DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Kad se već moje nastojanje tako shvatilo, tad bih svjetovao drugovima, da se i dalje šuti i da se event. govori samo »u četiri oka«. Zapadajući u vatru tvrdi g. R., da imamo »grandiozan plan«, a to je zakon o šumama, koji »treba još shvatiti, razgraditi i provesti«. Ja pak uzvraćam, da taj zakon treba najprije (a ne još) dobro razraditi (ne razgraditi — demontirati), a upravo u tu razradu i spada ono, što bismo mi željeli. Ta razrada traži i specijalne zakonske propise. Treba momentano da se spriječi uništavanje šuma u Bosni, Srbiji i nekim mjestima Hrvatske, a kako da sreski referenti to pobliže izvrše, ostao nam je dužan g, R. u svojem odgovoru. Pri kraju još molim g. R-a: a) da iz ovoga našeg raspravljanja, koje ja smatram saradnjom, izostane svaki lični ton; b) da na konkretna pitanja u kritici daje i konkretne odgovore; c) da se postavi u položaj sreskog šum. referenta, čiji je zadatak i rad najvažniji u struci, da ispita njihove izveštaje i predloge po ovom predmetu, da im dade konkretne odgovore na njihove konkretne i opravdane primedbe i to sve da obuhvati ne jednostavnim općim odredbama, već konkretnim uputstvima; d) da ne slabi u kolegama dobru volju, kad hoće da posluže dobroj stvari, i da izostane svaka prijetnja; mlađega treba uvjeravati razlozima, ako je na krivom putu, dok prijetnja dobroj stvari nanosi uvijek samo štetu. X. IZ UDRUŽENJA ZAPISNIK 4. sjednice Upravnog odbora ,|. Š. U. održane dne 21. VIII. 1938. u Vinkovcima. Prisutni: Predsjednik Dr. Dragoljub P e t r o v i ć, podpredsjednik iDr. Ing. Andrija Pet račić, tajnik Ing. Ante Prernioiždć, blagajnik Oskar Dr em il, te odbornici: Ing. Ilija Lončar, Ing. O t m a sr Miklau, Ing. Bora N i k o 1 i ć, Ing. Vjenceslav Radošević, Ing. F r a m Ravnih, Ing. Ivan S m i 1 a j. Odsustvo su ispričali neodoljivim poslom: Podpredsjednik Ing. Mila n Le na r č i ć, Ing. Milan A n i ć, Ing. Salih Q j i k i ć, Ing. I v* a n J u v a n č i ć, Ing. Josip M a r č i ć, Ing. Stjepan Mikša, Ing. Nikola Milju š i Ing. Živoj in Vančetović. Dnevni red sjednice: 1. — Pozdrav predsjednika. 2. — Čitanje zapisnika. 3. — Izvještaj tajnika o tekućem poslovanju Udruženja. 4. — Izvještaj blagajnika o stanju imovine-i blagajničkom poslovanju. 5. — Pretres osnove upustva i obrazaca za statistiku šuma i šumske privrede prema dostavi Ministarstva šuma i rudnika, odjeljenja za vrhovni šumarski nadzor br. 3528/38. 6. — Rasprava o molbi Zveze apsolventov gozdarskih soi v Mariboru od 27. VII. 1938. broj 109 za zauzimanje Udruženja oko ostvarenja zakonskih mogućnosti, da apsolventi gozdarske škole u Mariboru budu postavljeni za podšumare. 7.— Rasprava o predstavci gg. Ing. G j i k i ć a, Ing. Korice, Ing. Alikalfića ´ 517 |
ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 52 <-- 52 --> PDF |
u svrhu zauzimanja Udruženja za regulisanje položaja činovnič. pripravnika volontera analogno volonterima u drugim strukama državne službe. 8. — Rasprava o rezoluciji Skopske podružnice sa skupštine od 14. V. 1938. 9. — Rasprava o predstavci Ing. Vladimira B o s i 1 j e v i ć a za zauzimanje Udruženja u pitanju pravednije naplate putnih paušala šumarskog osoblja u državnoj službi. 10. — Rasprava o mjerama za propagandu šumarstva. 11. — Kretanje u članstvu J. Š. U. (primanje novih članova, brisanje umrlih i onih koji su najavili istup). 