DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 32 <-- 32 --> PDF |
I punim se pravom, sa svoga stanovišta, opire katkad agronom protiv pojma apsolutnog šumskog tla, jer samo potpuno sterilno tlo, a to nije više ni za šumu, poljoprivreda ne može upotrijebiti. A u koliko uspije* šumaru da dobije zemljište za pošumljavanje i isto pošumi, to takova šumica služi s vremenom estetici i samoj sebi, da kasnije možda dade također i neke prihode u drvu. Šuma u obalnom i otočkom Kršu dužna je prvenstveno stupiti u službu pomaganja ostalih kultura i u njihovu zaštitu. Dva su faktora u prirodi Krša, koji redovito ometaju, a nerijetko i osujećuju uspjeh poljoprivrede: ljetna suša i štetni vjetrovi. Protiv suše možemo se s uspjehom boriti ispravnim obrađivanjem (koje zadržava vlagu tla) i ispravnim đubrenjem zemljišta, odabiranjem vrsta voćaka i usjeva, koji rano prispijevaju, te tako izbjegavaju suši; u manjoj mjeri i na manjim površinama mogu se podignuti i naročite lokve za natapanje. Kod štetnih je vjetrova drugačije. Tu pomaže prirodna ili vještačka zaštita. Mjesta zaštićenih prirodnim položajem ima nažalost vrlo malo, većina je površina izložena svakojakim štetnim vjetrovima, čije je djelovanje mnogo nepovoljnije nego djelovanje suše. Dok suša nastupa redovito u ljetu, kada i jeste njezino doba, vjetrovi se pojavljuju u svako doba godine i u raznim pravcima, a često i veoma štetnim. Tako na pr. bura (NE ili N vjetar) zna duvati u svako godišnje doba, premda je pretežno zimski vjetar. Jaka i studena bura uvijek je štetna za vegetaciju, jer u Primorju nema mjeseca, u kojem bi vegetacija potpuno mirovala. Tako i preko čitave kalendarske zime napr. zriju limuni i narandže, cvjetaju bademi, niče rano povrće. Kadgod iza toplih dana dune žestoka i ledena bura, uništava ona vegetaciju ali je najštetnija svakako onda, kada je vegetacija u punom jeku tj. u proljeće. Na otocima je štetni utjecaj bure u toliko veći, što vjetar prenosi sobom obilje čestica slane morske vode. IKraj višednevnih jakih bura zna čitav otok Brač sve do 700 m nadmorske visine da bude prekriven tankim slojem morske soli. Ako kiša. sol odmah ne ispere, nastaje oštećenje vegetacije, u toliko veće, u koliko je ona nježnija. Ne manje pogibeljni bivaju i snažni južni i jugoistočni vjetrovi, koji duvaju oko Uskrsa, a dugotrajni su, snažni, vrući i suhi. Ovi skoro redovito uništavaju već u zametku plod višnje. Poslije njih izgleda vegetacija uvenula, zemlja isušena, a sve to u vrijeme, kada najviše treba vlage. Najhitnijom zadaćom Kraškog ekonoma mora postati briga oko uklanjanja utjecaja štetnih vjetrova tj. zaštita kultura od vjetrova. Tu se radi rasparčanosti seljačkog posjeda i radi nestašice materijalnih sredstava ne možemo u praksi poslužiti amerikanskom metodom šablonski, već je moramo prilagoditi našim prilikama, jer smo i pored toga u mogućnosti da na lak i jeftin način podižemo uspješne vjetrobrane. U tu svrhu možemo posaditi dvostruke i višestruke redove čempresa, približno okomite na pravac najneugodnijih vjetrova. Čempres (Čupressus sempervirens) od svih je vrsta šumskog drveća za to najpodesniji i to njegova odlika pyramidalis tj. uski protegnuti čempres. Čempres u pogledu svoje krošnje ima dva temeljna habitusa, horizontalni i piramidalni sa cijelim nizom prelaza. Piramidalni čempres ima uslijed oblika svoje krošnje znatno manju površinu nego ostala stabla, 566 |