DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 43 <-- 43 --> PDF |
ing. O. PIŠKOR1Ć (VIŠEGRAD): PRILOG POZNAVANJU OMORIKE (PICEA OMORICA PANČIĆ) (QUELQUES DONNÉES SUR LA PICEA OMORICA) 1. Picea omorica u Višegradskom srezu. Tri glavne sastojine Pančićeve omorike na području Višegradskog sreza, naročito s botaničke strane, opisao je Ing. S. Tregubov. 1 Te tri sastojine jesu Qostilja, Stolac i Štula» Međutim u Višegradskom srezu Pančićka dolazi na još 5 mjesta, a to su: a) Božurevac, b) Rakovac, c) Cerova ravan, d) kod sela Brštanice i e) Tovarnica. a) Božurevac . Nadmorska visina 1300 met., ekspozicija sjeverna t. j . analogna onoj na Stolcu. Sastojina, o kojoj se ovdje radi, udaljena je od Stolca u sjevero-zapadnom smjeru 1,0 km zračne linije. Sastojina je mješovita: sastavljena je od Pančićke, od smreke i jele, a na progalinama i od jasike. Na površini od oko 2 ha nalazi se oko 50 stabala Pančićke, visine do 30 met., starosti do 150 godina. Na ovom je mjestu Pančićka u nazadovanju, jer nema podmlatka, nego naprotiv s mladim stablima prevladava jela. Pored pomanjkanja podmlatka stara se stabla suše, a djelomice i izvaljuju. Okularnim promatranjem sušika nije pronađen nikakav ni posteriornil insekt ni patološki napadaj. Stanište Pančićke nisu »strugovi«, već obično pleće vapnenca. b) Rakova c je druga sastojina u sutonu. U blizini livada, na lakom je dohvatu ljudi i ovi je nisu štedjeli. Od desetak stabala prsnog promjera između 20 i 25 cm prije desetak godina danas nema više ni jednog stabla. Posljednje pade u ljetu 1936. god. To je imalo prsni promjer od 28 cm, a posječeno je bilo za stožinu, za koju je naravski uzet samo tanji kraj, dok je ostalo ležalo neiskorišteno. Krivac je uhvaćen, opterećen štetom od 600—700 dinara, ali stabla nema. Na istome mjestu ostadoše dva stabla: jedno visine 3 met., prsnog promjera 5 cm., a drugo stablo oko 1,5 met. visine. Lokalitet: Nadmorska visina 700 met., ekspozicija sjeverna, ali nezaštićena s juga (kao staništa Stolac ili Qostilja). Osnovni kamen vapnenac. Pored omorike nalazi se i crni bor. Zračna udaljenost od Stolca 5,0 km u zapad-sjeverozapadnom smjeru. Prema stablima na ostalim mjestima ova se omorika odlikuje znatnim prirastom. Broj godova na panju predmetnog stabla, koji je panj bio visok 90 cm., iznosio je 60, a njegov promjer 30 cm. Prema tome starost ovog stabla kretala bi se između 80 i 90 godina. Totalna visina 15 met. Naprotiv omorika na Gostilji znatno je slabija prirastom: tako je jedan panj promjera 12,5 cm pokazivao starost od 56 god., a drugi jedan kod promjera od 18 cm starost od 65 god. U neposrednoj blizini posječenog ´S . Trégubov : Étude forestiere sur la Picea omorica Pančić. (Annales de l´Ecole des Eaux et Forets et de la Station de recherches et expériences forestieres, Nancy 1934). 577 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 44 <-- 44 --> PDF |
stabla nalazio se jedan panj crnog bora visok 80 cm., a promjera 42 cm. Starost u doba sječe toga presjeka iznosila je 140 god. c)Na Cerovoj ravni nađena su tri stabla Pančićeve omorike. Sva tri mlada, do 3 metra visine, a u društvu s jednako starim crnim Si. i. i bijelim borom. Ovo je nalazište svakako interesantno. Mjesto na uobičajenoj sjevernoj ekspoziciji, zaklonjenoj od sunca, ova se stabla nalaze na platou otvorenom prema zapadu. Nadmorska visina iznosi 800 met., a 578 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 45 <-- 45 --> PDF |