12. — Rasprava o nacrtu izvještaja Upravnog odbora J. Š. U. i konačna njegova redakcija za 62. (XVH.) godišnju glavnu skupštinu. 13. — Definitivno utvrđenje dana za održanje 62. (XVII.) glavne godišnje skupštine, sastav poziva i dnevnog reda za skupštinu i stručne ekskurzije. 14. — Eventualija. Tečaj sjednice: 1. — Predsjednik Dr. Ing. Dragoljub Petrović otvara sjednicu u 8 sati pozdravljajući prisutne. Saopćuje pismene isprike odsutnih članova i isprike po nekom od prisutnih članova. 2. — Tajnik Ing. Ant e Pr e muži ć izvješćuje, da je zapisnik 3. sjednice Upravnog odbora, održane dne 15. V. 1938. u Beogradu, otisnut u Šumarskom Listu broj 6 za godinu 1938. (stranica 332. do 341.), te predlaže — ukoliko su ga prisutna gg. odbornici pročitali, da se ovjeri, odnosno nadopuni ili ispravi bez ponovnog čitanja ovdje na sjednici. Na upit gosp. predsjednika izjavljuju svi prisutni članovi Upravnog odbora, da su zapisnik pročitali, pa da ga nije potrebno ponovno čitati. Ing. Mukl a u predlaže, da se u Zapisniku 3. sjednice točka 13. c. (Šum. List str. 341.) iza riječi: »Zaključuju se«, umetnu još riječi »na prijedlog Ing. Miklau-a«. Prijedlog Ing. Miklau-a se usvaja, pa tajnik unosi nadopunu u tiskani primjerak zapisnika spremljenog za ovjeru. Po odredbi predsjednika Dr. Petrovi ć a, ovjerovljuju tada nadopunjeni zapisnik gg. odbornici: Ing. Otmar Miklau, i Ing. Borislav Nikolić. 3. — Tajnik Ing. Ante Pre mužić čita slijedeći izvještaj o tekućem poslovanju. a) — Učesnik prošlogodišnje skupštine u Novom Sadu i ekskurzije skupštinara na državnom dobru Belje Josip Crepić opisao je svoje dojmove o tome u nekoliko brojeva tjednika »Hrvatski Branik« i u osječkom »Hrvatskom Listu«. Dostavio je te svoje sastavke Upravi Udruženja te nekojim članovima udruženja i gostima izaslanicima bratskih bugarskih i češkog šumarskog udruženja — u svemu 60 primjeraka spomenutih listova. Podnesao je račun o tom i moli, da mu se podmiri trošak od Din. 75.—. (Iznimno se usvaja i odobrava isplata toga manjeg iznosa, no upozorit će se štampanjem te opaske u sjedničkom zapisniku, da se u buduće ne računa s time, da bi Udruženje snosilo trošak dostave takovih opisa učesnicima skupštine!) b) — Zagrebačka inžinnjerska komora pozvala je gosp. Ing. Dragu Kajfeža, koji stanuje u Zagrebu, da kao predstavnik šumarske struke sudjeluje pri izradi nacrta »Pravilnika o razgraničenju djelokruga ´ ovlašćenih inžinjera«. (Zakon o ovlašćenim inžinjerima od 30. Vffl. 1937. stupio je naime na snat u objavljenjem u Službenim Novinama dne 13. X. 1937. U § 2. stav. 3. toga zakona stoji: »Ministar građevina u spoT razumu s nadležnim ministrima, a po saslušanju Saveza inžinjerskih komora, određuje Pravilnikom djelokrug pojedinih struka ovlašćenih inžinjera«). Gospodin Ing. Kajfež kao član Udruženja zamolio je Upravu udruženja dopisom od 5. VII., da sazove sastanak neposredno zainteresovanili članova Udruženja u Zagreb u prostorije Udruženja u svrhu dogovora i zajedničkog stilizovanja dijelova Pravilnika, koji bi se ticali ovla 518 |
ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 53 <-- 53 --> PDF |
