DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Tabela 2. Poprečnog presjeka rt 11 Starost u kojoj je stablo dc visine poprečnog presjeka naraslo Polumjer (cm) bez kore u god. 20 30 40 50 60 70 i ´s-´> ! a 1 ´Ba S 6 2 S oc 0. ´ N CJ .-. o « 3 .Š-a bn ´0 ! P G V-i t/i .2 O H 0.30 60 10 1,— 2.1 3.4 4.7 5.7 6.4 1.30 52 18 0.3 1.7 3.1 4.4 5.4 6 — 3.30 42 28 0.3 1.8 3.6 5.— 5.8 1 12.8 12.3 5.30 7.30 33 24 37 46 0.5 ´3.— 1.1 4.6 3.5 5.4 4.6 70 9.30 20 50 2.3 4.6 10.30 16 54 1.2 2.6 11.30 7 63 1.4 Prema tome ta sastojina, koja — tako čista i kompaktna — nije mnogo veća od primjerne plohe, ima po 1 ha (uračunavši i navedene panjeve) 2.520 stabala srednje starosti od 70 godina, a drvnu masu deblo" vine bez kore oko 215 m3. Sommaire. 1°. Quelques nouvelles données sur l´habitat; 2°. Description des cônes et des semences; 3°. Résultats de . analyse de deux tiges. SAOPĆENJA INSTITUT ZA NAUKU O ŠUMSKOM RADU U EBERSWALDE-U. Nauka o šumskom radu najmlađa je grana šumarske znanosti, koja je tek navršila svoj prvi decenij. Iako je opću nauku o radu u šumsko gospodarstvo i šumarsku znanost uveo god. 1909. danski šumar Paul W e g g e, te napisao o tom knjigu, a pisali su o tom i Wappes, Spitzenberg, Herber, Monroy i dr., ipak začetak nauke o šumskom radu leži u posljeratnoj teškoj krizi šumskog gospodarstva, koja je potakla šumarske stručnjake na razmišljanje o radu, tom trećem, iako najmanjem, ali zato jednako važnom faktoru šumskog gospodarstva. Jer, poznato je, da se posljedice pogrešnog rada kod podizanja i njegovanja sastojina, pa kod uređivanja šuma, osjećaju kroz dug niz godina i ne mogu se bez većih gospodarskih žrtava otkloniti, dok posljedice kod neracionalnog iskorišćavanja šuma, sječe, izrade, izvoza i unovčenja šumskih produkata nanose već u sadašnjici neposredno velik materijalni gubitak, ne samo šumskoj privredi, već čitavoj nacionalnoj ekonomiji. 585 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Radeći u teškim gospodarskim prilikama upravitelj državnog šumarskog ureda Finovtal u Eberswalde-u, nadšumar H. H. Hilf započeo je još god. 1924 sa mnogo volje i energije da proučava ulogu rada u šumskom gospodarstvu. Sistematski, znanstvenim metodama istraživao je utjecaj ljudskog rada u pojedinim granama šumskog gospodarstva, te tražio puteve i načine, kako bi se racionalnom organizacijom, izvedbom i upotrebom najprikladnijeg oruđa postigao što veći gospodarski efekt toga rada. Svaki dobiveni rezultat odmah je u području svoje uprave i praktično primijenio, tako da je nakon izvjesnog vremena mogao svoje, znanstvenim metodama ustanovljene tvrdnje jasno dokazati. Njegova javna predavanja na šumarskim skupštinamarasprave u stručnim časopisima pobudile su opću pažnju, te je za kratko vrijeme stekao niz oduševljenih saradnika, koji su zajedno s njim nastavili dalje intenzivno sa radom. Međutim, da se takav naučni i ujedno eksperimentalni rad može uspješno dalje nastaviti, trebalo je za izgradnju laboratorija, nabavku oruđa i sprava, te za ostale potrebe naći materijalna sredstva, ali tako da ujedno bude potpuno osigurana njegova nezavisnost. Nadšumar Hilf prebrodio je i tu poteškoću, pa je god. 1927 uspio da osnuje društvo za nauku o šumskom radu sa sjedištem u Eberswalde-u. Svrha osnovanog društva jest unapređenje nauke o šumskom radu, naročito pomaganje u tu svrhu osnovanog instituta pod imenom »Institut für forstliche Arbeitswissenschaft « (IFFA), te opća praktična primjena te nauke. članovi društva dijele se na podupirajuće, dopisne i radne. Organi društva su predsjedništvo i upravno vijeće. Predsjedništvo čini: 1) predsjednik, koji mora biti jedna vodeća ličnost na području nauke o šumskom radu. 2) tajnik, koji je ujedno i zamjenik predsjednika. 3) računovođa sa potrebnim pomoćnikom. Upravno vijeće čini: 1) Kurator, koji mora biti viši državni šumarski činovnik. 2) Trojica podupirajućih članova. 