DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 54 <-- 54 --> PDF |
velikog socijalnog značenja, jer šumski radnici, koji su do sada bili prepušteni sebi samima, neposredno primaju pomoć, savjete i upute, kako će sa ispravnim oruđem, uz manji potrošak fizičke snage, valjano raditi i više zarađivati nego do sada. U god. 1937. održano je u tom logoru 12 tečajeva, u kojima je učestvovalo 413 lica. Ovakovi se stalni radnički logori posljednjih godina osnivaju po čitavoj > državi, tako da godišnje na hiljade radnika primaju poduku o šumskom radu. Radom na institutu stalno je zaposleno 17 lica. Institut je smješten u dvije zgrade, u kojima su svakom odjelu dodijeljene posebne prostorije. Prostorije nove zgrade su ne samo lijepo, već i racionalno uređene, po principu, da se sve, što je moguće, načini iz drva, te time ujedno dokaže mnogostrana mogućnost njegove upotrebe. Nastojalo se za svaku prostoriju upotrijebiti drugu vrstu drveta. Zidovi su pokriveni pločama, daskama ili furnirima od duglazijinog, hrastovog, brezovog, borovog i jalšinog drveta. Pokuctvo je većinom, izrađeno iz duglazije. Ormari su u zidovima, tako da je čitav prostor racionalno iskorišten. : ,,* i Na slici je prikazana glavna zgrada, koja je dovršena prije godinu dana. Institut za nauku o šumskom radu, Eberswalde Rad ovog instituta u tijesnoj je vezi sa naučnim radom visoke šumarske škole . Eberswalde-u, na kojoj je posebna katedra za iskorišćavanje šuma i nauka o šumskom radu. Katedra je dodijeljena predsjedniku instituta za nauku o šumskom radu prof.. dr. H. H. H i 1 f u, koji je ujedno i rektor visoke šumarske škole. Svi upravitelji pojedinih odjela instituta su i asistenti pri katedri dr. H i 1 f a na visokoj šumarskoj školi, tako da je u stvari znanstveni rad instituta identičan sa znanstvenim radom na visokoj šumarskoj školi, gdje studenti šumarstva dobivaju na predavanjima temeljitu teoretsku, a na vježbama praktičnu poduku iz nauke o šumskom radu. Ovim sam člankom ukratko prikazao postanak, organizaciju i svrhu instituta za nauku o šumskom radu, koji je svojim radom za kratko vrijeme postigao tako odlične rezultate, da je pobudio velik interes daleko van granica Njemačke. Prikaz znanstvenog rada, metode i njegovi dosadanji, za praksu odlučni rezultati na raznim poljima šumskog rada prelazi okvir ovog članka, pa će to biti predmet rasprava, koje kanim objelodaniti drugom prilikom. Dr. Zlatko Vajda. RIJEŠENJA UPRAVNIH VLASTI MOGU PRAVNOVALJANO POSTOJATI I PORED RIJEŠENJA REDOVNOG SUDA, I AKO JE PREDMET RIJEŠENJA UPRAVNIH VLASTI I REDOVNOG SUDA RAZLIČIT. Stol sedmorice u Zagrebu u nejavnoj općoj sjednici sastavljenoj na način naveden u §-u 112 br. 4. zakona o uređenju sudova u predmetu molitelja tt. Braća J~ 588 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 55 <-- 55 --> PDF |