štenih šumarskih inžinjera. Kratko zatim odustao je g. Ing. Kajfež od toga svojeg traženja izjavivši, da je gosp. Ing. Petar Rohr sazvao takav sastanak za 17. VII. 1938. u Našice. (Nakon kratke rasprave u kojoj sudje´uju: Ing. Miklau, lug. Smilaj, Ing. Premužić i Dr. Petrović zaključuje se, da se zamoli g. Ing. Rohra i Savez inžinjerskih komora, da Udruženju dostave usvojene nacrte Pravilnika odnosno svoje prijedloge, da i J. Š. U. može po tom predmetu dati svoju saradnju prije, no što nacrt uzme definitivnu formu, kada će možda biti malo vremena i mogućnosti, da se Pravilnik donese u zadovoljavajućoj formi!) c) — Dr. Ing. Zlatko Vajda vratio je Udruženju knjige i slike, što mu ih je Uprava udruzeiija na njegovu želju dostavila bila u Eberswalde u svrhu održavanja informativnog predavanja o jugoslovenskim šumama i šumarstvu pred profesorskim zborom i studentima Visoke šumarske škole u Eberswaldu. 12 kopija poslanih slika ostavio je Institutu za svjetsko šumarsko gospodarstvo u Tharandtu (Institut für Weltforstwirtschaft in Tharandt), koji ima karakteristične slike iz sviju skoro zemalja svijeta, a iz naše države ni jedne. — (Uzima se na znanje i zaključuje se zamoliti gosp. Ing. Vajdu, da dostavi ta svoja predavanja Udruženju, ako je štampano ili da nam dostavi rukopis, da se za arhivu udruženja prepiše!) d) — Kr. Banska uprava Dravske banovine, Šumarski odsjek, dostavila je za biblioteku Udruženja svoju ediciju: »Letno poročilo o gozdarstvu in lovu u dravski banovini za leto 1937.« Edicija je kao i dosadanjih godina izrađena pregledno i vrlo savjesno. Na pažnji Uprava udruženja je pismeno zahvalila, izvještaj je uvršten u knjižicu Udruženja pod brojem kataloga 1614. e) — Kr. Banska uprava Dravske banovine dostavila je besplatno za knjižnicu udruženja brošuru: »Posebni predpisi o iskrišćavanju gozdov in zaščiti in gojitvi domaćega oreha«. Poslana je pismena zahvala, a brošura je uvrštena u knjižnicu udruženja pod kataloga brojem 1679. (Uzima se na znanje, a na prijedlog Ing. Miklaua zaključuje se, da se brošura oglašuje u skrižaljci domaćih šumarskih djela na zadnjoj stranici omota Šumarskog Lista!) f) — Min. šuma i rudnika, Odjeljenje za upravu državnih šuma dostavilo je besplatno za knjižnicu Udruženja svoju ediciju: »Statistika izvoza proizvoda šumarstva Kraljevine Jugoslavije za god. 1938.« Inače je cijena edicije Din. 20.— i dobiva se u Ekonomatu Ministarstva šuma i rudnika. Na daru se pismeno zahvalilo, a edicija je uvrštena u knjižnicu udruženja pod kataloga brojem 1681. g) — Kr. Banska uprava Savske banovine podijelila je udruženju potporu za promicanje šumarstva u iznosu od Din. 10.000.—. Uprava se na pripomoći najsrdačnije zahvalila. h) — Povodom smrti pok. druga Ing, Tihomira Divjaka sabrala su gospoda činovnici Ministarstva šuma i rudnika između sebe izvjesnu svotu za nabavu vijenca na njegov odar. Preostatak od Din. 680.— uručili su predsjeku udruženja d. dr. Petroviću sa namjenom za povećanje Kereškenjijeve pripomoćne zaklade. (Prima se sa zahvalom na znanje. Gosp. Dr. Petrović uručuje Din. 680.— blagajniku Dremilu!) i) — Gosp. Ing. Borislav Nikolić, delegat Udruženja na ovogodišnjoj glavnoj skupštini Središnjeg društva češkoslovačkih šumara podnesao je o svom izaslanju ovaj izvještaj: »Jugoslovenskom šumarskom udruženju, — Zagreb. Odlukom uprave Jugoslov. šumarskog udruženja broj 483 od 29. juna 1938. god. određen sam, da kao delegat toga udruženja prisustvujem 27. kongresu Središnjeg društva čehoslovačkih šumara, koji je održan u Pragu na dan 4. jula t. g. Na put sam pošao 2. jula, a vratio sam se 9. jula t. g. Za vreme svečanog dela kongresa održao sam sledeći govor: „»Uvaženi gospodine predsedniče, poštovane gospode i gospodo. 5!9 |
ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 54 <-- 54 --> PDF |
