DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Ing. VLADISLAV BELTRAM (VRBANJA):


PRILOG RJEŠAVANJU KRAŠKOG PITANJA


NA SELJAČKOJ OSNOVICI


(SOLUTION DU PROBLEME DE CARST SUR LA BASE
PAYSANNE)


U članku »Rješavanje kraškog pitanja na seljačkoj osnovici«* dao
je autor g. Ing. A. Premužić opširno razrađenu ideju o preporodu Krša
stavljajući sav šumarski rad potpuno u službu kraškog seljaka i njegove
privrede.


U djelima o Kršu, vidimo istina, spoznaju pisaca, da se šuma ima
podizati radi tamošnjeg naroda, no nitko nije postavio šumu u tako
»podređeni« položaj i stavio kraškom šumaru u zadatak, da se uputi
sasvim novim putevima, kojima -većina šumara do sada nije išla. Zar je
ovo šumarstvo, pomislio bi netko pročitavši taj članak? To je čitava
revolucionarna ekonomija, a od šumarstva tek onoliko, koliko ono toj
novoj ekonomiji može da posluži.


Zar bi se na ovo mogao naći uvrijeđen šumar, što bi šuma imala
samo da posluži ekonomiji? Ili će možda krivo biti agronomu, što mu
šumar ulazi u njegov djelokrug, te će obojica odbiti tu ideju? Šumar je
često prerevno gledao šumu radi šume same, a agronomu najčešće nije
bilo stalo ni do posljednjeg ostatka šume: Ne samo nesuglasica i antagonizam
već i samo pomanjkanje njihove tjesne saradnje moralo je upropašćivati
obadvije privredne grane Krša. Šuma na Kršu tako je usko sa
ostalim kulturnim površinama povezana, da samo ona može poljoprivredu
da održi, a tako isto samo racionalna poljoprivreda može očuvati
šumu.


Ovo posvjedočuje ne samo naš Krš, već i ogromna prostranstva
Sjedinjenih Država Sjeverne Amerike, na kojima je poljoprivreda iskrčila
šumu, a nakon decenija te su se površine pretvorile u pustoš, gdje
haraju suše, pješčani vihori i užasne poplave. Od granice Kanade do
sjevernog Teksasa, u dubljinu od 1500 km i na širinu od 150 km ima da
se vještački podigne 100 pojaseva šume, dugačkih po 1500 km a širokih
po 40 m. Ovo predviđa Rooseweltov zakon iz 1934 god. za spašavanje
ogromne nekadašnje žitnice Sjedinjenih Država. Pod zaštitom
šumskih pojaseva moći će poljoprivreda opet da oživi. Teško bi drugo
neko riješenje moglo biti korisnije i simpatičnije za privredu. Eventualni
pokus šumara, da sami preuzmu tu pustoš kao apsolutno šumsko tlo, te
da ga kao takovo pošume u cijelosti, ne bi uspio, jer narod ne može iseliti,
već mora ostati tamo.


Ovaj primjer iz Sjedinjenih Država imamo u malome na našem
primorskom Kršu, no samo u njegovoj prvoj fazi, tj. tamo gdje su bile
Sj. D. prije donošenja Rooseweltovog zakona.


Još postoji kod nas natezanje između šumara i agronoma, da li će
se neko ogoljelo zemljište nazvati apsolutnim ili relativnim šumskim tlom.


* Šum. List 1937.
565