DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 32     <-- 32 -->        PDF

I punim se pravom, sa svoga stanovišta, opire katkad agronom protiv
pojma apsolutnog šumskog tla, jer samo potpuno sterilno tlo, a to nije
više ni za šumu, poljoprivreda ne može upotrijebiti. A u koliko uspije*
šumaru da dobije zemljište za pošumljavanje i isto pošumi, to takova
šumica služi s vremenom estetici i samoj sebi, da kasnije možda dade
također i neke prihode u drvu.


Šuma u obalnom i otočkom Kršu dužna je prvenstveno stupiti u
službu pomaganja ostalih kultura i u njihovu zaštitu.
Dva su faktora u prirodi Krša, koji redovito ometaju, a nerijetko
i osujećuju uspjeh poljoprivrede: ljetna suša i štetni vjetrovi.


Protiv suše možemo se s uspjehom boriti ispravnim obrađivanjem
(koje zadržava vlagu tla) i ispravnim đubrenjem zemljišta, odabiranjem
vrsta voćaka i usjeva, koji rano prispijevaju, te tako izbjegavaju suši; u
manjoj mjeri i na manjim površinama mogu se podignuti i naročite lokve
za natapanje.


Kod štetnih je vjetrova drugačije. Tu pomaže prirodna ili vještačka
zaštita. Mjesta zaštićenih prirodnim položajem ima nažalost vrlo malo,
većina je površina izložena svakojakim štetnim vjetrovima, čije je djelovanje
mnogo nepovoljnije nego djelovanje suše. Dok suša nastupa
redovito u ljetu, kada i jeste njezino doba, vjetrovi se pojavljuju u svako
doba godine i u raznim pravcima, a često i veoma štetnim. Tako na pr.
bura (NE ili N vjetar) zna duvati u svako godišnje doba, premda je
pretežno zimski vjetar. Jaka i studena bura uvijek je štetna za vegetaciju,
jer u Primorju nema mjeseca, u kojem bi vegetacija potpuno mirovala.
Tako i preko čitave kalendarske zime napr. zriju limuni i narandže, cvjetaju
bademi, niče rano povrće. Kadgod iza toplih dana dune žestoka i
ledena bura, uništava ona vegetaciju ali je najštetnija svakako onda, kada
je vegetacija u punom jeku tj. u proljeće. Na otocima je štetni utjecaj
bure u toliko veći, što vjetar prenosi sobom obilje čestica slane morske
vode. IKraj višednevnih jakih bura zna čitav otok Brač sve do 700 m
nadmorske visine da bude prekriven tankim slojem morske soli. Ako
kiša. sol odmah ne ispere, nastaje oštećenje vegetacije, u toliko veće,
u koliko je ona nježnija.


Ne manje pogibeljni bivaju i snažni južni i jugoistočni vjetrovi, koji
duvaju oko Uskrsa, a dugotrajni su, snažni, vrući i suhi. Ovi skoro redovito
uništavaju već u zametku plod višnje. Poslije njih izgleda vegetacija
uvenula, zemlja isušena, a sve to u vrijeme, kada najviše treba vlage.


Najhitnijom zadaćom Kraškog ekonoma mora postati briga oko
uklanjanja utjecaja štetnih vjetrova tj. zaštita kultura od vjetrova. Tu
se radi rasparčanosti seljačkog posjeda i radi nestašice materijalnih sredstava
ne možemo u praksi poslužiti amerikanskom metodom šablonski,
već je moramo prilagoditi našim prilikama, jer smo i pored toga u mogućnosti
da na lak i jeftin način podižemo uspješne vjetrobrane.


U tu svrhu možemo posaditi dvostruke i višestruke redove čempresa,
približno okomite na pravac najneugodnijih vjetrova. Čempres
(Čupressus sempervirens) od svih je vrsta šumskog drveća za to najpodesniji
i to njegova odlika pyramidalis tj. uski protegnuti čempres.
Čempres u pogledu svoje krošnje ima dva temeljna habitusa, horizontalni
i piramidalni sa cijelim nizom prelaza. Piramidalni čempres ima
uslijed oblika svoje krošnje znatno manju površinu nego ostala stabla,


566