DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1938 str. 48     <-- 48 -->        PDF

šuma, te njihovo prevođenje u visoke šume. Prošireno je i poglavlje u proredivaniu i
njegovanju sastojina.


Razlaganje je u knjizi lako shvatljivo i prema tome pristupačno svakomu, komu
je potrebno da se upozna sa osnovima šumarstva. S obzirom na to ona će odlično
poslužiti izobrazbi čuvarskog osoblja, te potrebama šumskih maloposjednika, kaosvih onih, koji trebaju ili žele da se upoznaju sa osnovima šumarstva.


Knjiga se nabavlja kod pisca, Zagreb, Vukotinovićeva ul. br. 2, a cijena joj je
Din. 60. Ing. M. Anić.


LIČNE VIJESTI


t ING. JOSIP WASZNER


šumarski nadsavj etnik u miru.


Na 14. augusta o. g. vrlo je oskudno ispraćen do vječne kuće poznati šumarski
stručnjak i radnik iz starije generacije bosanskih šumara Ing. Josip Waszner, šum.
nadsavjetnik u m.


Naše šumarstvo izgubilo je u njegovoj osobi druga iz prvih i najboljih redova,
koji nam je u svemu prednjačio svojim uzornim i neumornim radom. Utro nam je
mnogu trnovitu stazu i otvorio jasne poglede u našem bosanskom
šumarstvu.


Visoko obrazovan, čestit, plemenit i nada sve pošten i odrešit u svakom pogledu,
bio je medu kolegama mnogo cijenjen i obljubljen.


Neumorno je i marljivo radio sve do onoga časa, kada mu je teška i duga
bolest iscrpla i zadnje sile i izbila iz šaka pero i bilježnicu.


Rođen je god. 1869. u Bijeloj Crkvi. Šumarsku akademiju svršio je u Šćavnici,
a državni ispit položio u Beču 1893. god.


Svoju je šumarsku karijeru proveo u glavnom u Bosni počevši od 1897. god.,
a služio je u Tuzli, Nevesinju i u Sarajevu.


Za zasluge u službi i odličan rad pohvaljen je pismenim putem još god. 1912.


God. 1922. penzionisan je prije izsluženog roka; po tome je od 1929 do 1931 god.
bio potpredsjednik Šipada. Od to doba do svoje smrti živio je povučeno i vrlo skromno
i svršio mukotrpni život u siromaštvu i oskudici.


Poznat je bio kao izvrstan taksator i veliki pristaša rada u vlastitoj režiji. U
svakom pitanju šumarstva nastupao je otvoreno, kratko i smjelo, pa radi toga nije
obično ni uspijevao. Iz svakog poteza njegova rada govori velika stručna sprema i vidi
se nastojanje za očuvanjem šume, podizanjem vrijednosti šum. produkcije i unapređivanjem
struke.


Mlađima je bio dobar učitelj, podređenima dobar i pravedan starješina. Volio je
šumu i prirodu i bio dobar lovac.
Ostavio je obilno stručno gradivo, koje je u glavnom obradio u zadnje
doba kao penzioner.


654