, patka, komarči i t. d,, a u središtu broda započe prava ozbiljna rasprava, U tom smislu i u takovom raspoloženju prošla je čitava ta trodnevna i vanredno korisna ekskurzija, pogotovo kad su domaći gg, kolege s puno spremnosti! i opravdanog ponosa pokazivali nove uspjele kulture topola i bagrema, pa i amerikanskog jasena, gdje nije stradao bio od leđa. Svima učesnicima ekskurzije postalo je očigledno i jasno, da »ritski« šumari!, barem oni na drž. dobru Belje imaju važan i lijep zadatak da što potpunije zadovolje potrebu drveta jednoga našeg u svemu najbogatijeg, ah šumama preoskudnog kraja; da oni taj zadatak vrše valjano, ali da to vršenje nije zabavni lov na patke i jelene, već pravo naporno i´ neumorno stručno i mnogovrsno poslovanje. Da to poslovanje uspješno stremi k usavršavanju i sve većem intenziK^iranju svjedoči novo podignuta zgodna moderna pilana u Kneževu, gdje će se krupniji materijal mehkoga drveta beljanskih šuma detaljno prerađivati, da u obliku gotovih produkata ili prerađevina zadovolji i podmiri potrebe širokih bačkih ravnica. ^ Učesnicima ekskurzije prikazan je i pokazan nastanak poljeprivređnog djela dobra Belje, gdje se plodno tlo izgradnjom nasipa i izgrađenom kanaHzaci´jom uz podizanje vode pumpama preko nasipa otelo dunavskim poplavama i privelo intenzivnoj i modernoj poljoprivredi. Demonstrirana je ophoda tla strojevima, praktički! rezultati selekcjomranja sjemena razHčitih poljoprivrednih usjeva, korisni ne samo za državno dobro Belje, nego i ii za ostalo susjedno pučanstvo; pokazane su 1 pregledane uz stručna razjašnjenja staje krava i svinja prerada mhjeka u maslac, a ostatak u tvrdu masu kao polazno gradivo za raznovrsno dalje prerađivanje i iskorištavanje. Posebice ie detaljno pre<^ledana velika šećerana i protumačeno potanko funkcionisanje sviju "nak^ mkm-^ ´"^ ´^^"""^ ^´´^´´´´´´ ´ ^ spremanju i čišćenju za buduću 6 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Ljubitelji lova, a i svi ostali doživjeli su pravu senzaciju, koja se valjda kod nas samo iiu Belju i jiiože doživjeti. Pod vodstvom sada već nažalost pokojnog druR-a g. K. Šalera promatrali su nebrojna tako reći, stada jelena, košuta i lanadi, a ujedno su se i kole!j:e najglasovitiji lovci zapanjili gledajući kojega jelenskog kralja, kako pun muške snage i ponosa u veličanstvenoj postavi promatra nas, što prolazimo, ili krvavo sunce što zalazi i ii kroz grane stoljetnih hrastova pozlaćuje i nas i njega^ i sve oko nas ,.. Po svršetku ekskurzije i na prolazu prije razlaza pregledana je još u Osijeku tvornica Žigica »Drava«, Vrlo interesantna i poučna bila je stručna ekskurzija poduzeta odmah nakon početka skupštinskog zborovanja u Novom Sadu autobusima na »Venac« u Pruskoj gori u šume manastiiske i šume petrovaradinske imovne općine. Pored prekrasnog pučkogorskog pejsaža bilo je tu nažalost najmarkantnije posvemašnje propadanje sviju hrastovih stabala unutar inače lijepih mješovitih sastojina. 2. —^ I za ovu godinu postarao se Upravni odbor, da uz susretliivošću i uz pomoć gg. kolega u Vinkovcima omogući učesnicima 62. (XVIL) godišnje glavne skupštine pregled drugoga jednoga tipa naših šuma, u koje se neće ni polaziti s »ritskim« raspoloženjem, jer se ide n domaju onih najdivnijih il najglasovitijih slavonskih hrastika, koji su još i danas svoje vrste naša šumarska slava. Past će nam eto u dio, da vidimo barem još ovaj puta one ponosne divove, čiji su drugovi kada ih je bilo na bro| još bezbroj oduševljavah i zanosili starog našeg dičnogJosipa ´Kozarca i tolike druge, a u našu zemlju mamile šumske trgovce čitavog svijeta i sviju naroda. Vidjet ćemo doduše ostatke drevnih slavonskih hrastika, što ih je ipak — koliko toliko— sačuvala još jedino Brodska imovna općina, gdje je poimanje potrebe potrajnostii u šumskom gospodarstvu zasvjedočeno najbolje baš tom činjenicom. Sjetne možda nečije misli na polasku iz toga drevnog šumskog hrama otierat će jamačno veseli i nadobudni izgled današnjih srednjodobnih slavonskih sastojina, kojima će se prolaziti u šumskim srezovima »Trizlovi<^ »Radiševo« S »Rastovo« Brodske imovne _ općine, te sreza »Spačva« i »Kragujna« Direkcije šuma Vinkovci. 0 nastojanjima dosadanjira i sadanjim, a o nadama skorim i budućim, što ih pružaju potomci slavnih slavonskih orijaša razlagjit će nam naši drugovi iz Vinkovaca, a naročito gg, Ing. Smilaj i Ing, Šokčević. 3. — Iako prošle godine nije Upravi udruženja uspjelo, da ostvari zamišljenu ekskurziju u šume Českolovačke poradi prijave premalenogbroja učesnika, Upravni je odbor opetovano pomišljao na ponovni pokušaj. Mišljenje je međutim da najprije treba osigurati minimalan brojsigurnih učesnika, a onda da stupi u pregovore sa predstavnicima čeških bratskih šumarskih krugova i nadleštćiva. 0 tome se na 62. skupštini u Vinkovcima treba dobro porazgovoriti, a onda odmah možda i sa prijavama započeti, da se ljeti 1939. zamisao tada sigurno i ostvari. 4. — »Der deutsche Forstwirt« (Breme}i) dostavio je Upravi udruženja prospekt za šumarskn ekskurziju u Ameriku za vrijeme od 6. aprila do 8. maja 1938. Nije bilo dostatno vremena da to objavimo članovima udruženja, a i trošak za put bio je predviđen znatan (1231 njemačka marka) ili oko Din. 18.500.—. 7 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 7 <-- 7 --> PDF |
II IZDAVANJE DRUŠTVENOG GLASILA I UNAPREĐIVANJE STRUČNE ŠUMARSKE LITERATURE, Društveno dasilo Šumarski List izlazilo je redovito, pa je u njemu -kao i dosada doneseno mnogo stručnih članaka. Redovno se poklanjala pažnja prikazivanju novih edicija domaće i strane šumarske literature, te pregledu važnijih članaka iz stranih stručnih časopisa. Dvobroii su izlazili samo onda, kada |e to. bilo potrebno poradi većih članaka, ako je to bilo probitačno i potrebno radi.zaokruženog prikaza odnosnog predmeta. Saradnicima Šumarskog Lista išlo se i ove godine na ruku, kad su željelivda im se s manjim troškom otiska željeni broj; separata, samo ako su to pravodobno saopćili uredništvu ili Upravi udruženja. — Trošak za tiskanje separata snosih su pisci, a to im se redovno ustezalo prigodom i´splate honorara. Na saradnike Šumarskog Lista mislilo se i pri nabavi novih knjiga za društvenu knjižnicu, pa se nabavilo više najboljih djela o biljnoj sociologiji, fiziologiji, klimatologiji i geologiji — sama djela od najistaknutijih zastupnika tih struka. IIL POPUNJAVANJE STRUČNE DRUŠTVENE KNJIŽNICE I MUZEJA. Za društvenu knjižnicu nabavljena su slijedeća djela i ona.su dobila pored djela u zagradi navedene brojeve knjižničkog kataloga: Jaeger L.: Orundlagen der Holzgasanlagen (1640); Pjeev P.: Platforma za državna gorsko-stopanska politika (1648); Stojanov L: Sbornik na sojuza za zaščita na rodnata priroda (1649); Dr. Šlezinger: Zaščita na prirodata i nejvoto značenije za narodnoto stopanstvo (1650); Ristić V.: Krivaja od osnivanja do stečaja (1651); Frič J.: Pfispevkv k dejinam probirek (1652); . Stojanov V.: Opiti za dobivanje smola (1668); Stojanov V.: Izučavania vrhu svivaneto na b. borovih materiale ot našite igl. gori (1669); Schadelin Dr.: Die Durchforstung (1670); Kraus G.r Boden und Klima auf kleinstem Raum (1671); Braun-Blanquet: Pflanzensoziologie (1672); Dr. Mliller K.: Aufbau, Wuchs und Verjungung der stidosteuropaischen Urwalder (1673); Dr. Rothkeget: Handbuch der Schatzungstehre fiir Grundbesitzungen I. Landwirtschaft, II. Forstwirtschaft <1674); Broz-Iveković: Riječnik Hrv. jezika L i II. dio (1675); Balsiger R.: Der Plenterwald (1678); Demić K,: Radne mašine za obradu drveta (1680). Nova slltnija djelca i starija poklonjena opće poznata ili za šumarstvo nevažnija djela nismo ovdje navodili. Ona će doći u popis nadopune kataloga knjižnice ili u novom skorom izdanju toga kataloo-a Broz-Ivekovićev Hrvatski riječnik poslužit će izvrsno kao priručnik kod sastavbanja šumarske terminologije. Domaći i! stručni časopisi primani u zamjenu za Šumarski List uvr^ šteni´su u društvenu knjižnicu i spremani za uvez. Znatan broj tih časo» pisa IZ ranijih godina tvrdo je uvezan. . |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 8 <-- 8 --> PDF |