trgovina drvom i parna pilana d. d. u Zagrebu radi riješenja sukoba nadležnosti između Upravne vlasti i redovnog suda povodom molbe K. Z. za riješenje sukoba nadležnosti zaključioje: Molba K. Z. ne uvažava se. Obrazloženje: K. Z. podnio je Ministarstvu šuma i rudnika molbu, kojom prijavljuje sukob nadležnosti između Upravnih vlasti i redovnog suda i moli riješenje tog sukoba. Ministarstvo šuma i rudnika ustupilo je tu molbu povodom riješenja Ministarstva pravde od 21 januara 1935 broj 4509/35 na osnovu §-a 104. Zakona o uređenju redovnih sudova na nadležnost ovom stolu sedmorice. U svojoj molbi navodi K. Z., da je Sresko načelstvo u Zagrebu odlukom od 27. septembra 1933 broj 21803/1933 zabranilo svaku sječu u šumi D., a Banska uprava je tu odluku riješenjem od 27. novembra 1933 broj 88194-III-1933 potvrdila. Uslijed toga je molitelj K. Z. firmi Braća J. trgovina drvom i parna pilana d. d. u Zagrebu zabranio izvoz posječenih drva, a 24. oktobra 1933. je htio provesti i zapljenu tih drva, no tt. Braća J. podnijela je radi tih čina proti molitelja dvije tužbe Sreskom sudu 2. u Zagrebu radi smetanja «posjeda pod oznakama P. 526/1934 i P. 561/1934. Sreski sud je obe tužbe odbio i to prvu zaključkom od 22. aprila 1934. broj P. 526/1934, a drugu zaključkom od 22. aprila 1934 br. P. 561/1934. Okružni sud je u Zagrebu zaključkom od 13. novembra 1934 broj P. L. 1419/1934-3. preinačio zaključak prvostepenog suda od 22. aprila 1934 br. P. 526/1934., a zaključkom od 13. novembra 1934. br. Pl. 2097/34-1 preinačio je zaključak prvostepenog suda od 22. aprila 1934. br. P. 561/1934, te u obe parnice udovoljio tužbi tt. Braće J., a K. Z. radi čina, navedenih u tim zaključcima, sudio radi smetanja posjeda. Proti navedenih riješenja upravnih vlasti i proti zaključka okružnog suda nema mjesta daljoj žalbi, pa je usled toga po navodu molitelja između Upravnih vlasti i redovnog suda nastao sukob nadležnosti. Upravne vlasti zabranile su sječu drva, a kad je K. Z. htio tu zabranu provesti, suđen je po redovnom sudu radi smetanja posjeda, pa moli da se taj sukob nadležnosti riješi. Molbi nije udovoljeno s razloga, jer redovan sud nije sudio o stvari, koja je bila predmetom upravnog postupka. Upravne vlasti zabranile su svaku sječu u šumi D. ne samo Braći J., već svakom drugom na osnovu propisa Zakona o šumama, jer nije bio podnesen drvosječni predio,? prema odobrenoj osnovi šumskog gospodarstva, a firma Braća J. upućena je u pitanju posjeda na tu šumu na redovan sud. Upravne vlasti nisu o posjedu šume ni raspravljale, niti su u tom pitanju donijele meritorno riješenje. Redovni pak sudovi nisu rješavali o izvršenju gospodarske osnove za tu šumu, već su raspravljali i sudili samo u pitanju posjeda te šume i o smetanju tog posjeda. Pošto je predmet riješenja upravnih vlasti i redovnog suda različit, to mogu riješenja upravnih vlasti pravovaljano postojati i pored riješenja redovnog suda, te ove vlasti međusobno u ovom slučaju nisu ni došle u sukob. Ako je po upravnoj vlasti i zabranjena sječa šume D., to tim nije bilo riješeno i to, da se K. Z. nalazi u posjedu iste šume i da je on sam temeljem svog posjeda ovlašten zabranu sječe provesti. Jednako, i ako je po redovnom sudu riješeno, da se tt. Braća J. nalazi u posjedu šuma D., to tim nije riješeno, da bi ta trg. tvrtka bila ovlaštena na sječu i protiv propisa Zakona o šumama bez podnošenja drvosječnog predloga nadležnoj upravnoj vlasti. Pošto prema tomu između upravnih vlasti i redovnog suda nije nastao sukob .nadležnosti, to se molbi K. Z. nije moglo udovoljiti. Priopćio A. Perušić. 589 |