DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 61     <-- 61 -->        PDF

režijskom i s k o r i š ć a v a n i u srednjedobnih slavonskih s a s t o j i u a
pute m proreda« . Povrativši se s te ekskurzije oko 16 sati u Vinkovce izvršit će
se ekskurzija autobusima u 18 km daleku tvornicu Bata u Borovu sa povratkom u
Vinkovce i razlazom skupštinara.


Za doček i ukonačivanje skupštinara obrazovali su odbor g.g. kolege u Vinkovcima,
a svi dopisi i upiti imadu se slati na pročelnika toga odbora g. Ing. Emila Banica,
višeg šum. savjetnika u Vinkovcima.


14. — Eventualija:
a) Šumarsko oporavilište na Mljetu. Predsjednik g. Dr. Dragoljub P c t r o-
v i ć izvješćuje o stanju prethodnih usmenih pregovora o modalitetima ostvarenja želja


J. Š. U. (Uzima se na znanje!). Cita se po tom predlog g. Dr. Bal en a, da Upravni
odbor predloži glavnoj skupštini, da stvori u pogledu šumarskog oporavilišta na Mljetu
ovaj zaključak: 1. Mljet je najizrazitije naše mediteransko stanište, pa nigdje drugdje
nije mediteranska šuma tako sačuvana kao tu. U vezi toga skreće se pažnja Ministarstva
šuma i ruda da izučavanju mediternske-šume upravo na otoku Mljetu obrati što
intenzivniju pažnju. Udruženje se u tu svrhu stavlja na raspolaganje. 2. S turističkog
gledišta Mljet je ljepši, nego ma koji dio našega Primorja. Da bi se olakšao promet
stranaca neophodno je potrebna izgradnja puteva, pa se i na to skreće pažnja Ministarstvu
šuma i ruda. 3. Jugoslovensko šumarsko udruženje u želji, da svojim članovima
osigura stalno i po mogućnosti jeftino oporavilište na Jadranu, moli Min. Š. i R.,
da mu u državnoj zgradi na Mljetu uz povoljne uslove da u zakup 18 do 20 soba.
4. Glavna skupština ovlašćuje Upravu udruženja, da s Min. Š. i R. povede i dokrajči
pregovore u vezi primanja u zakup soba u zgradi Ministarstva šuma i ruda na Mljetu.
5. Glavna skupština ovlašćuje Upravu udruženja, da izradi pravilnik za upotrebu zakupljenih
soba. (Usvaja se!).
Tajnik Ing. Premužić izvješćuje, da je g. Ing. Josip Rustija direktor šuma u p.
dostavio prepis jednog svojeg članka o otoku Mljetu, na što ga je Uprava udruženja
zamolila, da dostavi Udruženju eventualno još neke svoje podatke i uspomene iz toga
prvog mjesta službovanja iz mladenačkog doba ili podatke ili izvještaje drugih ljudi
iz onoga vremena. Gosp. Ing. Rustija bio je tako ljubazan, pa je dostavio s dopuštenjem,
da za sebe učinimo prepis, tehničko mišljenje građevnog stručnjaka Quiquereza
od 12. X. 1912. o mogućnostima i modalitetima obnove i uređenja zgrade bivšeg
samostana BI. Dj. Marije Jezerske na Mljetu, zatim »Izvješće c. kr. poljoprivrednog
putujućeg učitelja iz Korčule u pogledu zasnivanja jednog gospodarstva na državnom
posjedu otoka Mljeta«, što ga je dne 10. X. 1912. u Korčuli sastavio putujući poljoprivredni
učitelj Mark o M a r č i ć. Oba su izvještaja sastavljena na njemačkom jeziku,
a u glavi akta kao oznaka predmeta stoje riječi: Akcija za gospodarstveno podizanje
Mljeta. U po 3 primjerka načinjeni su prepisi tih izvještaja za arhivu Udruženja, a
gosp. direktoru ing. Rustiji se najsrdačnije zahvalilo na ljubaznoj susretljivosti i velikoj
usluzi. (Uzima se na znanje uz živahne izraze pohvale za gosp. direktora inžinjera
Rustlju!)


b) Posmrtna pripomoć J. Š. U. Blagajnik Oskar Dre m il na upit predsjednika
Dr. Dragoljuba Petrovića, izjavljuje, da se unatoč olakšica u plaćanju pristupnine
u malenim mjesečnim ili periodičkim obrocima i unatoč objavljivanja tih
olakšica u Šumarskom Listu nije povećao broj članova Posmrtne pripomoći. (Zaključuje
se, da će se na ovogodišnjoj glavnoj skupštini povesti rasprava o tom predmetu, pa
se pozivaju članovi Upravnog odbora, da spreme o tom eventualne svoje predloge za


V. sjednicu Upravnog odbora, koja će se održati dne 1. X. o. g. u Vinkovcima!)
c) Predsjednik Dr. ing. Dragoljub Petrović saopćuje, da je prema zaključku
prošle treće odborske sjednice trebao s članom Upravnog odbora g. Ing. Borom
Nikolićem izraditi obrazloženi predlog zauzimanja stanovišta J. Š. U. u pitanju reorganizacije
državnog šumskog preduzeća »Šipad«. Pismenog predloga i obrazloženja nisu


527