IV. SAVJETODAVNI I INICIJATIVNI UTICAJ ZA ZAKONODAVSTVO I EGZEKUTIVU. L — Na traženje Savske banovine od 12. X. 1937. dostavljen je istoj spisak lica, koja su sposobna i ii podesna za službu prinudnog upravitelja za veća šuniska gospodarstva za potrebe Okružnog suda u Zagrebu, U spisak su uneseni šumarski inžinicri u privatnom narnještenju u Zagrebu i bližoj okolini te penzionisani državni i samoupravni šumarski činovnici 2. — Na poziiv Ministarstva šuma i rudnika odredilo je J. Š. U. svoje članove kao .delegate u Centralni odbor za pošumljavanje u Beogradu te u osnovane odbore na području pojedinih banskih uprava* U smislu zaključaka na sjednicama Upravnog odbora zastupaju određeni delegati J. Š. U. u tim odborima i podnose upravi udruženja izvještaj. Zapaža se, da je življi rad tih odbora u onim krajevima, gdje su nova pošumljavanja najpotrebnija. Mnogi su članovi udruženja na radu u sreskim odborima za pošumljavanje i propagandu pošumljavanja. Vezu s njima održavaju Podružnice Udruženja. 3. — Štampanjem referata (Šumarskog Lista) što´ga je na pobudu Uprave udruženja održao na prošlogodišnjoj skupštini u Novom Sadu g. ing. Andrija Perušič »0 oporezovanju šuma i šumskih zemljišta doprineslo je J. Š. U. svoj dio pripravi riješavanja pitanja poreskog opterećenja šumskog gospodarstva, a ujedno je na prekomjerno poresko opterećenje šuma i šumskih zemljišta upozoravano Minstarstvo šuma i rudnika prigodom podnošenja sviju predstavaka udruženja po pitanju sanacije Imovnih oćina. U upravi Udruženja pribrano je mnogo materijala i odataka iz raznih krajeva o opterećenju javnih dažbina pojedinih šumskih gospodarstva, a pored do-sadanjih nabavljeno je i par najnovijih djela 0 oporezovanju u biblioteku udruženja. Sve će to omogućiti, da se unutar udruženja razvije živ rad u svrhu povoljnog riješenja toga pitanja. Ljubaznom susretljivošću bratskih šumarskih udruženja bugarskog i českoslovačkog pribavljeni su potrebni izvještaji o poreskim teretima na šume il šumska zemljišta u Bugarskoj i Cehoslovačkoj, te o mislima vodiljama za tamošnje reforme. 4. — Jednom članu Odbora za izradu nove željezničke tarife za prevoz robe dostavljeno je mišljenje, da je potrebno sniženje prevoza za proredni materijal sječnice, oblice i hmeljno kolje, zatim za koru i ugljeu te pilanske otpatke. Za ugljen naročito da se prevoz računa po težini a ne po zapreminh Po tom za sniženje prevozne tarife za ogrijevno drvo, što ga imovne općine transportiraju za svoje pravoužitnike iz svojih i iz tuđih šuma, u koliko se drvo daje pravoužitnicima na račun nravoužitničke kompentencije. Da je potrebno da se snizi tarifa, za prevozmekih vrsta drveta pravcem iz Podunavlja, Srijema i Slavonije na prugu kroz Gorskii Kotar prema Sušaku, gdje se nalaze tvornice žigica i ukočenog drveta u svrhu domaće industrijske prerade. U novoj tarifi nažalost spomenute stavke ipak nisu snižene. 5. — Odlučniju pisanjem u dnevnoj štampi ustalo je Udruženje protiv glasova i notica u nekim novinama povodom izrade novog statuta za upravu državnog šumskog preduzeća Dobrljin-Drvar (»Šipad«) da šumarski inžinjeri nisu sposobni voditi! jedno šumsko-industrijsko preduzeće već samo oprobani komercijaliste. |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 9 <-- 9 --> PDF |
6.-0 nastojanjima Uprave udruženja u pitanju donošenja Uicdbe za sanaciju i ii reorganizaciju državnog š^^^k^^ P^^.^f´^%S^ ™ Drvar (»Šipad«) izvješteno je potanje u zapisniku 2 sjednice UpravMgodbora od 27. II. 1938. odštampanog u Šumarskom Listu za god. i^ć^^ str. ^75 do 279. Naročito se gospod. Ministru šuma i rudnika sKrenuia pažnja na činjenicu da je potrebno, da se donese nova pragmatika i status za službenike toga preduzeča i detaljno se navelo, koje kvalitiKacije treba zahtijevati od službenika preduzeča u pojedinim granama njegovogposlovanja. Gdjegod je po naravi posla prirodno, da se zaposlii šumarsko osoblje i šumarski inžinjeri, zahtijevalo se, da se to u pragmatici i statusu ustanovi i u praksi! u život provodi. Na više odborskih sjednica nastavljano je tretiranje toga pitanja. 7. _„ Predstavkom g. Ministru šuma i rudnika pa dopisima^na inžinjerske komore zauzela se Uprava udruženja za interese svojih članova ovlaštenih šumiarskih inžinjera tražeći da se ne pogoduje izuzevši prijeku potrebu, preuzimanju poslova spadajućih po zakonu o ovlaštenim inžinjerima u kompentenciju ovlaštenih šumarskih inžinjera po šumarskim činovnicima državnih šumarskih nadleštava. 8. — U svrhu zauzimanja stanovišta i izrade vlastitog prijedloga za Pravilnike i poslovnike, što bi ih prema § 121. Zakona o ovlaštenim inžinjerima imao donesti Ministar građevina u sporazumu s nadležnim ministrima stupila je Uprava udruženja u vezu sa Savezom inžinjerskih. komora, a obratila se na G. ministra građevina, da joj se pravodobno dostave nacrti tih Pravilnika. Ujedno je Uprava udruženja zatražila pobliže informacije od svojih članova ovlaštenih šumarskih inžinjera o mišljenju po tom pitanju. 9. — Pitanju sanacije i reorganizacije krajiških imovnih općina posvetio je Upravni odbor naročitu pažnju upućujući g. Ministru šuma i rudnika opetovane predstavke, u kojima se isticalo stanovište J. Š. U., da se imovnim općinama treba pomoći iz sadanjega stanja i novčanom dotacijom pa prema potrebi i dodijeljivanjem novih površina šuma, jer zato ima osnova po temeljnim zakonima njihovog kreiranja i po historijatu razvoja servitutnih prava bivših vojnih krajišnika. Naglašavala se potreba snižavanja poreznih i samoupravnih tereta za šume i šumska zemljišta imovnih općina, pa rješavanje pitanja činovnika i službenika prema načelu da su oni prema ranijim uredbama i provođenoj praksi državni činovnici i namještenici, koje je država postavila, da u njeno ime vrše upravu i gospodarenje šuma imovnih općina, koje inače stoje pod naročitim državnim nadzorom. Uprava je Udruženja pomagala u tom pitanju i svaku akciju kolega šumarskih inžinjera namještenim na upravi imovnih općina. 10. — U ovoj društvenoj radnoj godini izbilo je jače nezadovoljstvo članova Udruženja sa vođenjem personalne politike unutar Ministarstva šuma i rudnika. Održan je sastanak članova po tom pitanju u prostoriU jama Udruženja u Šumarskom domu u Zagrebu. Upravni je odbor na osnovu zaključka na II. svojoj sjednici dne 28. II. 1938. uputio pod brojem 238 od 3, III. 1938. po tom pitanju svoju opširnu i obrazloženu predstavku gosp. Ministru šuma i rudnika Dr. Bogoljubu Kujundžiču Predstavka je doslovno odštampana u Sum. Listu za god 1938 na str >35 ?^^-?´ Predstavku su osobno predali g. Ministru predsjednik i podpredsjednik Udruženja tumačeći tom zgodom i usmeno g. Minis ru i gg 10 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 10 <-- 10 --> PDF |
