DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 9 <-- 9 --> PDF |
moguće izbjeći prekidu veze između guste srčike i rijetkog drva, što razumljivo dovodi do pojavljivanja kružljivosti . Dapače i u onom slučaju, kad se ova poznata mana prebirnih šuma ne primjećuje na netom oborenom stablu, ona će sigurno izbiti bilo prilikom obrađivanja bilo prilikom sušenja sortimenata. Osobito piljeno drvo (daske), u kojem dolazi gusta i rijetka struktura, nejednako reaguje a) na mehaničk i pritisak, jer je gusti dio otporniji, krhkiji, dok je rijetki dio elastičniji; b) na upliv temperature (sušenje) s istih razloga; c) na primanje vode , jer je uska srčika nepropusnija od rijetkog dijela drveta. Ma da i nemamo numeričkih podataka za navedene konstatacije, ipak su ova tri momenta toliko odlučna, da možemo stvoriti načelan sud o kvaliteti drveta prebirne šume. To drvo nije bolje, već naprotiv slabije kvalitete od drva uzraslog u jednodobnoj sastojini. Bolja je kvaliteta ovakovog drva prividna i možda ima neku vrijednost kod tanjeg materijala za teševinu, dok je kod krupnog drva (Derbholz) potpuno iluzorna. Dodajmo svemu, što je dosad uopće izneseno o periodi latentnog mirovanja u prebirnoj šumi, još i slijedeća dva važna kriterija: 1) Manja potreba za svjetlom izlazi iz omjera površine, koja asimilira, i potroška supstancije, a taj je omjer povoljniji u ranoj mladosti nego u kasnijim dobama života (P e t r a č i ć).24 2) U doba najvećeg visinskog prirasta potreba za svjetlom dolazi do svog maksimuma (M a y r).25 Nakon ovoga možemo da donesemo konačne zaključke, kako slijedi: a) U doba rane mladosti, dok stablo oblikuje svoju krošnju do definitivnog oblika, pretežan utjecaj na njegov razvitak vrši uz stanišnu dobrotu d i f u z n o svjetlo. b) Kad je stablo već formirano i ulazi u fazu najvećeg visinskog prirasta, odlučno je za njegov razvoj uz stanišnu dobrotu direktn o svjetlo . Pošto se u prebirnoj šumi u ovom stadiju ne samo priliv direktnog svjetla ne povećaje, nego nerijetko i potpuno gubi, to ovaj nedostatak prouzrokuje zastoj u prirastu odnosno latentno mirovanje ili zastarčenje. c) Latentno mirovanje uzrokuje gubitak na vremenu produkcije i na kvaliteti drveta. Taj se gubitak očituje u tome, što se trajanje proizvodnje produžuje gotovo za jedno stoljeće (80—100 godina), te što se producira drvo dviju struktura, koje imaju različita fizikalna svojstva. Zadaća je modernog šumarstva, da etapu latentnog mirovanja posve eliminiše ili barem skrati na najniže moguće trajanje. Za današnju pak prebirnu šumu valja prilikom vođenja prebirnih sjekova posvetiti naročitu pažnju postepenom oslobađanju potisnutih stabala, kako bi prelaz iz guste u rijetku strukturu drveta bio što blaži. Prije riješenja ovih uslova nije moguće uzeti u pretres pitanje, da li prebirna šuma udovo-´ ljava zahtjevima racionalnog gospodarstva. -´* Dr. A. Petračić : Uzgajanje šuma I. dio, Zagreb, 1925 (str. 92). 25 Dr. H. Mayr : Waldbau, 1909. (str. 97). |