DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 39 <-- 39 --> PDF |
"boru. Zatim postoje dva opitna polja na Koritniku kod Prizrena na P. leucodermis i na Peristeru kod Bitolja na P. Peuce. Početkom 1935 god. u Poreču otpočelo se je smolarenje i te je godine dobijeno cea 65 tona smole. Ovaj početak, i ako izgleda beznačajan prema našem uvozu, treba ga istaći, jer je to prvi korak smolarenja kod nas. Ova državna smolarska režija nadamo se da će utrti put jednom intenzivnijem smolarenju na većim površinama. U toku 1936 god. dobijeno je 112 tona smole, a 1937 g. 150 tona. Preliminarom za 1938 g. predviđeno je smolarenje na površini od 1300 ha. Prinos se računa na 115 + 70 tona seljačke smole, koja će se otkupiti. Kolofon i terpentinsko ulje, koje proizvodi ova režija, je odličnih kvaliteta. Postignuti procenti su sledeći: za kolofon 70%, za terpentinsko ulje .°/.. Ma da bi procenat terpentinskog ulja trebao da bude veći, usled nepodesnosti destilacionog postrojenja veći se procenat i ne može polučiti. Neminovna je potreba, da se nabave moderne instalacije, jer na taj način povećaće se prinos u terpentinskom ulju. Crni bor laboratorijski ima oko 22% ulja, a praktično se može dobiti cea 20—21%. Doduše pre si. 3. Državna smolarska režija u Kapini. Foto Em. liminarom za 1938 god. predviđene su izvesne opravke i zamene nekih delova instalacije, samo time neće se baš mnogo postići. Istina, do sada dobijena količina smole nije velika, da bi se rentirala nabavka jedne skupe instalacije, ali s obzirom na to, da će se vremenom razgranati smolarenje na većim površinama i da će se u samom Poreču smolariti još jedan duži niz godina, ovo su dovoljni razlozi za nabavku solidnijih instalacija. Najveće količine produkata ove režije prodaju se u Skoplju. Veće količine terpentinskog ulja kupuje Ministarstvo saobraćaja, vojske, farmaceutska industrija i dr. Kolofon najviše troše industrije sapuna, lakova, vojni zavodi i dr. Već trogodišnje iskustvo, može se reći, dovoljno je za osnivanje smolarske industrije i u drugim pogodnim krajevima naše države. Pomišljalo se najpre na mogućnost smolarenja u Morihovsko-Roždenskim planinama na jugu države. Ali radi slabih komunikacija za sada ovaj deo ne će doći u obzir, u koliko se ne izgrade potrebni putevi. U roždenskom 573 |