3) Trojica radnih članova. Sada ima društvo 24 podupirajuća, 45 dopisnih i 204 radna člana t. j . svega 273 člana. Mjesta uprave instituta su počasna. Saradnici društva (radni i dopisni članovi) razvrstani su, prema predmetima, u 5 skupina: 1.) Grupa za sječu šuma, koju obraduje na Institutu prof. Hilf, ima 123 člana; 2.) Grupa za kulturne radnje ima 72 člana; 3.) Grupa za cestogradnje i transport drva (na inst. dr. S t e n z e 1) ima 34 člana; 4.) Grupa za unovčenje drva i proizvodnju vrednog drva ima 53 člana (na inst. ing. Platzcr) ; 5.) Grupa za radno školovanje ima 86 članova (na inst. prof. Hilf). Prvim predsjednikom društva izabran je Dr. H. H. Hilf, koji tu čast vrši i danas. Osnutkom toga društva dobili su naučni radnici na polju nauke o šumskom radu čvrst oslonac za svoj dalnji rad, tako da je toj najmlađoj grani šumarske znanosti osiguran daljni razvitak. Institut je odmah, uz svestranu potporu vlasti i svojih članova, razvio intenzivan rad. Konačna svrha sistematskih istraživanja svih vrsta šumskih radova jest, da se njihovim usavršavanjem postigne što veća ušteda na vremenu, ljudskoj snazi i novcu. I ako će od istraživanja i konačnih rezultata za većinu pitanja racionalnog šumskog gospodarstva imati koristi tek buduće generacije, ima ipak mnoštvo i takovih pitanja, koja mogu, ako se odmah uzmu u pretres i obrade, već za razmjerno kratko vrijeme dati takove rezultate, koji će se moći sa uspjehom primijeniti već u današnjem šumskom gospodarstvu. S obzirom na različitost šumskih radova i opsežan rad instituta pokazala se potreba, da se poslovi instituta razdijele na više odjela, od kojih svaki ima svog upra 586 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 53 <-- 53 --> PDF |
vitelja i potrebno osoblje. Radni članovi društva slobodno odlučuju, sa kojim će odjelom instituta sarađivati. Početkom ove godine djelovali su ovi odjeli: 1.) Odio upravitelja instituta, koji ima zadaću da vodi opću upravu instituta, da koordinira rad ostalih odjela, te da ravna čitavim znanstvenim radom instituta (upravitelj dr. H. H. Hilf sa tri pomoćne sile). 2.) Odio, koji ima dužnost da nabavlja učila, da izdaje tiskanice i uputstva, te daje pismene odgovore na razna pitanja postavljena od zainteresiranih lica. Taj dio ima najviše personala (5). Njegova je zadaća također da izrađuje sve potrebne fotografske snimke i grafikone, pa je za taj posao namješteno posebno stručno lice. Institut posjeduje do hiljadu raznih fotografskih snimaka, svrstanih po predmetima u posebne albume. Osim toga ima na skladištu hiljade primjeraka raznih uputstava i posebnih otisaka iz stručnih časopisa, koji se odnose na rad instituta. Sve je to tako složeno i pripravljeno, da se i praktični šumar u svako doba može koristiti svim dosada postignutim rezultatima znanstvenog rada instituta. 3.) Odio za ispitivanje šumskog oruđa ima zadaću da znanstveno ispituje djelatnost pojedinih vrsta oruđa potrebnih kod izvađanja šumskih radova, da ustanovljuje njihovu upotrebivost, te da određuje najbolji način njihovog uzdržavanja (Dr. ing. E. S t e n z e 1 sa tri pomoćnika). 4.) Odio za ispitivanje šumskog rada i djelatnosti. Zadaća je ovog odjela da određuje najracionalniji redoslijed pojedinih radnja prigodom izvršavanja izvjesnog posla, te da ustanovljuje potrebno trajanje šumskih radova i njihov efekat. Dobiveni se rezultati tabelarno i grafički predočuju. Tu se ujedno ustanovljuju i tačne visine nadnica i plaća, koje odgovaraju veličini i kvaliteti izvršenog rada, te se i za to sastavljaju tabele (Upravitelj ing. P 1 a t z e r). 5.) Odio za ispitivanje načina oko kvalitativnog podizanja vrijednosti tehničkog drveta ima zadatak da ustanovi sve one radnje, koje se mogu u sastojinama provesti. da se postigne navedena svrha (Upravitelj ing. P 1 a t z e r). 