DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1938 str. 38 <-- 38 --> PDF |
. Da je dakle samo ovakvo tumačenje i provođenje propisa Zakona o šumama, koji se odnose na zaštitne šume, logično i moguće, nadamo se, da nam je uspelo dokazati. To tim prije, jer se samo ovako može, medu ostalim, shvatiti dejstvo, da zakon vlasniku stalno zaštitne šume kao, logično, ni korisniku umanjenih službenosti u takvoj šumi ne priznaje nikakve otštete, što znači, da zakon pretpostavlja, da se to oglašenje vrši prvenstveno u njegovom sopstvenom interesu, koji je u tome, što se time štiti i osigurava, o državnom trošku, trajna produktivnost njegove šume, koja bi; inače propala. Résumé. A l´égard des forets de protection (forets protégeantes) l´auteur interprete quelques stipulations ambiguës de notre Loi forestiere. SAOPĆENJA DALJNJA ISTRAŽIVANJA Dra PLAVŠIĆA O PANČIĆEVOJ OMORICI. Dr S. Plavšić, kustos sarajevskog muzeja, preduzeo si je da Pančićevu omoriku (Picea omorica Pančić) osvijetli sa svih strana. Daljnji njegovi prilozi u tom nastojanju izašli su štampani u »Glasniku Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini« (XLIX. 1937. Sveska za prirodne nauke). Jednim prilogom bavi se o daljnjim nalazištima Pančićeve omorike, a drugi prilog jest prilog bibliografije o ovom našem drvetu. 1. Iz naslova prvoga priloga »Staništa Pančićeve omorike u okolin i Foče « čita se i sadržaj. Zapravo su opisana dva staništa: na Radomišlji planini u srezu Fočanskom i na Viogoru u srezu čajničkom. Za ostala u literaturi spominjana nalazišta (Ljelja i Hused planina, Treskavac) utvrdio je Dr Plavšić, da Pančićeve omorike na tim mjestima nema niti je bilo. Stanište na Radomišlji planini (brdo Sokolina) ide u visinu od 1347 met., te je najjužnije stanište dosad opisano (na širini 43° 27´ sjev. širine, a 35° 45,8´ istočne dužine). Najsjevernije je pak Tisovljak u srezu Vlaseničkom s 44° 44´ sjev. širine, a 35° 45,8´ ist. dužine (prikaz u »Šumarskom Listu« br. 2 iz 1938. god.). Na površini od cea 4 ha nalazi se 700—$00 stabala manjih dimenzija. Stanište na Viogoru nalazi se u srezu čajničkome. Poznato već od prije i u gospodarstvenoj osnovi iz 1908. god. izlučeno kao zaštitna šuma. Prema Plavšiću danas ima oko 600 stabala visine 15´—20> met. Podcrtana pristupačnost »oko 5 sati hoda« od željezničke stanice Ustiprača-Goražda nije točna. To vrijeme za dolazak može vrijediti za dolazak iz Čajniča (sresko mjesto vezano automobilskim prometom sa željezničkom stanicom Ustiprača-Goražda ili kroz kratko vrijeme sa želj. stanicom Goražda) ili za dolazak preko želj. stanice Međeda (prevoz čamcem preko Drine), odnosno Strmuce (prelaz preko privatnog mosta na rijeci Lim). Međutim mnogo pristupačnije je stanište Gostilja u srezu Višegradskom, jer je od Višegrada udaljeno svega 4 sata hoda, a upotrebom automobila skraćuje se hodanje za daljnji sat. To će stanište postati ujedno i najpristupačnije uopće, jer je u projektu izrada automobilskog puta Višegrad—Bajina Bašta, koji prolazi ispod samih omorika, a za uspon do njih trebat će svega nešto više od sat hoda. 644 |