U ime Jugcslovenskog šumarskog udiuženja čast mi je da Vas pozdravim prigodom Vašeg dvadeset-sedmog glavnog zbora. Pre svega želim da odam puno priznanje čehoslovačkim šumarima za njihov stručni šumarski rad, koje priznanje dele svi članovi Jugoslovenskog šumarskog udruženja. Ovo priznanje je istovremeno i čestitanje na velikom uspjehu, koji su poikazali čehoslovački šumari na svima poljima šumarske nauke i prakse. Veze i solidarnost čehoslovačkih i jugoslovenskih šumara nisu tek od juče. Prvi stručni šumari na Slovenskom Jugu bili su naša braća iz čehoslovačkih krajeva. Njihov ozbiljan, ispravan i nada sve solidan rad služio je za primer našim mladim šumarima. Sa ovoga rnesta želim u ime jugoslovenskih šumara, da celokupno čehoslovačko šumarstvo korača i dalje utrtim putevima i da se penje od -u spe ha ka uspcbu, kako to i zaslužuje izvrstan rad šumara jednoga od najnaprednijih i najbolje organizovanih slavenskih naroda. U ime Jugoslovenskih šumara pozdravljam čehoslovačku braću šumare i želim lep i velik uspeh ovoj godišnjoj skupštini, koja je u toliko značajnija što se održava u jubilejnoj godini Čehoslovačke Republike. Čehoslovačkim šumarima z d a r!«" Od stranih šumara kongresu je prisustvovao još i delegat bugarskih šumara. Ovde prilazem tekst rezolucije na čehoslovačkom i na našem jeziku. Na kraju svečanog dela kongresa održao je predsednik čehoslovačko g udruženja G. Ing. Frič govor: »Dvadeset godina Čehoslovačke Republike i čehoslovački šumari«. Govor je bio neobično snažan i dokumentovan i predstavlja nacionalno-političko i stručno šumarsko kredo naše braće čehoslovačkih šumara. Pretsedniku, inžinjeru Friču čestitao sam na odličnom govoru, u kojem je istaknuta herojska humanost naše slavenske braće, koja žive u srcu Evrope. Umolio sam gosp. Friča, da ovaj govor izvoli dostaviti našem udruženju radi štampanja u Šumarskom Listu. Tajnik Udruženja, G. Bohumil Valter je također obećao, da će našem udruženju dostaviti govor Ing. Friča. Posle održanog šumarskog kongresa svi učesnici su prisustvovali svesokolskom sletu u Pragu, te zbog toga ove godine nije držan nikakav šumarski izlet. Prilikom razgovora sa čehoslovačkim šumarima interesovao sam se za zajednički solidaran rad svih slovenskih šumara. Nažalost teškoće koje su se ranije pojavile postoje i dalje, te se nije uspelo da se za zajedničku saradnju pridobiju poljski i ruski šumari. Da li postoji zajednička slovenska psiha i da li će prema tome biti moguća zajednička slovenska kultura, pita se i naš naučnik, g. Dr. Dvorniković u svojoj studiji: Psihološka karakteristika slavenskih naroda, iz koje sam slobodan da navedem ovaj pasus: »Individualizam, i kao što mnogi hoće, nedržavotvorni duh Slovena, mnogo je bio istican u poslednje vreme. Dobar poznavalac života i kulture starih Slovena Jan Pajskera tvrdi, da je geografija pradomovina starih Slovena, t. j . »beskrajno močvarno more, ta čudna kolevka«, kako se on izražava, stvorila je narodni karakter Slovena. Taj pejsaž učinio je Slovene individualistima, razdrobio ih u plemena i župe, pripremio teren za anarhizam i tako ih učinio plenom tuđih zavojevačkih naroda, germanskih sa zapada i mongolskih sa istoka. Beskrajne slovenske šume oko Visle i Polesja postadoše pravo lovište robova za osvajačke i nomadske narode. Močvarna nizina, — to je, po mišljenju mnogih istoričara, bila biološko-istorijska tragedija Slovena. »N i z i n a kl et bo u Slovenstva« , kaž e češk i sociolo g Ja n Duše k jezikom koji inače nije uobičajan u sociologiji.« Pretsednik g. ing. Frič pozdravio je sve jugoslovensike šumare. Umolio sam predsednika i tajnika čehoslovačkog udruženja da odrede svojeg, delegata za naš godišnji zbor, koji će se održati u Vinkovcima. Detaljnije ću referisati usmeno na prvoj sednici Udruženja. 520 |
ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Slobodan sam da ovom prilikom predložim, da naše udruženje ipriloži preko Čehoslovačkog šumarskog udruženja izvesnu svotu za odbranu Čehoslovačke države. 23. jiula 1938. god. Beograd. Ing. Borislav Nikolić, v. sav. M. š.« Rezolucija, što ju je skupština bratskog središnjeg društva čehoslovačkih šumara usvojila glasi: »Čehoslovačko šumarstvo skupljeno na XVII. godišnjem sastanku Centralnog sjedinjenja č. s. šumarstva na dan 4. jula 1938. u Pragu odlučilo se za sledcću rezoluciju: Čehoslovačko šumarstvo skupljeno u Pragu za vrijeme X. svesokolskog sleta usred nacionalne i č. s. državne svečanosti manifcstuje za uspjeh i napredak republike i šumarstva. Tom prilikom svečano izjavljuje, da se predaje bezuslovno u službu republike i obećaje, da će bez bojazni nastojati, da se sačuva njena potpuna neovisnost i suverenitet i da će s entusiasmom braniti interese naše države, kad god se za to pokaže potreba. Centralno ujedinjenje č. s. šumarstva u naporu da dokumentira svoje razumijevanje za potrebe odbrane države i u uspomeni na Hodžinu izreku: »Bili smo ovdje hiljadu godina i bićemo ovdje i poslije« podaje jubilarnom fondu za odbranu države \z svoga imetka doprinos i istovremeno čini apel na sve č. s. šumare, da se pridruže roj akciji i da za navedeni cilj što više doprinesu. Današnje doba traži usredotočeni rad sviju, a prema tome i č. s. šumarstva na stručnom poslu, na saradnji u pitanjima stručnim, socijalnim i kulturnim, da bi naše šume mogle biti sa uspjehom očuvane i gajene, jer one su u ekonomskom životu naše države jedan od najvažnijih faktora i takode hranitelji miliona građana. No takode treba osigurati životne interese šumarske proizvodnje i osloboditi šumarsku djelatnost od ´ukočenosti, jer u našim šumama mora naći život što više ljudi, a umjesto pomoći treba njima dati zaposlenje. Stoga molimo vladu, zakonodavne skupštine i sve nadležne činitelje, da Centralno ujedinjenje č. s. šumarstva potpomažu u njegovom naporu za koncentracijom šumarske inteligencije i u njenim opravdanim zahtjevima, koji su bili već ranije nadležnim vlastima saopćeni. Niz godina vapimo za reorganizacijom šumarskih škola, za unapređenjem šumarskog ispitivanja i za piavednim uređenjem socijalnog stanja šumara. Za tim ciljem hoćemo česi i Slovaci solidarno raditi u neovisnoj i nedjeljivoj otadžbini. Najsigurnija je zaštita šuma finansijski i ekonomski osigurano zvanje pobjednika šuma i eksistentno spokojstvo i sigurnost šumara. Stoga molimo za hitno riješenje sviju šumarskih interesa po vladi i po zakonodavnim skupštinama i nadamo se, da u ovogodišnjem jubilarnom ljetu republike ova naša nada neće biti razočarana. j) — Dekanat Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu obavijestio je Upravu udruženja dopisom od 30. VI. 1938. broj 1982, da će dne 3. VII. stići u Zagreb naučna ekskurzija studenata šumarstva iz Eberswalda u Njemačkoj pod vodstvom tektora tamošnje Visoke škole prof. Dr. Hiif a i nekoliko profesora. Ujedno je umolio Udruženje, da o tome