načelnicima Odjeljenja za vrhovni šumarski nadzor i za upravu državnih šuma nazore i traženja J. Š. U. u tome nada sve važnom predmetu. Izvještaj 0 uspjehu toga koraka podnesao je upravi Udruženja gosp. podpredsjednik proL Dr„ Ing. Andriija Petračič, a taj je izvještaj odštampan u Simi. Listu za god. 1938= na strani 334 do 335. Izvještaj nije međutim nažalost dosta utješiv, pa će Udruženje u smislu svojih tradicija morati i dalje da se bori za prevladavanje il praktičku provedbu načela, koji jedino mogu u radne šumarske redove uvesti red, zadovoljstvooduševljenje. Za ostvarenje ogromnih šumarskih zadataka toga nam najviše i treba. 11. — Ministarstvo šuma is rudnika, odjeljenje za vrhovni nadzor dostavilo je Upravi udruženja na mišljenje osnovu upustava i obrazaca za statistiku šuma i šiimske privrede. Odgovor Uprave udruženja biti će iscrpnije prikazan u zapisniku IV. sjednice Upravnog odbora od dne 2L VIII. 1938. u Šumarskom Listu, a ovdje se napominje, da se preporučilo vođenje statistike zasnovati prema našim stvarnim mogućnostima i što upotpunijoj vezi sa šumarskim knjigovodstvom.. U dosta krajeva da treba tek skupiti podatke, koliko šuma u opće imamo, te kakve su po vrstama drveća, vlasništva i eventualno uzgoja. Skupljanje tih podataka, da bi trebalo obaviti izašiljanjem samo zato određenih stručnjaka u teren, da posao obave na podlozi terenskih karata vojno-geografskog instituta. 1: 100.000 jer su terenski šumarski! stručnjaci sviju šumarskih nadlerstava i preopterećeni redovitim svojim dužnostima. 12. — Predstavkom se zamolilo g. Ministra šuma i rudnika da se^ činovničkim pripravnicima — volonterima vrijeme provedeno u tom svojstvu uračuna kao vrijeme provedeno u državnoj službi, u pripravničku službu, za napredovanje i penziju ako docnije stupe u državnu službu u šumarskoj struci, da se tako izravnaju sa suplentima — volonterima na srednjim školama. 13. — Predstavkom na g. Ministra šuma i rudnika zauzelo se Udruženje za pravednu odmjeru i punu isplatu putnih paušala terenskim šumarskim činovnicima, jer je odmjera i isplata tih paušala u mnogo slučajeva stezana na upravo smiješne iznose, na ogromnu štetu intereseranih šumarskih činovnika, a i na neizbježivu štetu samoga stručnoga rada. 14. — Uprava udruženja izaslala je tajnika Udruženja Ing. Premu: žića na otok Mjjet, da osobno pregleda mogućnosti uređenja oporavilišta za članove J. Š. U. i ostale šumarske činovnike u zgradi bivšeg benediktinskog samostana na otočiću u tamošnjem morskom jezeru, koja je zgrada skupa sa okolnim šumama držaAnio vlasništvo pod upravom Ministarstva šuma i rudnika. Na osnovu tajnikovog izvještaja i ocjene sviju mogućnosti odlučio je Upravni odbor, da predloži 62. godišnjoj glavnoj skupštini Udruženja u Vinkovcima, da stvori u pogledu uređivanja šumarskog oporavilišta na Mljetu ovakav zaključak: 1. Mljet je najizrazitije naše mediteransko stanište, pa nigdje drugdje nije mediteranska šuma tako sačuvana kao tu. U vezi toga skreće se pažnja Ministarstvu šuma i rudnika da izučavanju mediteranske šume upravo na otoku Mljetu obrati što intenzivniju pažnju. Udruženje se u tu svrhu stavlja na raspolaganje. 2. S turističnog gledišta Mljet je toliko ljepši, nego ma koji dio našega Primorja. Da bi se olakšao promet stranaca -neophodno je potrebna izgradnja puteva, pa se i na to skreće pažnja 11 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Ministarstvu Suma i rudnika. 3, Ju^oslovensko ^^^^^^^^^^^ želji, da svojim članovima osigura stalno i po ´^^^f^´^f^^^^^^^ vilište ,na Jadranu, moli Ministarstvo šuma i rudnika ^a mu u drza^^^^^^^ zgradi na Mljetu uz povoljne uslove da u zakup 18 do 20 ^f^;"^^^^^ skupština ovlašćuje Upravu udruženja da s Mmistarstvoni suma i rudnika provede i dokrajči pregovore u vezi primanja u ^^^^´´^f^^^ Ministarstva šuma 1 rudnika na Mljetu. 5. Glavna skupstma ovlašćuje Upravu udruženja da izradi Pravilnik za upotrebu zakupijemti soDa. V. ODRŽAVANJE VEZA S UDRUŽENJIMA I USTANOVAMA U ZEMLJI I INOSTRANSTVU. 1. — Izmijenjeno je nekoliko dopisa sa Međunarodnom komisijom za iskoritšavanje drveta (komission internati´onal d´utilisation du bois), prigodom održavanih sastanaka te komisije. Ujedno srao na upet te komisije istoj poslali pribrane podatke o postojećim filmovima kod nas u vezi sa šumarstvom i izradom i preradom drveta. 2^ — Srdačne veze podržavane su s bratskim šumarskim udruženjima bugarskim i češkim, a od ostalih naroda izmijenjeno je nekoliko dopisa poslovne prirode s njemačkim i madžarskim šumarskim Udruženjem, Na godišnjoj glavnoj skupštini bratskog Českoslovačkog šumarskog društva u Pragu dne 4. Vlk zastupao je J. Š. U. kao delegat- g. Ing. Bora Nikolić, koji je českoslov. braćii odnio i izručio pozdrave i srdačn´^ želje sviju šumara jugoslovenskih. Skupština ove godine nije bila skopčana s naučnim ekskurzijama, poradi isto vremenog sokolskog sleta u Pragu. Značajna je rezolucija Českoslovačkih šumara na tom zboru.. Ova u prevodu glasi: »Ceskoslovačko šumarstvo skupljeno na XVIL godišnjem sastanku Centralnog sjedinjenja Š. S. šumarsiva na dan 4. jula 1938. u Pragu odlučilo se za slijedeću rezoluciju: ´ Ceskoslovačko šumarstvo skupljeno u Pragu za vrijeme X. svesokolskog sleta usred nacionalne i č. s. državne svečanosti manifestuje za uspjeh i napredak republike i šumarstva. Tom prilikom svečano izjavljuje, da se predaje bezuslovno u službu republike i obećaje da će bez bojazni nastojati na sačuvanju njene potpune neovisnosti i suvereniteta i da će sa entuziazmom braniti interese naše države kadgod se za to pokaže potreba. Centralno ujedinjenje Č. S. šumarstva u naporu da dokumentira svoje razumijevanje za potrebe odbrane države i u uspomeni na Hodžinu izreku: »Bili smo ovdje hiljadu godina i bičemo ovdje i posle« podaje jubilarnom fondu za odbrana države iz svoga imetka doprinos i istO´ vremeno čini apel na sve č. s. šumare da se pridruže toj akciji i da za navedeni cilj što više doprinesu. Današnje doba traži usredotočeni rad sviju a prema tome i č s šumarstva na stručnom poslu, na saradnji u pitanjima stručnim socijalnun i kulturnim, da bi naše Šume mogle biti sa uspjehom očuvane i gajene, jer one su u ekonomskom životu naše države jedan od najvažnijih faktora i također hranitelj milijona građana. No također treba osieu rati životne mterese Šumarske proizvodnje i osloboditi Šumarsku djelatnost od ukočenost], jer u našim Sumama mora naći život što više lindi a umjesto pomoći treba njima dati zaposlenje. ^ 12 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 12 <-- 12 --> PDF |
