DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 3 <-- 3 --> PDF |
. VUMARSKIli ST GOD. 62. NOVEMBAR 1938. Ing. D1M1TR. AFANASIJEV (SARAJEVO): UREĐIVANJE BUJICA (CORRECTION DES TORRENTS CHEZ NOUS) I. Uređenje bujica je najnovija i1 najmlađa grana šumarstva kod nas. U predratnoj Srbiji vreme, kada su se normalno razvijale osnovne grane šumarstva, uređenje bujica nije ni postojalo. Organ za uređenje bujica kod nas je osnovan tek 1924 g. kao V. odelenje direkcije voda. Kao takvo postoji sve do 1928 god., kada prilikom ukidanja direkcije voda prelazi u Ministarstvo šuma i rudnika. Rezultati rada za ovih 10 godina u resoru šuma nisu mnogo plodni, što se da objasniti! nepovoljnim prilikama usled neznatnog kreditiranja, koje nije iznosilo ni .2//0 od celokupnog budžeta ministarstva šuma. Međutim bujice postaju svakim danom sve ozbiljnije pitanje, preko kojeg se ne može lako preći. Ne govoreći 0 upropašćavanju većih površina najboljeg i najplodnijeg zemljišta, sve se češće prekida železnički i drumski saobraćaj, projektovane pruge dolaze u pitanje, stradaju naselja, ruše se zgrade, a ima i dosta ljudskih žrtava, kao što je napr. poslednji slučaj prošle godine kod Mostara. Pred tolikim opomenama prirode svake godine ponovo se pretresa pitanje borbe sa bujicama. Od 1929 g. obrazuju se interministerijalne komisije, koje donose veoma ubedljive i obrazložene rezolucije. Ove se rezolucije dostavljaju dotičnim resorima i blagonaklono se primaju k znanju. Ali pitanje kreditiranja radova ostaje, gde je i bilo: na mrtvoj tački. Niko neće dati pare za »tuđu« struku. Sve su komisije prema tome skoro beskorisne i pri! ovakovom njihovom radu i nehotice sećamo se one stare poslovice: da je bog komisijski stvarao svet, ne bi ga ni do danas stvorio. I zaista, zašto se napr. ne obrazuju slične komisije pri projektovanju i izradi puteva? Pri uređenju bujica neće pomoći komisijskoplatonskü izražene dobre želje, već su tu potrebna sredstva, kao što su potrebna pri izvođenju svakih drugih radova. Najjednostavniji i jedini način borbe sa bujicama, to je kreditiranje radova. A pitanje kreditiranja radova na uređenju bujica još je daleko od zadovoljavajućeg rešenja. Tačnije rečeno, vrlo je daleko. Prosečno uzeto, prema izrađenim projektima i predračunima uređenje jedne ozbiljno opasne bujice stoji1 oko 2.2 miliona dinara. Po najskromnijem računu u našoj državi ima barem 200 ovakvih bujica: u stvari ih je mnogo više. To znači, da bi trebalo utrošiti! za uređenje bujica oko 537 |