obavijesti članove Udruženja u Zagrebu. Na poziv Uprave udruženja upućen preko dnevnih zagrebačkih listova prisustvovalo je oko 50 gg. članova Udruženja i ostale gg. šumara nastanjenih u Zagrebu dočeku ekskurzionista na kolodvoru kao i predavanju, što su ga slijedeći dan četvorica gg. njemačkih profesora o novijim šumarskim prilikama i smjerovima njemačke šumarske znanosti držali počevši od 9 sati u dvorani zagrebačkog Pučkog sveučilišta. Upravu udruženja zastupao je pri tom tajnik Ing. Premužić i blagajnik Oskar Dremil. Njemački gosti posjetili su i Upravu udruženja, gdje ih je u našim prostorijama u ime .1. Š. U. pozdravio tajnik Ing. Ante Premužić naglasivši u kratkom govoru mnogobrojne veze, što su ih naši šumari imali od prvih početaka našega šumarstva s njemačkim šumarima, te sve one koristi, što ih je naše šumarstvo crpilo iz njemačke stručne literature i njemačke šumarske znanosti. 521 |
ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Na pozdravu se zahvalio u ime članova ekskurzije gosp. proi. Dr. Hilf, rektor Visoke šumarske škole u Bberswaldu umolivši tajnika ing. Premužića, da u ime članova ekskurzije izruči pozdrave g. predsjedniku i članovima Udruženja izjavivši svoju radost, što po bogatoj stručnoj knjižnici i čitavom ormaru kolekcije glasila udruženja Šumarskog Lista vidi, da je rad Udruženja živ i plodan, a da je plodan i rad naših šumara, uvjerit će se jamačno pregledbom šuma po raznim krajevima Jugoslavije narednih dana. Ujedno je zaželio i dalji uspješan rad J. Š. U. i napredak i procvat .jugoslavenskom šumarstvu uopće, a veze i upoznavanja između njemačkih i jugoslavenskih šumara da se održe i još više ojačaju. Na spomen ovoga posjeta i za opću informaciju predane su na ruke vode ekskurzije g. prof. Dr. Hi Ha 3 spomenice: »Pola stoljeća šumarstva«; jedna za visoku šumarsku školu u Eberswaldu, jedna za udruženje tamošnjih studenata šumarstva, a jedna za Institut für Weltforstwirtschaft u Tharandtu (čiji zastupnik g. Dr. Buchholz je učestvovao isto tako u ekskurziji). Njemački gosti pregledali su i šumarski muzej Udruženja očitujući svoje puno priznanje, zatim šumarski fakultet, sveučilišnu knjižnicu, entografski muzej i jadransku izložbu u Zagrebu, pa šume grada Zagreba u Zagrebačkoj gori. Svuda ih je pratio pored gg. profesora šumarskog fakulteta, nekolicine šumara iz Zagreba i tajnik Udruženja Ing. Premužić, koji je kasnije bio s njima i na Plitvičkim Jezerima, Lici i Hrvatskom Primorju od Senja do Crikvenice, kamo je bio kao banovinski šumarski činovnik u tu svrhu izaslan po Šumarskom odsjeku Kr. Banske uprave u Zagrebu. Ekskurzija je u 14 dana prošla sve važnije naše šumske objekte po državi pod stalnim vodstvom g. Ing. Ant e Ružica , višeg savjetnika Ministarstva šuma i rudnika, koje je ovu ekskurziju njemačkih profesora i studenata po našoj državi i organizovalo i rukovodilo. (Uzimajući ovo na znanje Upravni odbor odobrava naknadno rashodovanje 3 komada edicije: Pola stoljeća šumarstva!) k) — Gosp. dipi. tehn. Kiri l Č. Demi ć dostavio je Upravi Udruženja svoju novo izašlu knjigu: »Radne mašine za obradu drveta« umolivši. da se knjiga uvrsti u oglasnu skrižaljku domaće stručne šumarske literature na posljednjoj stranici omota Šumarskog Lista. Knjiga je uvrštena u knjižnicu udruženja, pa se preporuča udovoljiti želji autora. (Uzima se na znanje i odobrava!) 