osnovni kamen vapnenac. Zračna udaljenost od Stolca 5,0 km u zapadjugozapadnom smjeru. d) Zimi 1937. god. otkrivene su omorike u šumi zv. Tovarnic a (Tovari), a vlasništvo Halilović Muje i drugova iz sela Dubove, općine žlebske. Sama se šuma nalazi na području katastralne općine Vlahovićil »ei, %oa:wcvtot.ç. ?«»x. 30 .. 50 60 70 60 90 too 110 SI. 2. U društvu sa smrekom i bukvom, na cea 200 m2 raste 5 omorika prsnog promjera do 10 cm, vrlo lijepo razvijenih, te desetak omorika visine 1—1,5 met. Otkrio ih je sam vlasnik uz pomoć jednog drugog seljaka prolazeći tom svojom šumom. 579 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Sastojina je, kako je već rečeno, smrekova (Picea excelsa) i bukova (u šubarcima). Stanište: elevacija oko 750 met. nad morem, inkliinacija srednja, ekspozicija sjeveroistočna, tlo srednje duboko, šljunkovito. e) Sva gore navedena nalazišta s desne su strane (obale) Drine. Ona pak kod sela Gornja Grštanica s lijeve strane i tako reći u neposrednoj blizini «Višegrada. Nadmorska visina staništa je svega 450 met. Ekspozicija sjeverna, ali bez ikakve zaštite s juga, te nema značenja, koje se mora dati staništima u strugovima (Gostilja, Stolac u Višegradskom, Smrčevo točilo u Rogatičkom ili Biogor u Čajničkom srezu). Tlo je glinasta ilovača na silikatnoj podlozi, koja je oaza u području vapnenca. Tu je Pančićka izrasla uz potočić, a u društvu s nekoliko crnih borova danas unutar ziratnog zemljišta. CtyiaUxot lobte t V4o,a>ra..\m.vać»c.. g a ....|.|.. 60 jo god. SI. 3. Do proljeća 1937. god. bila su dva stabla: jedna cijelo, a drugo s naknadnim vršnim izbojkom. Ovaj je potonji primjerak proljeća 1937. god. stradao od vjetra, jer je u panju bio posve truo. Prema tome stoji još jedan primjerak. Opseg u prsnoj visini 128 cm (što odgovara promjeru od 41 cm), visina stabla cea 30 met. Stablo je staro, kako govori uskopiramidalan habitus s donjim (i preko 2 met. dugim) granama posve spuštenim niz deblo. Međutim se i ovo stablo tokom ljeta 1937. god. počelo sušiti i to s vrha i! sa dna. Nameće se pitanje, da li su ova dva stabla prirodnim načinom nikla ria ovom mjestu ili su uzrasla sudjelovanjem čovjeka. Okolnosti govore 580 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 47 <-- 47 --> PDF |
za prvu pretpostavku. Njihov položaj nije takav, da bi davao dojam »parkovne « sadnje, a ni starost im konačno nije takva, da bi građevini nestao svaki trag. Ne postoji nikakva ni priča o njima, iako je pred dvije godine kao devedesetgodišnjak umro otac sadanjeg vlasnika Džafe 26 - 25,50 24 21,70 .. 21,30 .. co> 18 16´ Vf (2) 12 -U.OO — 9,x> (1)/BqztAyeOac. _6,o0 S,60 — 3,80 2,50 l,so .. 070 apdvnok JI , 1 _i i_ S l i_ 30 MO So 60 80 90 Sl. 4. Šeće. Za konačni rezultat, to je manje više i irelevantno: bila prirodno ili umjetno posađena, omorika uspijeva i na 400 met, nadmorske visine. Ovo bi nalazište bilo indentično s onim, što ga A. Karolji (»Šumarski List« br. 7—9 iz 1921. god., a u članku pod naslovom: »Imali Picea omorica Panč. šumsko gospodarstveno značenje i budućnost?«) uz foto 581 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 48 <-- 48 --> PDF |
grafski snimak navodi kao omorikovo nalazište kod sela Barima, a koje se selo nalazi sat hoda niz Drinu od sela Gor. Brštanica. Ova se skupina omorike i sama pomlađuje. Do 1926. god. bilo je desetak stabala u dobi letvenjaka, ali ih je jedno treće lice posjeklo za ogradu! Danas se pak nalazi nekoliko stabala 1—2 metra visine, lijepe krošnje, ali oštećenih od snijega. 2. Šišarke i sjeme. Za šišarke i sjeme sa stabala omorike iz Stolca dobiveni su niže navedeni podaci. Iz hrpe od 300 kg šišarki bez izbiranja odvojeno je 4,5 lit. šišarki. Težina ovih 20 dana iza branja, koje je vršeno prosinca mjeseca, a koje su držane u međuvremenu od branja do vaganja u suhoj, ali ne toploj prostoriji, iznosila je 2´615 kg ili 0,58 kg po 1 litri. Ukupan broj šišarki iznosio je 457 komada ili po 1 lit. 101 šišarka, a po 1 kg 175 šišarki. grafikon fitritoe ma/e °? .crna/Panfcic. (2) ggyKtj SI. 5. Već navedena stabla na Gostilju nosila su 110—120 šišarki, a izgled stabla bio je potpunog uroda. Prema tome kod punog uroda 60 godišnje stablo daje 0,65 kg zatvorenih šišarki ili po 1 ha oko 15 centi. Naravski da će kod sabiranja trebati računati s manjom količinom t. j . 5—6 met. centi po 1 ha, jer je onih 15 q dobiveno prema pokusnoj plohi na Gostilju a koja se vrlo približuje punom obrastu. Pored toga kod sabiranja nikad se ne može izvršiti potpuno sabiranje zbog teškoće ovog penjanjem uz vitka stabla sa spuštenim granama kao i zbog vrlo strmog terena. Gore sabrane šišarke, koje je sabiranje vršeno zimi 1936/37 god., dale su sjeme s ovim osobinama: Težina sjemenki oslobođenih krilašaca iznosila je 2% težine šišarka. Na 8,2 grana okriljenih sjemenki došlo je 582 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 49 <-- 49 --> PDF |