S toga molimo Yi:iuiv zakonodavne skupštine i sve nadležne činitelje da Centralno njediiijunje č. s. snmarstva potpojnažn u njegovom naporu za k()ncentraci:jom šumarske inteligencije i a njenim opravdanim zahtjevima, koji sa bili već ranije naclležnini vlastima saopšteni. Niz godina vapimo za reorganizacijom šumarskih škola, za unapređenjem šumarskog ispitivanja, i za pravednim uređenjem socijalnog stanja šumara. Za tim ciljem hoćemo Česi i Slovaci solidarno raditi u neovisnoj i nedjeljivoj otadžbini. Najsigurnija zaštita šuma jeste finansijski i ekonomski: osigurano zvanje posednika šuma i egzistenčno spokojstvo jsigurnost šumara. S toga molimo za hitno rešenje sviju šumarskih interesa po vladi i po zakonodavmm skupštinama i nadamo se, da u ovogodišnjem jubilarnom letu republike ova naša nada neće biti razočarana.« Na zamolbu Njemačkog šumarskog društva dostavila je Uprava J. Š. U. zavodu Kostanienwerke u Miinsteru (Westf.) 5 kg. divljeg kestena, da se ustanovi procenat sadržine škroba. Učinjeno je to u interesu eventualnog izvoza tih plodova od nas, kad se kod nas gotovo nikako ne iskorišćuje. 3. — Udruženje je posjetio prigodom prolaza kroz Zagreb albanski šumarski inžinjer Ilija Matruch-Panariti, pri Mini´starstvu narodne privrede u Turani. Pokazana mu je biblioteka Udruženja sa kolekcijom sviju godišta dosadanjeg Šum. Lista, prikazan mu je u kratkim crtama u razgovoru rad našeg Udruženja, a za pobližu informaciju o našim nastojanjima dana mu je jedna spomenica: Pola stoljeća šumarstva. 4. — J. Š. U. je bilo zastupano po članovima Ljubljanske podružnice prigodom otkrića spomenika u Ljubljani Josipu Resslu, šumaru izumitelju (brodskog vijka) koji je djelovao i umro u Ljubljani. Spomenik je podizala ljubljanska sekcija jugoslovenskih inžinjera i arhitekata. . 5. — Sa Jugoslovenskira udruženjima: agronoma i njihovih sekcija, veterinara, inžinjera i arhitekta ,inžinjera-geodeta podržavane su veze redovno prigodom održavanja godišnjih skupština, te u slučaju potrebe ih poziva, da se obradi zajednički koji predmet sporazumom (predlog zakona o komasaciji, poslovi ovlaštenih šum. itižinjera i t. d.). 6. — Nasu državu i naše šume posjetila je 14-dnevnom ekskurzijom oveća grupa njemačkih šumarskih studenata sa Visoke šumarske škole u Eberswaldu uz pratnjn nekolicine gg, profesora i asistenata, a pod vodstvom rektora visoke šum. škole prof. Dr. Hilfa. Na zamolbu dekanata šumarskog fakulteta u Zagrebu pozvala je Uprava udruženja gg. članove Udruženja iz Zagi-eba, da prisustvuju dočeku gostiju, predavanjima što su ih gg. njemački profesori održali u zagrebačkom Pučkom sveučilištu, te prigodom posjeta što su ih njemački gosti učinili Udruženju. U ime J. Š. U, pozdravio ih je u prostorijama Udruženja tajnik Ing. Premužić naglasivši! mnogobrojne veze, što su ih naši šumari imali od prvih početaka našeg šumarstva s njemačkim šumarima, te sve one koristi što ih je naše šumarstvo crpilo iz njemačke stručne literature i njemačke šumarske znanosti. Na pozdravu se zahvalio voda ekskurzije g. rektor prof. Dr. Hiif umolivši tajnika da u ime članova ekskurzije izruči pozdrave gosp. predsjedniku i članovima Udruženja izjavivši svoju radost, što po bogatoj društvenoj knjižnici i čitavom punom ormaru kolekcije glasila Udruženja Šumarskog Lista vidi, da je rad udruženja živ i plodan. Ujedno J. Š. U. 13 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 13 <-- 13 --> PDF |
zaželio je i dalje uspješan rad, jugoslovenskom šumarstvu "^P^^^^^^^^ procvat, a veze i upoznavanja između njemačkih IJ.^^^^^ f^^^ šumara da se održe i ii još više ojačaju i prodube. Njemački .g^f, f .^^^^^^^^^^ dali su i šumarski muzej udruženja u Šumarskom domn očitujući svoj^. puno priznanje. Na spomen posjeta i za opću informaciju predane su na ruke vođe ekskurzije tri primjerka Spomenice: Pola stoljeća šumarstva. , 7, _ 0. Dr. Ing. Zlatko Vajda, šumarski! savjetnik i član Udruženja održao je prigodom svog boravka u naučne svrhe u Eberswaldu pred. zborom gg. profesora i studenata Visoke šumarske škole u tberswaiau informativno predavanje o šumama i šumarstvu Jugoslavije. Za to predavanje dostavila mu je na njegovu zamolbu Uprava udruženja kolekciju fotografskih šumarskih snimaka i neka informativna šumarska djela iz društvene biblioteke. VL ČUVANJE PRIRODE I PRIVREDNIH SPOMENIKA. Tajnik Udruženja Ing. Ante Premužić, imenovan po g. Banu Savske banovine kao tajnik J. Š, U. članom Povjerenstva za zaštitu prirode i ii čuvanje prirodnih spomenika Sav. banovine, sudjelovao je u radu toga. Povjerenstva, koje je prema statutu savjetodavni organ Kr. Ban. uprave,- Povjerenstvo je dosada preporučilo zaštitu izvjesnih objekata geološkogi botaničkog značenja u blfzini Zagreba, a odlnčilo je nastojati i oko zaštite šuma i razviti i u tom smislu živ propagandistički rad. Sprema izradu smjernica za zaštitu prirode na Plitvičkim jezerima i ostaUm nacionalnim parkovima Savske Banovine, .sprema i svoju prvu ediciju u obliku almanaha gdje će biti prikazani zadaci! povjerenstva i svrha smjernice njegova rada uz nekoliko odgovarajućih rasprava sa strane članova povjerenstva. Podjelom rada dodijeljena je u tom povjerenstvu" ing. Premužiču referada za nacionalne parkove, pa je o tora predmetu predao i svoj prilog za prvu ediciju povjerenstva. VIL PODJELA SVETOSAVSKI« NA(iRADA J. Š. U. ZA NATJEČAJNE RADOVE STUDENTIMA ŠUMARSTVA. Svrha podjeljivanja Svetosavskih nagrada jest, da se već među studentima šumarstva pobudi volja za samostalno gledanje i promatranje naših šumarskih prihka J odnošaja, na samostalno izučavanje prirode, te na vlastitu ocjenu svega onoga, što do njih od šumarstva dolazi u školskim predavanjima, studijem priručnika različitih grana šumarske nauke, slušanjem i gledanjem na ekskurzijama vođenim po njihovim profesorima ilii poduzimanim po pojedincima ili grupama studenata samih. Dade li se studentima poticaj i prilika, da već u najranijim godinama svojega zanimanja šumarstvom -obrade svoje nazore pismeno, sva je prilika, da će u tom radu nastaviti i ustrajati, te se razviti u valjane šumarske pisce, a po stepenu svoje darovitosti i u samostalne istraživače, organizatore i propagatore. Svega toga treba naš narod i šumarstvo naše mlade države. U smislu zaključka odborske sjednice od 25. rx. 1937 točka 5 ra spKSan je natječaj za dvije svetosavske nagrade Udruženja po Din 500-^ dvojici studenata šumarstva na našim šumarskim fakultetima za naibobu obradu teme: »Pogled na šumarsko-gospodarske prilike jednoenaseg kraja«. Rok predavanja radnje stavljen je do 15, L 1938. 