DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 6     <-- 6 -->        PDF

ikm. otiče: bez šume — 66 lt/sek/ha, a na šumovitom slivu svega 33..
Aiil i ovde ljubitelji šuma moraju se razočarati: iste tablice kao mnogoveći
faktor u procesu variranja koeficijenta oticanja uvode dužinu sliva.
Gornji primer uzet je za sliv od 1 km dužine, a pri 15 km. dužine količina
vode iznosi svega 15 lt/sk/ha.


Ovakvih tablica i formula postoji mnogo, a razlikuju se prema svojstvima
terena, nad kojim su vršeni ogledi. Stoga za pravilnu primenu
ovih formula treba dobro poznavati i njeno poreklo. Ali u glavnom pri
izmeni veličine koeficijenta oticanja sa 1 kv. km. sliva skoro svuda je
najglavniji faktor veličina površine sliva, zatim dužina sliva, stepen
nagnutosti, stanje zemljišta i tek u ovom broju šuma. Tačnije mora se
primiti, da na kojeficijenat oticanja upliviše kombinacija svih ovih faktora.
Ako budemo optimisti, priznačcmo da šuma može pri svim drugim


SI. 1. Gornji ćeo čuna nanosa u jednom od ogranaka aktivne bujice »Koštica« kod Uzica..
Sav sliv i korito bujice nalazi se u gustoj i već staroj šumi. Fotogr. inž. J. Stanimirović.


istim okolnostima smanjiti kojeficijenat oticanja dvaput. Ali nećemo zaboraviti,
da je ovde rcč isključivo o zreloj, pravoj, gustoj šumi sa
sklopom.


Pri uređenju bujice mi imamo, tako reći, već gotovu aktivnu bujicu.
I ako je već tako, nikakva šuma ne može ukloniti ni eroziju ni
koroziju već postojećeg aktivnog korita, pa i da smo nekim čudom za
tren oka stvorili na slivu zrelu šumu. Ako za to treba dokaza i argumenata,
onda je najbolji argumenat, što se aktivne bujice mogu obrazovati
i u gusto pošumljenom području. Takvih primera ima dosta. Tipično je
za ovaj slučaj obrazovanje aktivne bujice kod sela Vrbe kod Kraljeva
u stoletnoj šumi kompleksa »Crni Vrh«. Veoma opasna i jako aktivna


540 >