DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1938 str. 3 <-- 3 --> PDF |
* ............ .... 62. ........ 1938 UREĐIVANJE BUJICA (ISPRAVKA NA ČLANAK G. AFANASIJEVA) U Šumarskom listu za novembar ove godine otštampan je članak g. inž. Dimitrija Afanasijeva pod gornjim naslovom, koji sadrži više grubih netačnosti. 1) Interministerijalne komisije. U ovom delu članka g. Afanasijeva nalaze se tri´ netačnosti u pogledu vremenskog rada komisija, predmeta njihovog rada i rezultata. Prva interministerijalna komisija sastala se 4 jula 1931 godine u Džepu. Druga interministerijalna komisija sastala se tek 5 oktobra 1936 godine u Beogradu. Ova komisija pretvorena je docnije u Koordinacioni odbor za uređenje bujica u vezi sa velikim javnim radovima. Netačno je da se »svake godine ponovo pretresa pitanje bujica a od 1929 god. obrazuju interministerijalne komisije ...« Krivo je prestavljanje stvari, kada se interministerijalnim komisijama pridaje dužnost projektovanja. One su uvek imale svoj određen zadatak, kao što il Koordinacioni odbor ima utvrđen i propisan cilj rada. Što se tiče rezultata rada komisije iz 1931 godine i rada Koordinacionog odbora, daleko je od toga da je on bez koristi. Naprotiv, on je bio od vrlo velike koristi po interese Ministarstva šuma i rudnika. Po predlogu interministerijalne komisije u 1931 godini odobrila su Ministarstva saobraćaja i građevina sume od 859.482,53 dinara na ime doprinosa za uređenje tri bujice kod železničke stanice Džep. Blagodareći ovim doprinosima u iznosu od 859.482,53 X 2 = 1.718.965,06 dinara, Ministarstvo šuma i rudnika preko nadležne Banske uprave privodi kraju uređenje tri bujice, koje po svom razornom dejstvu spadaju u red najopasnijih bujica u Kraljevini. I ako su g. Afanasijevu poznate ove činjenice, nije mu ništa smetalo da u svom članku tvrdi: »Sve su komisije prema tome skoro bezkorisne ...« Rad Koordinacionog odbora dao je mnogih vidnih i značajnih rezultata. Za žaljenje je što g. Afanasijev proizvoljno i neodgovorno piše o činjenicama koje nije proverio: da li odgovaraju tačnosti. 2) Državni budžet za radove uređenja bujica. Netačno su pretstavljene činjenice od strane g. Afanasijeva, kada tvrđi da je suma u budžetu za 1937/38 godinu iznosila 3.310.000 dinara. Po partiji 919 budžeta rashoda za 1937/38 godinu bilo je odobreno kredita u sumi od 4,466.000 dinara, dakle jedan milion i sto pedeset hiljada dinara više nego što g. Afanasijev prikazuje. On nije prikazao da je pozicija 1 te partije iznosila 184.500 dinara, a pozicija 2, dinara 971.500.—, i ako mu je to bilo poznato. Njemu 609 |
ŠUMARSKI LIST 12/1938 str. 4 <-- 4 --> PDF |
je bilo poznato da je odobrena i znatna suma iz fonda za pošumljavanje. i a je suma iznosila za istu budžetsku godinu dinara 1,900.000.—. 3) Kontradikcija zakonskih propisa. Pravilnikom o izvršenju bujičarskih radova u režiji predviđeno je da pomoćno-inženjersko osoblje ;»rovede najmanje dve godine na radu pri terenskim predradnjama, izradi generalnih i detaljnih projekata te izvršenju bujiearskih radova na terenu, da bi moglo primiti važnije i odgovornije dužnosti, prvo, izvršnorežiserskog, a potom, vodećeg i -nadzornog osoblja. Takav postupak u uvođenju novog osoblja u tehničke radove i u usavršavanju njihovom logičan je i prirodan. Mi samo možemo želeti, da svaki bujičarski pripravnik prođe taj redovan put pre nego što se primi teške dužnosti rukovaoca radova ili šefa šumsko-tehničke sekcije za uređenje bujica. Što se tiče radova starešina, šefova šumarskih otseka, može se reći, da oni, skoro bez izuzetaka otpravljaju svoje dužnosti i po pitanjima uređenja bujica, između njih u praksi za minulih 9 rodina nije dolazilo do sukoba. 4) Izrada naprava. Kolaudacijom izvršenih radova u bujicama nije do danas utvrđen slučaj, da su »naprave«, objekti izvedeni u izvesnim procentima »kako treba i kako je predviđeno u projektu, a sve usled nedostatka kredita«. Svaki izgrađeni objekat izvođen je potpuno po projektu i po tehničkim DroDisima. Onamo gde za celokupno uređenje jedne bujice nije bilo kredita da se izvedu svi projektovani objekti, izvedeni su objekti u granicama kredita u manjem broju, ali potpuno propisni i prema utvrđenom programu izvođenja radova za dotičnu bujicu. Ode bi krediti bili u tako malom iznosu, da je bilo opasno da se pomoću njih izvede mali broj objekata tako da oni po svom dejstvu ne mogu bar delimično poboljšati stanje u bujici ili da bi oni sami došli u opasnost da ih bujica odnese ili da budu zatrpani, — onda tu radovi nisu ni započeti. Takvi mali krediti su prenošeni i iskorišćavani u povoljnijim mestima. Potpuno je krivo obaveštavanje čitalačke publike, ako g. Afanasijev veruje da je obaveštava svojom tvrdnjom, »da ove naprave možda ni za četvrt nisu izrađene onako kako treba i kako je predviđeno u projektu, a sve usled nedostatka kredita« (str. 539). 5) Porušeni kanal i pregrade. Skroz je netačno izlaganje pisca članka na strani 542 i 543, gde govori o koeficijentu oticanja i rušenju objekata. Radi obaveštenja čitaoca šumarskog lista odmah se navodi da je u bujici zv. Grdevica kod varoši Budve delimično porušen kanal i to samo na delu najveće njegove krivine, koji iznosi oko sto metara prema dve hiljade metara koliko iznosi ukupna dužina kanala. U srednjem i gornjem toku porušio se izvestan broj pregrada usled neodržavanja od 1914—1919 godine. Uređenje ove bujice završeno je oko 1910 godine. U svima ostalim delovima Primorja i Dalmacije kvar u uređenim bujicama je neznatniji. O tome šta je urađeno na opravkama oštećenih objekata u bujici zv. Grdevica i koliko je bilo oštećeno pregrada u srednjem i gornjem toku daće, svakako, detaljnija obaveštenja nadležni Otsek za šumarstvo. 6) O nekom projektu za reorganizaciju službe za uređenje bujica Ministarstvu šuma i rudnika nije poznato. (Iz Odelenja za vrhovni šumarski nadzor Ministarstva šuma i rudnika br. 8728 od 22 novembra 1938 godine.) 610 |