14 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Na taj tiatječui prispjela je samo jedna radnja Luke Poduje, studenta šumarstva iia šiniiarskora fakultetu u Zagrebu pod naslovom: »Pogled na šumskogospodarske prilike otoka Visa«. Radnju su pročitala H ocje-. nila 4 člana Upravnog odbor^i, pa je na osnovu ocjene nagrađena iznosom od Din, 50tk—. Pored ostakjga zanimljivo je gledište obradivača, da je ispravno nastojanje stanovništva otoka Visa, da na svima prikladnijim mjestima danas gologa krša posadi što više proti suši otpornih vrsta mediteranskih voćaka poradi veHke koristi, što bi ju odatle crpilo pučanstvo za svoju prehranu i životno održavanje, ah da posađene voćke treba od vjetra, a naročito od bure i juga te posohce štititi nasadima otpornog šumskog drveća, jer zaštita ogradnih zidova i eventualno izgrađenih terasa ne siže dovoljno daleko poradi relativno male njihove visine* Uistinu je obrana poljoprivrednih kultura uopće, a voćarskih nasada napose burobranima od za to prikladnog i zgodno smještenog otpornog šumskog drveća jedna od najivažnijih usluga, što ju šumarstvo može kraškom puku J kraškoj poljoprivredni iskazati. Čini se, da bi to bio ujedno najpodesniji put, kojim bi šumarski stručnjaci predobili kraško pučanstvo za sadnju i njegu šumskog drveća najprije u ovu svrhu, a onda i za podizanje čitavih novih kraških šuma vlastitom inicijativom i trudom. VIII. POMAGANJE SIROMAŠNIH ČLANOVA UDRUŽENJA ODNOSNO DJECE ČLANOVA UDRUŽENJA PRI ŠKOLANJU, ODNOSNO USAVRŠAVANJU. U smislu zaključka sjednice Upravnog odbora od 25. IX. 192v5. toč. 10 a) raspisan je putem uprava svih naših visokih škola te putem društvenog glasila »Šumarski List« i dnevnih novina natječaj za stipendije, odnosno pripomoći ili potpore J. Š. U., a na osnovu odobrene promjene Pravilnika po 6L godišnjoj glavnoj skupštini dne 27. IX. 1937. u Novom Sadu. Rok za podnošenje molbenica bio je ostavljen do kraja godine 1937. Na raspisani natječaj stiglo je u svemu 9 molbenica od đaka srednjih škola, studenata visokih škola raznih struka, te od članova Udruženja. Upravni je odbor na svojoj sjednici od 27. IL 1938. nakon razmotre- nja prispjelih molbenica i ocjene navedenih podataka podijelio jednu pripomoć u službi oslijepljelom članu Udruženja Ing. Ivanu Saćeru za usavršavanje i osposobljenje za pisanje šumarskih propagandnih članaka u dnevnoj štampi u iznosu od Din. v5.000.—. Iznos od 3.000.— dinara isplaćen mu je odmah, prema želji navedenoj u molbi, za nabavu pisaćeg stroja, kojim se i´ slijepci mogu vrlo dobro služiti za pisanje, a ostalih Din. 2.000.— isplaćeno mu je u 4 mjesečne rate po Din 500.— na ime pripomoći za plaćanje lektora, koji će mu čitati potrebnu stručnu literaturu i njegove vlastite sastavke u svrhu korekture i nadopune. Gosp. Saćer nabavio si je iz primljene pripomoći pisaći stroj i u pisanju se toliko izvještio, da može i poveće sastavke pisati bez pogreške. Više takovih sastavaka donosio je opetovano u Upravu udruženja zadovoljan, što mu je potporom Udruženja uspjelo steći još jednu mogućnost, da radom i stvaranjem prikrati vrijeme i olakša barem ponešto tešku sudbinu. Sudeći po tim prvim sastavcima, čini se, da će našem 15 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 15 <-- 15 --> PDF |
drugu Saćem uspjeti, da se lijepo razvije u šumarskog P^^P^^.^"^^^ pisca za uaše dnevne listove, te da tako i dalje aktivno i ^av^o s^ duje s nama ostalima svojim drugovima na podizanju^ i P^P^j^^^^^^^ {^"^ struke kojoi se je bio s puno mladenačkog žara i oduševljenja posvetio, i u kojoj je sve do kobnog dana svoje nesreće potpuno i s veiiKim marom radio. S velikom željom očekujemo prvi objavljeni sumarsKi propagandistički ili popularizotorski članak našega druga u kojem^ riasem dnevniku uvjereni, da će njegovo spisateljsko djelovanje biti jednal^o uspješno i valiano, kao što je bio i vrijedan i požrtvovan njegov praKtički šumarski rad kod imovnih općina otočke i brodske, premda je bio nažalost i suviše kratkotrajan. Druže naš, primi i ovom prilikom uvjerenje, da nas stalno potresa Tvoja sudbina, a na početku Tvojega novog šumarskog rada zehmo 11 puno uspjeha i — budi hrabar! Druga stipendija u skupnom iznosu od Din. 5.000.— podijeljena je kao jednokratna potpora po Din. 1.666.— trojici raoHtelja, i to: 1) Josipu Štefoviću, učeniku V. razr. gimnazije u Koprivnici, 2) Vlasti Polović, učenici VII. razr. gimnazije u Vršcu, 3) Milanu Kuboviću, učeniku Vili. razr. gimnazije u Zagrebu. Prema tome će se nastupom god. 1939, moći ponovice isplaćivati stipendija J. Š. U., jer su za ovu godinu podijeljene samo jednokratne potpore, pa će se u tu svrhu poslije ovogodišnje skupštine pravodobno raspisati novi´ natječaj. IX. POMOĆI ŠUMARSKIM I LUGARSKIM UDOVAMA I SIROTAMA I DRUGE POTPORE. Iz Kereškenjijeve zaklade za pripomoć podijeljena je potpora gospođama udovama šumarskih činovnika bivših članova Udruženja i članova Kereškenjijeve pripomoćne zaklade. Nadijeljeno je njih 6 sa po Din 200.—, što čini ukupno Din. 1.200.—. Muževi nadijeljenih udova bili su činovnici kod Imovnih krajiških općina, koje im poradi poznatih finansij´Skih poteškoća ne mogu isplaćivati mirovine, kad plaćaju vanredno neuredno ili nikako i samo aktivno službujuće svoje osoblje. Udruženjima studenata šumarstva u Zemunu i Zagrebu podijeljena je iz za to predviđenih budžetskih sredstava udruženja svakome po Din. 250.— u ime pripomoći za nabavu knjiga u njihovu društvenu biblioteku, a Udruženju studenata u Zemunu, poklonjen je uz to i po jedan primjerak knjiga, koje Udruženje rasprodaje. Molbom za potporu obratio -se Udruženju bivši njegov član g. A. Gettwert, nadšumar u penziji. Star je preko 70 godina, a u mlade svojih godine i dalje sve do penzioni´semja proveo je u privatnoj vlastelinskoj šumarskoj službi. Raniji njegov poslodavac prodao je međutim svoj bivši šumarski posjed i bavio se drugim poslovima plaćajući penzije bivšim svojim namještenicima, sve dok i sam nije uslijed poslovnih nedaća u ovo nestalno poratno vrijeme ostao bez sredstava. G. Qettwert obraćao se po tom opetovano za potporu i na novog vlasnika šuma, koji dakako nije stajao u nikakvoj obavezi prema nekadanjim namještenicima Iz samilosti daju mu sadanji vlasnici toga šumarskog posjeda potporu oci Dim 100.— mjesečno il nešto drva. Gospodin Qettwert bio je dugo godina članom udruženja i plaćao Je uredno članarinu još i u ´penziji sve dok nije ostao posve bez sredstava, rili nije bio čian Kereškenji´jeve pri 16 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 16 <-- 16 --> PDF |
pomoćne zaklade, pa ihu Upravnil odbor na njegovu molbu nije mogao podijeliti potporu iz te zaklade, jer bi to bilo protivno pravilniku te zaklade. Ne mogavši se ipak oglušiti vapaju za pomoć staroga svojegdruga sabrali! su prisutni odbornici na 2. odborskoj. sjednici dne 28. IL 1938. između sebe Din. 200.— njemu za potporu n bijedi, Q. Gettwert zahvalio se srdačnim pismom na primljenom daru, pa je Upravni odbor na svojoj 3. sjednici od dne 15. V. 193S. zaključio, da bi na ovogodišnjojglavnoj skupštini Udruženja u Vinkovcima trebalo sabrati dobrovoljne priloge od učesnika skupštine, da se gorka sudbina ovog našeg starogdruga il člana udruženja koliko toliko ublaži i olakša. Tajniku je povjerena briga, da se sabiranje provede. Upravni odbor apelira i ovom zgodom na drugarsku svijest sviju članova Udruženja i moli učesnike 62. godišnje skupštine ma i za najmanji! prilog u tu svrhu. Ovaj slučaj ponovan je dokaz, da su naši predšasnici i osnivači našega Udruženja realno gledali na život, kad su zasnovali u krilu Udruženja Kereškenjijevu pripomoćnu zakladu, a ujedno je to opomena i poticaj, a ujedno i drastičan dokaz, da ne bi smjelo biti ni jednoga člana udruženja, koji se barenri jednokratnom uplatom iznosa od Din. 100.