DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 3     <-- 3 -->        PDF

. VUMARSKIli ST


GOD. 62. NOVEMBAR 1938.


Ing. D1M1TR. AFANASIJEV (SARAJEVO):


UREĐIVANJE BUJICA


(CORRECTION DES TORRENTS CHEZ NOUS)


I. Uređenje bujica je najnovija i1 najmlađa grana šumarstva kod
nas. U predratnoj Srbiji vreme, kada su se normalno razvijale osnovne
grane šumarstva, uređenje bujica nije ni postojalo. Organ za uređenje
bujica kod nas je osnovan tek 1924 g. kao V. odelenje direkcije voda.
Kao takvo postoji sve do 1928 god., kada prilikom ukidanja direkcije
voda prelazi u Ministarstvo šuma i rudnika. Rezultati rada za ovih 10
godina u resoru šuma nisu mnogo plodni, što se da objasniti! nepovoljnim
prilikama usled neznatnog kreditiranja, koje nije iznosilo ni .2//0 od celokupnog
budžeta ministarstva šuma.
Međutim bujice postaju svakim danom sve ozbiljnije pitanje, preko
kojeg se ne može lako preći. Ne govoreći 0 upropašćavanju većih površina
najboljeg i najplodnijeg zemljišta, sve se češće prekida železnički
i drumski saobraćaj, projektovane pruge dolaze u pitanje, stradaju naselja,
ruše se zgrade, a ima i dosta ljudskih žrtava, kao što je napr.
poslednji slučaj prošle godine kod Mostara.


Pred tolikim opomenama prirode svake godine ponovo se pretresa
pitanje borbe sa bujicama. Od 1929 g. obrazuju se interministerijalne
komisije, koje donose veoma ubedljive i obrazložene rezolucije. Ove se
rezolucije dostavljaju dotičnim resorima i blagonaklono se primaju k znanju.
Ali pitanje kreditiranja radova ostaje, gde je i bilo: na mrtvoj tački.
Niko neće dati pare za »tuđu« struku. Sve su komisije prema tome skoro
beskorisne i pri! ovakovom njihovom radu i nehotice sećamo se one
stare poslovice: da je bog komisijski stvarao svet, ne bi ga ni do danas
stvorio. I zaista, zašto se napr. ne obrazuju slične komisije pri projektovanju
i izradi puteva? Pri uređenju bujica neće pomoći komisijskoplatonskü
izražene dobre želje, već su tu potrebna sredstva, kao što su
potrebna pri izvođenju svakih drugih radova. Najjednostavniji i jedini
način borbe sa bujicama, to je kreditiranje radova. A pitanje kreditiranja
radova na uređenju bujica još je daleko od zadovoljavajućeg rešenja.
Tačnije rečeno, vrlo je daleko.


Prosečno uzeto, prema izrađenim projektima i predračunima uređenje
jedne ozbiljno opasne bujice stoji1 oko 2.2 miliona dinara. Po najskromnijem
računu u našoj državi ima barem 200 ovakvih bujica: u stvari
ih je mnogo više. To znači, da bi trebalo utrošiti! za uređenje bujica oko


537