DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 19     <-- 19 -->        PDF

pregradice. Interesantno je, da je ovaj rad izvršen u junu od svežeg tek
posecenog vrbovog pruća i svu su se pleteri primili: novi su se pupoljci
pojavili, kada još staro lišće nije stiglo otpasti. Posle prve kiše ove jaruge
su bile popunjene. Drugom prilikom bilo je isto tako pošumljeno,
pošto je voda napravila jaruge na drugom mestu. Na taj bi način postepeno
sva površina bila pokrivena ovakvim živim pleterčićima.


Do sada smo govorili, da je pri regulaciji bujica potrebno pošumljavatil
uži sliv odnosno najbliži deo površine do samog korita i čun nanosa.
Ali postoji još jedan način regulacije bujica, koji nosi u sebi sve elemente
pošumljavanja. To je regulacija putem podizanja predgrađa od živih
pletera, fašina i garnisaža.


IV. O radovima sa živim pleterima kod nas se vrlo malo zna, te
se stoga pri njihovom izvođenju prave grube greške, koje onemogućavaju
uspeh. Doduše, njihova je primena ograničena. Ona je skoro nemo-
Sl. 8. Zivi pleteri u sistemu fotografisani 3 meseca nakon, izrade u bujici »Bela Dolina«
u srezu preševskorn.


guća na kamenitom dnu i u bujicama sa većom površinom sliva. .. pri
maksimalnoj količini vode od kojih 50 km/s pleteri mogu izdržati, ako
su dobro izračunati i izrađeni. I u ovom slučaju isto tako kao i za svake
druge pregrade potrebno je izračunati proticajni otvor, koji može biti
četverouglast ili ovalan. Pleterima se ne srne mnogo podizati dno korita:
pravilo je, da što manja korisna visina, to je pleter sigurniji. Kao maksimalnu
korisnu visinu i to za pojačan ili dvostruki pleter treba odrediti
granicu od 1,50 mt, a za jednostruki oko 1,00 mt. Ali to je granica, a
inače za izbegavanje kvara najbolje su visine: za jednostruki pleter oko
70 cm., a za pojačan 1,20 mt.


553 2.