— ne bi učlanio u Kereškenjijevu pripomoćnu zakladu, da se bude u mogućnosti iz kamata zaklade pritjecati! u pomoć drugovima zapalim u takovu bijedu, da im i stotina dvije dinara predstavlja ne samo utjehu, nego i spas, barem privremeni, od najgorega. Neka ovo bude ujedno i ii podstrek, da se drugovi u svakoj zgodi sjete Kereškenjijeve pripomoćne zaklade sabirači za nju n svim zgodama života, da se uveća glavnica zaklade i njene kamate, pa prema tome i sigurnost, da vapaji naših drugova i članova njihovih porodica u bijedii neće ostati neuslišani! Godišnje kamate Kereškenjijeve zaklade iznose danas Din 1251, njena glavnica Dinara 51.324, a u ovoj godini joj se povećala glavnica za Dinara 6.469. X. RAD PODRUŽNICA J. Š. U. Izvještaje o svom radu u godini 1937/38. dostavile su sve podružnice Upravi udruženja, osim podružnice Ljubljana, koja je svoju godišnju glavnu skupštinu održ-ala tek 21. VIII. 1938. Podružnice su se u gianicama svojih pravila živo bavile nmogobrojnim pitanjima šumarske privrede, a specifično za prilike njihova područja. Izvještaji podružnica pretresani su na sjednicama Upravnog odbora Udruženja, pa je o tome spomena u zapisnicima ogborskih sjednica. Upravni se odbor nije složio sa tekstom rezolucije Skopske podružnice, što ju je stvorila njena glavna skupština dne 14. Y. 1938. u Skoplju po pitanjima čuvanja nedržavnih šuma na trošak banovine i države. Uprava Udruženja saopćila je to Skopskoj podružnici ostavivši joj dakako pravo poziva na Glavnu skupštinu Udruženja- Ljubljanska podružnica predložila je Upravnom odboru na odobrenje promjenu pravila, pa je Upravni odbor tu promjenu na svojojsjedniic^od 27„ IL 1938, od toč. 7. dnevnoga reda, a u smislu čl 29. Pravila J. Š. U. i čL 8. Pravilnika za osnivaiije i rad podružnice J. S. U. od 20. VIIL 1932. odobrio, te ljubljansku podružnicu o tom uz priklopodobrenih novih pravila aktom od 9. VIIL 1938. broj 34. obavijestio. Nova ta pravila bit će objelodanjena u Šumarskom Listu. 17 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 17 <-- 17 --> PDF |
XL ZASTUPANJE ŠUMSKE PRIVREDE U KOMORAMA. Prigodom konstituisaiija Poljoprivredne komore ^Skopske banovine izab´ran Je šamar g. Ing. L ] u b o m i r M a r 1< o v i ^^^^^^^^ u Skoplju i član i delegat Udruženja za predsjednika iste Poljoprivredne komore. Delegati J. Š. U. u svima Poljoprivrednim komorama podnosili su redovito svoje izvještaje, nakon svakoga zasjedanja komore o prealozima i poticajima sa svoje strane i o svemu čime su se komorsRa vijeca bavila, a u vezi je sa šumarstvom. XIL PROPAGANDA ŠUMARSTVA Red u šumama, mir u dušama!... to treba da je geslo sviju propagandističkih djelovanja i nastojanja našega udruženja. Ogronine površine gologa kamenitog krša, mogućnost da se gotovo sva naša brda. pretvore u gole kamenjare, a naročito činjenica, da ni na kršu dosada nismo uspjeli prirastom novopošumljenih površina nadjačati porast i rasprostiranje novih pustinja, napunja nemirom i strepnjom duše naše. Navala je na postojeće šume velika i bezobzirna. Nisu od nje isključene ni držav. šume ni šume najuređenijih naših samoupravnih šumskih zajednica, gdje postoje i izrađeni privredni planovi, organizovana uprava i čuvanje. Nestaje šuma i sa privatnih šumsldh posjeda ili se šume degradiraju promjenom kvahteta šumskih sastojina na gore. Nijesu rijetki slučajevi, da se čitavom sječom ponajstrmijim stranama naših bregova sijeku i čiste bukove sastojine na posjedima i onih šumoposjednika, koji su se do nedavno ponosili uzornim i racijonalnim šumskim gospodarenjem. U dosada najšumovitijim predjelima naše države vrši se na veliko uzurpacija šumskih površina, šuma se krči i tlo privodi drugoj vrsti kulture, a često je posve sigurno, da svuda neće strmo tlo ostati! na svojem mjestu, već će se doskora početi niz brdo puzati, početi će se praviti bujične vododerine i prijetiti zatorom ravničkom kulturnom tlu, prometnim sredstvima, pa i samim ljudskim naseljima. Sve se to događa pred očima svi´ju nas, vidi se to i zapaža, ali se na to gleda fatalizmom jednoga doba, koje je do zasićenosti ispunjeno zbivanjem svakovrsnih paradoksa, nepojmljivim promjenama vrijednosti moralne i materijalne prirode. Opća pometenost individualna sebičnost, staleška tjesnogrudnost i kratkovidnost ne daju da na vodstvo prilika i stvari dođe prava ljudska misao, toliko racionahstička, a toliko ujedno i idealistička, kako to odgovara i sadanjoj potrebi pojedinca čovjeka } trajnim interesima dugovječnih ljudskih zajednica. Šume i šumarstvo najteže podnose takva vremena poremećaja i previranje medu ljudima.. 1 duše se šumara s pravom napunjaju nemirom, jer šumari i predobro znaju, da su zakoni prirode vječni i nepromjenljivi, pa da pogriješaka, što ih počini jedno ovakovo doba nije moguće ispraviti u prve dane odmah iza probudenja iz kaosa. Za ispravke velikih grešaka potrebni su dugi vremenski periodi čitavih gospodarstvenih ophodnja (turnusa) pa stoga uznemireni šumari treba da dižu sve jače svoj glas, da se preokret na bolje pripravlja i što se šumarstva tiče odmah ravno iz kaosa v.^n na čistac, kako ne bi šume ponovno plaćale i u doba otirježnjivanja i časova slabosti duše, koja vidcći najedanput pred sobom nepregledno mnoštvo neodgodivih zadataka posumnja, da bi se svi oni na vrijcnic niogli riješiti samim sredjenim novim stvaranjem. 18 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 18 <-- 18 --> PDF |
, Vodeći računa o p.adaiijim prilikajna, koje sada u našim .siniiania i šumarstvo vladaju, Unravnii je odbor uvidio, da uc b[bila dostatna propaganda šumarstva, što bi ju moglo razviti samo J. Š. U. radom svojih članova koji su gotovo isključivo kao šumarski namještenici i upravljači u državnim, samoupravnim i privatnim šumama i suviše zaposleni redovnim odvijanjem poslova, a niti skučenim sredstvima, kojima u tu svrhu Udruženje može da rasplaže. Stoga se u prvom redu obratilo predstavkom na Gospodina Ministra šuma i rudnika, da se unutar Ministarstva, a pri Odjeljenju za vrhovni šumarski nadzor osnuje poseban Odsjek za šumarsku propagandu . Šumarska naime propaganda, da bude svestrana i uspješna, zahtjeva jedan dobro smišljeni! sustavni i dugotrajni intenzivni rad, kojemu se može predati za to spreman i nadaren stručnjak, ako ga ne razdire stotinu drugih misli i dužnosti. Šefu, a s vremenom i drugom osoblju toga odsjeka treba dati prilike i mogućnosti, da odmah pri početku svojega rada upotpuni svoju spremu za propagandistički svo] zadatak rolaženjem onih krajeva, pregledom i proučavanjem onih naših šumarskih prilika, kojii su im u dosadanjem njihovom praktičnom radu ostali nepoznati. Iz vlastitog gledanja i iz razgovora s kolegama stručnjacima u pojedinim krajevima moći će tada ocijeniti i razabrati, šta je u svakom odjelitom šumarskom problemu i specifičkim prilikama pojediinog kraja bitno i najglavnije, da može izraditi valjanu os-novu i program za sustavan i svestran propagandistički rad te organizaciju toga rada. Bude li po tom dalji rad toga odsjeka