583 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 50 <-- 50 --> PDF |
6,1 gr. neokriljenih. Prema tome težina krilašaca iznosila je 20% ukupne težine, a isti odnos vlada i u broju sjemenki. 8,2 gr. sadržalo je 1985 okriljenih sjemenki, a 6,1 gr. 2.000 neokriljenih, odnosno 1 kg sadrži 242.073 kom. okriljenih ili 327.869 neokriljenih sjemenki. Za praksu se može računati sa 240.000 neokriljenih (dakle s krilima), a sa 320.000 okriljenih (dakle bez krilašaca) sjemenki u 1 kg. Naime sjeme gore prebrojavano bilo je prethodno pojedinačno očišćeno rukom tako. da je bilo potpuno bez nečistoće. Vaganje sjemena izvršeno je na analitičkoj (ljekarničkoj) vagi. 3. Dendrometrijski podaci. Iz već spomenute publikacije Ing. Tregubov a vidi se oskudica publciranih dendrometrijskih podataka o Pančićevoj omorici. Radi upotpunjenja ove praznine izvršio sam premjer dvaju stabala i to jednog sa Božurevca, a drugog iz sastojine na Gostilji, te priopćujući ove rezultate ne upuštam se u daljnje njihovo razmatranje ili usporedbe. a) Podaci o staništu stabla s Božurevca dani su u prvom dijelu ovog priloga, pa sada navodim samo podatke analize stabla. b) Stablo iz sastojine na Gostuju predstavlja srednje stablo jedne primjerne plohe. Primjerna ploha obuhvatila je površinu od 20 X 20 = — 400 m2. Opis staništa nalazi se u spomenutoj radnji Ing. Tregu bova , pa sada ostaje samo podvući, da se primjerna ploha nalazila u izrazitom »strugu«. Primjerna površina bila je obrasla samo omorikom ovog sastava: Broj stabala primj. Prsni promjer cm Primjedba plohe 6 5 Pored toga nađeno je 17 panjeva. Panjevi su bili stari 2—4 godine 8 14 a odgovaraju debljini panjeva na 10 15 dubećim stabljima. 12 16 14 16 16 10 18 5 20 4 22 3 24 1 26 1 Svega 9° Porušeno srednje stablo (plošno-srednje) analizom dalo je ove podatke: 584 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Tabela 2. Poprečnog presjeka rt 11 Starost u kojoj je stablo dc visine poprečnog presjeka naraslo Polumjer (cm) bez kore u god. 20 30 40 50 60 70 i ´s-´> ! a 1 ´Ba S 6 2 S oc 0. ´ N CJ .-. o « 3 .Š-a bn ´0 ! P G V-i t/i .2 O H 0.30 60 10 1,— 2.1 3.4 4.7 5.7 6.4 1.30 52 18 0.3 1.7 3.1 4.4 5.4 6 — 3.30 42 28 0.3 1.8 3.6 5.— 5.8 1 12.8 12.3 5.30 7.30 33 24 37 46 0.5 ´3.— 1.1 4.6 3.5 5.4 4.6 70 9.30 20 50 2.3 4.6 10.30 16 54 1.2 2.6 11.30 7 63 1.4 Prema tome ta sastojina, koja — tako čista i kompaktna — nije mnogo veća od primjerne plohe, ima po 1 ha (uračunavši i navedene panjeve) 2.520 stabala srednje starosti od 70 godina, a drvnu masu deblo" vine bez kore oko 215 m3. Sommaire. 1°. Quelques nouvelles données sur l´habitat; 2°. Description des cônes et des semences; 3°. Résultats de . analyse de deux tiges. SAOPĆENJA INSTITUT ZA NAUKU O ŠUMSKOM RADU U EBERSWALDE-U. Nauka o šumskom radu najmlađa je grana šumarske znanosti, koja je tek navršila svoj prvi decenij. Iako je opću nauku o radu u šumsko gospodarstvo i šumarsku znanost uveo god. 1909. danski šumar Paul W e g g e, te napisao o tom knjigu, a pisali su o tom i Wappes, Spitzenberg, Herber, Monroy i dr., ipak začetak nauke o šumskom radu leži u posljeratnoj teškoj krizi šumskog gospodarstva, koja je potakla šumarske stručnjake na razmišljanje o radu, tom trećem, iako najmanjem, ali zato jednako važnom faktoru šumskog gospodarstva. Jer, poznato je, da se posljedice pogrešnog rada kod podizanja i njegovanja sastojina, pa kod uređivanja šuma, osjećaju kroz dug niz godina i ne mogu se bez većih gospodarskih žrtava otkloniti, dok posljedice kod neracionalnog iskorišćavanja šuma, sječe, izrade, izvoza i unovčenja šumskih produkata nanose već u sadašnjici neposredno velik materijalni gubitak, ne samo šumskoj privredi, već čitavoj nacionalnoj ekonomiji. 585 |