6.) Postaja (logor) za izobrazbu šumarskih činovnika i šumskih radnika, koja se nalazi u reviru Qrafenbrückermühle kod Eberswalde-a (Upravitelj nadšumar B a a k). Ova je postaja naročito važna, jer se u njoj održavaju radnički tečajevi, kao i tečajevi za šumarske činovnike tokom cijele godine. Teoretske radnje i pozitivni rezultati naučnih ispitivanja šumarske znanosti nemaju po šumsko gospodarstvo nikakove važnosti, ako se ne mogu u šumi primijeniti. Sve spoznaje i sve metode moderne znanosti dobivaju praktički na vrijednosti tek onda, kada se stave u službu šumskog gospodarstva, pa se tim ujedno neposredno omogućuje daljni napredak i razvoj nauke o šumskom radu, koja nije sama sebi svrhom, već sredstvo, da se dođe do postavljenog cilja. Iz tih je razloga znanstveni rad instituta preko spomenute postaje u stalnoj vezi sa praktičnim šumskim gospodarstvom. Sve konačno utvrđene, za praktični rad važne činjenice prenose se na teren i uvode u život preko tečajeva, koji se održavaju u za to posebno uređenom logoru. Šumarski činovnici u tim tečajevima upoznavaju se sa rezultatima znanstvenih istraživanja instituta i izobrazuju tako, da kasnije mogu i sami u svojim šumskim upravama što racionalnije voditi svoje šumsko gospodarstvo. U radničkim pak tečajevima radnici se sistematski upoznavaju sa naboljim vrstama šumskog oruđa, prikazuje im se prednost rada sa boljim oruđem, poučava ih se u valjanom održavanju i o valjanoj upotrebi oruđa, te prikazuje najracionalniji način izvedbe pojedinih šumskih radova. Ovi tečajevi traju jedan do tri tjedna. Obično imaju oko 30 polaznika, koji stanuju u zajedničkom logoru. Sve troškove opskrbe snosi država, a osim toga dobiva svaki radnik za čitavo vrijeme polaska tečaja svoju redovnu radničku nadnicu. Nije potrebno naglašavati, koliko mnogo koristi donose ti tečajevi, ne samo neposredno radniku, već također producentu i kupcu. Osim toga oni su i od 587 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 54 <-- 54 --> PDF |
velikog socijalnog značenja, jer šumski radnici, koji su do sada bili prepušteni sebi samima, neposredno primaju pomoć, savjete i upute, kako će sa ispravnim oruđem, uz manji potrošak fizičke snage, valjano raditi i više zarađivati nego do sada. U god. 1937. održano je u tom logoru 12 tečajeva, u kojima je učestvovalo 413 lica. Ovakovi se stalni radnički logori posljednjih godina osnivaju po čitavoj > državi, tako da godišnje na hiljade radnika primaju poduku o šumskom radu. Radom na institutu stalno je zaposleno 17 lica. Institut je smješten u dvije zgrade, u kojima su svakom odjelu dodijeljene posebne prostorije. Prostorije nove zgrade su ne samo lijepo, već i racionalno uređene, po principu, da se sve, što je moguće, načini iz drva, te time ujedno dokaže mnogostrana mogućnost njegove upotrebe. Nastojalo se za svaku prostoriju upotrijebiti drugu vrstu drveta. Zidovi su pokriveni pločama, daskama ili furnirima od duglazijinog, hrastovog, brezovog, borovog i jalšinog drveta. Pokuctvo je većinom, izrađeno iz duglazije. Ormari su u zidovima, tako da je čitav prostor racionalno iskorišten. : ,,* i Na slici je prikazana glavna zgrada, koja je dovršena prije godinu dana. Institut za nauku o šumskom radu, Eberswalde Rad ovog instituta u tijesnoj je vezi sa naučnim radom visoke šumarske škole . Eberswalde-u, na kojoj je posebna katedra za iskorišćavanje šuma i nauka o šumskom radu. Katedra je dodijeljena predsjedniku instituta za nauku o šumskom radu prof.. dr. H. H. H i 1 f u, koji je ujedno i rektor visoke šumarske škole. Svi upravitelji pojedinih odjela instituta su i asistenti pri katedri dr. H i 1 f a na visokoj šumarskoj školi, tako da je u stvari znanstveni rad instituta identičan sa znanstvenim radom na visokoj šumarskoj školi, gdje studenti šumarstva dobivaju na predavanjima temeljitu teoretsku, a na vježbama praktičnu poduku iz nauke o šumskom radu. Ovim sam člankom ukratko prikazao postanak, organizaciju i svrhu instituta za nauku o šumskom radu, koji je svojim radom za kratko vrijeme postigao tako odlične rezultate, da je pobudio velik interes daleko van granica Njemačke. Prikaz znanstvenog rada, metode i njegovi dosadanji, za praksu odlučni rezultati na raznim poljima šumskog rada prelazi okvir ovog članka, pa će to biti predmet rasprava, koje kanim objelodaniti drugom prilikom. Dr. Zlatko Vajda. RIJEŠENJA UPRAVNIH VLASTI MOGU PRAVNOVALJANO POSTOJATI I PORED RIJEŠENJA REDOVNOG SUDA, I AKO JE PREDMET RIJEŠENJA UPRAVNIH VLASTI I REDOVNOG SUDA RAZLIČIT. Stol sedmorice u Zagrebu u nejavnoj općoj sjednici sastavljenoj na način naveden u §-u 112 br. 4. zakona o uređenju sudova u predmetu molitelja tt. Braća J~ 588 |