propaganda šuma, t. j . neposredno propagandističko pisanje članaka za dnevnu i periodički štampu, izdavanje brošura, propagandistički letaka i plakata, održavanje predavanja i t. d, a ne koncipiranje naloga J davanje uputa za propagandistički rad stručnjacima, koji su već sada preopterećeni radom u različitim šumarskim nadleštvi´ma, rad će odsjeka biti uspješan i sam će po sebi dati smjer i pobudu svima onima šumarskim stručnjacima, pa i ostalim prijateljima šuma i šumarstva širom države, da dio svoga slobodnoga vremena posvete propagandi šumarstva i pismom i riječju i djelom. U predstavci na Gosp. Ministra šuma i rudnika naročito se istaklo, da je J. Š. U. mišljenja, da je propaganda šumarstva potrebana, ne samo u najširim narodnim seljačkim slojevima, već i medu školovanom inteligencijom, pa i po državnim nadleštvima ne isključujući ni pojedina ministarstva. A mi sami znamo, da je često propaganda novih pogleda i novih načina rada u šumarstvu potrebna i medu nama samima, a umjesna takova propaganda redovno je efikasnija od običnog naređivanja i jednostavnog zapovjedanja. Da J. Š. U. može proširiti svoj edjelo šumarske propagande putem plakata i slika, upućena je predstavka Gosp. Ministru Saobraćaja da dozvoli i odupre zamišljenu propagandu udruženja pomoću prikladnih fotografskih snimaka uz odgovarajuće podesne natpise u vagonima osobnih i brzih vlakova državnih željeznica. Slična je predstavka upućena i glavnoj Upravi drž. monopola Kraljevine Jugoslavije, da dopusti i pomogne zamišljenu šum´arsku propagandu pomoću natpisa i prikladnih sličica nalijepljenih na škatuljice žižica, paketa duhana i škatulje cigare i cigareta. Da se za Udruženje sačuva i omogući lako umnažanje idejnih skuca propagandnih plakata, otkupljeno je uz jeftinu cijenu 20 kom. fotograf 19 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 19 <-- 19 --> PDF |
skih ploča od g. lug. Ivana Isajeva, na kojima su ^^^f´^´^"^^^^ skice izrađivane u ono vrijeme, kada je Udruženje izdalo prve svojv propagandne plakate u bojama u velikoj nakladi. _ -^...^H; Plakati su u glavnom već raspačani, pa ce se doskora pristupiti novom izdanju. ,, -, Šumarskoj propagandi bio je namijenjen čitavi ^^™^^^^^^\^f.^^,^^^^^ dranske izložbe u Zagrebu, koju je za vrijeme od 25. VL do 5. Vll 19^^. priredio u prostorijama Zagrebačkog zbora zagrebački oblasnu Odbor Jadranske straže. Za uređivanje toga dijela izložbe zamoljena je po priređivačima bila Upravna udruženja kao i Šumarski odsjek Kr, Banske uprave u Zagrebu. S tehničkih razloga odvijao se posao oko uređivanja toga diiela izložbe unutar djelokruga banovinskog Šumarskog odsjeka, koji je sabrao i dao izraditi najveći dio izložbenog materijala. Dio vrijednog izložbenog materijala dostavili su i Šumski odsjeci kr. Ban skih uprava Primorske i Zetske banovine, te profesorska stolica za uz goj šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Uredivanj^ toga šumarskog dijela Jadranske izložbe rukovodio je tajnik Udruženja Ing. Ante Pre mužić, a kod samoga rasporeda izložbenih predmeta pomagao je ii član upravnog odbora Ing. Milan Anić. Budući da je čitavo naše jadransko primorje područje krša, koji je od najveće česti gol i pretvoren u pustu golu kamenjaru, to su i svi izložbeni predmeti, kao i svi natpisi kojima su oni tumačeni ukazivali na to, zašto su i kako divni primorski krajevi postali pusti kameni krš, te što treba da se radi, da se ti krajevi ponovice ozelene, učine produktiv nima i sposobnima pružiti domaćem stanovništvu hranu, odjeću i krov nad glavom, kao prve i neophodne životne potrebe. Izvrsni fotografski snimci poglavito od gg. prof. ing. Alfonsa Kaudersa, Ing. Josipa Marčiča i Vinka Novaka, što su ih oni snimili za vrijeme dugogodišnjeg svojeg uspješnog rada na kršu, povećani na format 60 X 90 uz sustavan rasporedaj i odgovaraj>uće legende govorili su posjetiocima izložbe u glavnom ovo: L — Primorje je imalo i lijepih šuma i dobre zemlje. U sječom proredene šume tjeralo se previše stoke. Šuma je ostala bez pomlatka, a voda i bura odnesoše zemlju te ostade goli kamen (7 slika). 2. — No na kršu teče život dalje ... Preostala se stabalca slijeku, nose u sela i gradove, pa čak i brodovima izvoze u Italiju. Pale se krečane i kreše brst za stoku, a stoka i sama brsti svuda, što stiene (6 slika). 3. — Od bure i posoUce stradaju ostatci šume, a zemlje nestaje u nepovrat (6 slika). 4. — U nepovrat odnosi voda i debele naslage zemlje s kraških brda stvarajući bijesne bujice (2 slike). 5. — Obuzdavanje bujica tehničkim napravama mučan ie i skupocjen posao (4 slika). , 6. — Pošumljavanje golih površina krša potrebno je, da se jeftinije obuzdaju bujice, pomogne preporodu poljoprivrede i okruni prirodna Ijeota divmb primorskih krajeva (5 slika). ^ 7. — Izradom stručno trasiranih i solidno građevnih staza podu- ITshka) ´^´^^""^ ^´´´´´^"´^´ "" seljaštvu olakšava preporod poljoprivrede 20 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 20 <-- 20 --> PDF |
S. — Povrate !i se Prisnorjii šume i preporod? li se primorska poljoprivreda, prepjevi i-će ri´d F^rimorju i priroda i ljudi (6 slika). Tehnika obriuie poljoprivrednih kultura i. voćnjaka od bure i posolice pomoću burobrana od zato najbolje odgovarajućih vrsta otpornogšumskog drveća bi!a je prikazana nizou] grafiekih slika, što su ih prema skicama Ing. I-^remužića izradili daći zagrebačke Obrtne škole, a jedan dio grafičkih slika bio je izrađen i u Šumarskom odsjeku Banske upravo u Zagrebu. Prikazan je slikama iscrpivo način djelovanja burobrana kao i ii unutarnji sastav burobrana samih rasporedom pojedinih vrsta drveća da se polući što. veća gustoća i udarcima bure najbolje ogdovarajući oblik krošanja; pored toga mjere za sprečavanje štetnog djelovanja buroorana na poljoprivredne kulture zasjenjivanjeni i isisavanjem vlage i hrane. Posebnim grafikonima bila je prikazana sadnja šumskog drveća, a neposredno odgoji šumskih i većih sadnica u cijevima od suncokreta, kao najpodesniji način za podizanje i osnivanje novih šum^a, voćnjaka i burobrana za seljaštvo vlastitom inicijativom i trudom. Zbirka mediteranskoggrmlja i drveća bila je prikazana povećim svježim granama, koje su se opetovano obnavljale novim pošiljkama s otoka Raba, te velikim komadima cjepanica, oblica i trupčića, što ih je za izložbu na raspolaganje stavio g. prof. Dr. Petračić iz priručne zbirke Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Da se pokaže, da se i košulja na tijelu i stolnjak na stol može dobitil na kršu od drveta, izložena je posebice žukva (Sarothamnus junceus) — grane i deblo — uz više ručica žukve spremljene za močenje, ručica stučenih s vidljivom obilnom kudjeljom, te komadima izrađena platna od žukve. Posebnim velikim grafikonom bilo je prikazano stvaranje novoga tla i humusa na kršu pomoću šume, a na posve golim i pustim kamenjarima pomoću kakteje Opuntia ficus indica, kao najbržegpoznatog stvaraoca brniiu^a. Istaknuta je misao, da se pomoću te opuncije može zasnovati ljudski žiVot i na takvom kraškom kamenjaru, gdje ni travne tako reći nema, a ni šuma se poradi skoro posvemašnjeg nedostatka zemlje ne može