DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1938 str. 45 <-- 45 --> PDF |
izgrade duž Save nasipi sa istom visinom kao ovaj, onda će pitanje propasti jednog ili obaju nasipa biti samo pitanje kratkog vremena t. j . do prvih jačih poplava, za koje se prema sabranoj statistici znade, da se periodično pojavljuju u stanovitim razmacima vremena. Imovna općina je a limine odbila doprinos za regulaciju Bosuta, a državna uprava isto tako kao i imovna općina Petrovaradinska. 0 tom pitanju trebala su gospoda predavači malo poduže raspravljati i to bi bio najinteresantniji dio skupštine, pa bi se našlo još i drugih mišljenja osim mojeg medu trpećoin publikom, koja je vrlo strpljivo čekala svršetak predavanja. Još želim da spomenem, da regulacija savske doline i zaštita od poplava treba da pođe posve drugim smjerom, jer je novac, koji je potrošen na izgradnju nasipa, bačen novac. Samo izgradnjom paralelnih kanala ogromnih dimenzija duž obe obale moći će se to pitanje s uspjehom riješiti poput sličnih rješavanja prigodom regulacije francuske Loire, Seine i ostalih. 1 predavanje g. Smilaja trebalo je tiskati i podijeliti skupštinarima bar dan prije, pa makar čašćenje nakon obilaska objekta ispalo i malo mršavije. Na skupštini je poveo riječ o potrajnosti i g. Dr. Nenadić, zatim g. Dr. Miletić, predsjednik skupštine g. Dr. Petrović i š. savj. g. Durđić. Gospodin profesor držao se strogo teorije o potrajnosti, a iznio je i neke uspomene iz povjesti »Investicionalne i obrazovne zaklade«, što je nas starije osobito interesiralo. Šteta što nije mogao više iznijeti, jer će mnoge stvari poslije biti nemoguće razumjeti, kad izumre generacija, koja je to na svoje oči vidjela. Dobro bi bilo, da gosp. profesor o tom napiše raspravu i dade je otiskati posebno ili u našem glasilu. Zamjeram g. profesoru, što je sve govornike hvalio1 sa blagom kritikom, dok je mogao kao takav i malo oštrije zarezati. Gosp. generalni direktor držao je predavanje o potrajnosti, čime je u nekoliko nadopunio predavača g. Ostojića. Sa drugog stanovišta osvrnuo se na to pitanje u kratkim potezima g. Dr. Petrović, koji je naglasio, da pitanje stroge potrajnosti nije tako važno, već da je mnogo važnije drugo pitanje, t. j . kako ćemo sa raspoloživim materijalom u šumama sviju kategorija vlasništva najbolje koristiti narodu, što nam mora biti uvijek misao vodilja, pa makar morali odstupiti od »stroge potrajnosti«, što se je tokom života imovnih općina zaista i činilo skoro cijelo vrijeme, no ne uvijek u korist naroda. G. Đurdić je u svom govoru održanom bez priprave napomenuo jednu dobru misao, koju od silnih zastranjivanja u govoru nije znao ili možda nije imao ni namjere dalje razviti. Naime . govoru je među inim spomenuo način francuske prorede t. zv. »eclaircie par le haut«, koja se provodi općenito u francuskim šumama s dobrim uspjehom. Ja sam očekivao, da će g. Durđić tu misao dalje razviti, no on je tako zastranio, da ga je predsjednik morao prekinuti, te je brzo dovršio, a da nije zapravo ništa ni rekao. Ta proreda naime daje veće materijalne i novčane prihode već od samog početka, jer vadi u glavnom nadstojna stabla, a podstojna ostavlja. Ti povećani prihodi bi donekle ublažili manjke za vrijeme vacuuma, ako bi se metoda mogla općenito primijeniti u našim šumama, što se je moglo već odavna pokusima u malom ustanoviti. Kod svih govornika osim kod g. gen. direktora moglo se opaziti, da govore bez priprave, pa je zato i bilo potrebno, da se predavanja g.g. Ostojića i Smilaja tiskaju, da bi se mogli skupštinari orijentirati i da bi se čulo i drugo zvono t. j . drugo mišljenje o gorućim pitanjima. Pitanje sušenja brijesta nije uopće doticano i raspravljano, premda je sušenje u najvećem jeku. Trebalo je bar izvijestiti o stanju, kakovo je sada, i o op.´-egu dosađanjeg sušenja i iskorišćenja posušenog stabalja. 651 |