podizati. Misao dakle vodilja pri m*eđivanju šumarskog dijela Jadranske izložbe bila je: Pustošenjem suma pretvoreno je jadransko primorje u kamenu pustinju, a pomoću podizanja novih šuma i burobrana od šumskog drveća sačuvat će se preostala i stvoriti nova zemlja, obuzdati štetan utjecaj razularenih prirodnih sila, a poglavito bure i brdskih voda. Sve će to omogućiti i unaprijediti-novu krašku poljoprivredu posebne svoje vrste, stoga je i prirodno i potrebno, da kraški seljak po znanju svome i djelovanju bude barem toliko i šumar, koliko je poljoprivrednik. Od šumarske kraške domaće Uterature bila su izložena sva djela, brošure i separati članaka što ih ima knjižnica Udruženja. U istom prostoru Jadranske izložbe bio je smješten i poljoprivredni njen odio uređen po Poljoprivrednom odjeljenju Banske uprave u Zagrebu. Idejno su se oba odjeljenja potpuno slagala i dopunjavala upravo tako, kao što se i vani na kršu mora i idejno slagati i praktički dopunjavati i potpomagati rad šumarskih inžinjera i agronoma. Na izložbi stručne štampe Kraljevine Jugoslavije, što ju je priredilo Udruženje stručne štampe Kraljevine Jugoslavije u Beogradu, ^te sličnojtakovoj izložbi u Sofiji dne 2. i 6. VL 1938. učestvovalo je i J. Š. U. izloživši po jedno godište uvezanog svoga glasila Šumarski List te nekoliko brojeva broširanih kako izlaze. 21 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Uprava Udruženja dala je po članu Upravnog odbora F^nu Ravniku prirediti na srpsko-hrvatskom nariječju brošuru Novak »Djecji dan za pogozdovanja«, da ju J. Š. U. dozvolom autora po mogućnosti sto prije izda štampom, kakobi i učiteljii osnovnih i drugih škola_ a i šumarski stručnjaci na terenu imali pri,ruci svagda niz zgodnih i prakticnin uputa za održavanje dječjeg dana za pošumljavanje, da se niladeži vec za rana na najpogodniji način ucjepi ljubav i zauzimanje za šumu. XIII. UMRLI ČLANOVI UDRUŽENJA. Nemila smrt pokosila je ove godine izuzetno veliki broj članova Udruženja. Pored stradanja u vršenju šumarske službe bilo je i pogibanja od ubojne ruke. Smrću se odijeliše iz naše sredine u godini 1937/38 ovi naši vrijedni drugovi i članovi Udruženja: 1 — Babić Bogdan- Sarajevo, — Bahčević Ante, Bjelovar, 3 — Bauer Ante dr., nadbiskup, Zagreb, 4 — De Bona Marino, Dubrovnik, 5.— Čekrlija Risto^ Banja Luka, 6 — Čižek Josip, Valpovo, 7 — Divjak Manojlo, Beograd, 8 — Divjak Tihomir, Beograd, 9 — Dojković Vilim, Zagreb, 10 — Hofman Ivan, Gnjilane, 11 — Ivanović Radonj.a, Uzice,. 12 — Jovanovac Antun, Zagreb, 13 — Lach. Gustav, Bjelovar, 14 — Nikiiorov Aleksander, Banjaluka, 15 — Rugole Josip, Beograd, 16 — Šejbal Antun, Banjaluka, 16 —: Tropper Ivan, Vinkovci, 18 — Ing. Petrović Lazar, Beograd, 19 — Ing. Petronijević Slavko, Cetinje. Slava našim drugovima pokojnim članovima Jugoslovenskog šu marskog udruženja! XIV. NEKOJI STATISTIČKI PODACI 1. — Redovitih članova Udruženja imade 722, pomagača 97, utemeljača 71, dobrotvora 9, počasnih L Ukupno: 900. 2, — Društveno glasilo Šumarski List štampa se u 1200 primjeraka. Razasilja se: 889 članovima, na obične pretplate 61, u zamjenu za druge domaće listove i edicije 87, u zamjenu za inostrane listove 58 poklanja se 24. Ukupno 1.119. komadaTk^a´´´´^"^´^ ^^"^´^^ 1937/38. riješeno je u Upravi udruženja 1056 22 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 22 <-- 22 --> PDF |
4. -— Knjiga od raznih autora, što ih je Udruženje izdalo iH u svrhu daljeg raspačavanja prekupiio, prodano je 96 komada, a na zalihi je još 2529 komada. Uzme li se u obzir, da je u prošloj radnoj godini prodano 515 komada, to bi se rnoglo učiniti, da je nastupila osjetljiva stagnacija. Prodaja knjiga je međutim u glavnom normalna, kao i dosadanjih godina, a prošle je godine bila izuzetno jača prodaja nove knjige Dra Balena: »Josip. Kozarac«, koja se poslije otkrića spomen-poprsja Kozarcu na zgradi Šumarskog Doma u Zagrebu prodala u znatnom broju primjeraka. Na skladištu je te knjige još 201 komad. 5. — Knjižnica Udruženja broji 1680 stručnih djela, pa se. u zadnjoj godini 1937/38. povećala za 44 djela. (Amo nisu ubrojeni uvezani i nevezani razni časopisi, kojih samih ima za puna dva velika ormara.) U ovoj radnoj godini posudili su članovi iz društvene knjižnice 253 komada knjiga na privremenu uporabu. 23 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 23 <-- 23 --> PDF |
24 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 24 <-- 24 --> PDF |
stanje iiii0Yiiie i zaklada Jugosloveaskog šumarskog udruženja koncem godine 1937, H. Stanje imoYine^ V r j. j e d n 0 s t Tek. broj 1 Predme t A. Aktiv a Blag´ajmčko stanje u gotovomBlagajničko stanje u efektima novca . ... . koncem god. 1936. Din 4.141 586.207 P 45 47 koncem god. 19S7. Din 19.981 613.694 P 36 81 Opaska,; 2 biblioteka . 20.169´ 58.293 262.440 . — 18.153 52.464 236.196 — Nekretnina : Zgrada „Šumarski Dom" 2,450.000 2,450.000 -4 97.793 25 107.576 75 . 3,479.044 17 3,498.065 92 B. Pasi v s>WKKKm´ 1 Dug,. .... . . ....... . — — 2.000 . A B C. K e k a p i t u 1 a c i j a Ukupna pasiva ......... . 3,479.044 — 17 — 3,498.065 2.000 92 — Ostaje eista imovina 31. XII. ... . 3,479.044 17 3,496.065 92 Prema prošloj godim imovina je veća — — 17.021 75 B« Statiie zaklada: 1 2 3 4 5 Kere&kenjijeva pripomočna zaklada . . Literarna Borošičeva zaklada .... . Fond za propaganda šumarstva u spomen Viteškog Koralja Aleksandra I Ujedinitelja .......... . Fond za održavanje godišnjih skupština Fond posmrtne pomoći ...... . 39.963 16.490. 3.705 20.958 ,2.920 17 82 69 50 — 46.055 18.051 3.802 21.356 1.183 04 75 98 12 — U Zagreba, dne 31. prosinca 1937. Predsjednik,: Blagajnik : l)r. Dragoljub Petrović^ v. r. Dremil Oskar, v- r. Nadzorni odbor : .´ Ing. GruiiwaM Josip, v. r. Drnić Milais, v. r. 25 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 25 <-- 25 --> PDF |
26 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 26 <-- 26 --> PDF |
27 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 27 <-- 27 --> PDF |
IZVJEŠTAJ nadzornog odbora J. S. Udruženja Potpisani članovi nadzornog odbora pregledali su danas cjelokupno blagajničko poslovanje Udruženja počam od poslijedne škontracije dne 26. svibnja 1937. do danas i to: Sve račune, knjige, vrijednosne papire, knjige fondova, Posmrtne pomoći, uložnice, škontrirali blagajnu i ispitali bilancu za budžetnu godinu 1937/38., i sve pronašli u potpunom redu. Cjelokupni izdaci nisu prekoračili budžetom predvidjene sume. Stanje zaklada IL kolovoza 1938. godine. 1) Kereškenjijeva pripomoćna zaklada . Din. 51.396.86 2) Borošičeva literarna zaklada . . . . .» 18,550.81 3) Fond za propagandu šumarstva na spomen Vi teškog Kralja Aleksandra I ujedinitelja , * . » 3.865.25 4) Fond za održavanje skupština . . . . . » 21.562.75 5) Posmrtna, pomoć Članova J. Š= U. . 3.407. » Na osnovu ovog izvještaja molimo razriješnicu. U Zagrebu 11. kolovoza 1938. Blagajnik: Osk^ Dremil^ v. r. Nadzorni odbor: Ing. Griinwald Josip, v. r. Milati Draić, v. r. 28 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 28 <-- 28 --> PDF |
29 |
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 29 <-- 29 --> PDF |
30 |