1) — Uprava Ljubljanskog velesajma javila je dopisom održavanje ljubljanskog velesajma . vremenu od 1. do 10. IX. 1938. m) — Preduzeće Istok-Pres ponudilo je dati tiskati u Šumarskom Listu povremeno svoje omanje propagandističke članke proti malarije, odnosno reklamu za prodaju kinina, poslavši jedan takav članak kao uzorak. U ime odštete voljno je preduzeće za svaki takav člančić odštampan u Šumarskom Listu platiti Din. 35.—. (Zaključak: neka se preduzeću jave naše cijene za oglase u Š. L.!) n) — Oblasni odbor Jadranske Straže u Zagrebu obratio se usmeno putem svoga predstavnika na Upravu udruženja za pripomoć oko uređivanja šumarskog dijela izložbe »Naš Jadran«, što ju je spomenuti odbor spremao za vrijeme od 25. VI. do 5. VII. o. g. u Zagrebu. Kako je tajnik udruženja Ing. Ant e Premuži ć bio i od strane Šumarskog odsjeka Kr. banske uprave Savske banovine, kao činovnik toga Odsjeka, određen da organizuje uređenje šumarskog dijela izložbe, to se s tehničkih razloga posao odvijao unutar djelokruga Šumarskog odsjeka Banske uprave Savske banovine, koji je sabrao i dao izraditi najveći dio izložbenog materijala. Dio vrijednog materijala dostavili su i Šumarski odsjeci Kr. Banske uprave Primorske i Zetske -banovine, a naročito profesorska stolica za uzgoj šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu, pa je s te strane naročito g. prof. Dr. ing. Andrij a Pe t rači ć omogućio, da se na izložbi upotpuni zbirka mediteranskog grmlja i drveća. Po intencijama Oblasnog zagrebačkog odbora Jadranske straže kao priređivača imalo se uz nešto historijata izložbom prikazati poglavito sadanje stanje prilika mora 522 |
ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 57 <-- 57 --> PDF |
i primorja, a osobito po mogućnosti dati smjernice za budući potrebni rad i nastojanja. Stoga se u tom smislu provelo i uređenje šumarskog dijela te izložbe. Izvrsnim i sustavno poredanim velikim fotografijama formata 60X90, za koje su odstupili svoje snimke sabrane za vrijeme dugogodišnjeg svog rada na kršu poglavito gg. prof. Ing. Alfons Kauders, Ing. Josip Marčić i Vinko Novak, prikazan je postanak i razvoj primorskog golog krša sa svim uzrocima, koji su na to utjecali u historiji, a djeluju još i danas. Naiglavniie smjernice budućega rada bile su prikazane nizom crteža u velikom formatu, što su ih prema skicama Ing. Premužića izradili dijelom daći zagrebačke Obrtničke škole, a dijelom su izrađeni u Šumarskom odsjeku Banske uprave u Zagrebu, zatim nekojim modelima i t. d. Idejno se time preporučao preokret i preobražaj dosadanjeg seljačkog kraškog gospodarenja potporom šumarstva, koje poljoprivredi može dati usluge i pomoći kardinalnog značaja: eliminirati gospodarski štetno djelovanje bure i posoliee, čuvati postojeće i stvarati novo produktivno tlo. Dobro orijentisana poljoprivreda prijatelj je šuma i šumarstva na kršu! Neposrednim promatranjem se moglo konstatovati, da je zanimanje za šumarski dio Jadranske izložile sa strane posjetilaca bilo veliko, a i u dnevnoj štampi su za vrijeme izložbe i poslije nje isticani bili uređenje i idejna vrijednost i važnost toga šumarskog dijela izložbe. (Uzima se na znanje!) 4. — Blagajnik Oskar Dremil podnosi izvještaj o stanju imovine i o blagajničkom poslovanju u vremenu od 3. odborske sjednice dne 15. V. o. g. te o pregledu zaključnih računa sa strane nadzornog odbora Udruženja, što se sve po saslušanju uzima na znanje. Po tom čita ´blagajnik prijedlog budžeta za god. 1939., koji se stavak po stavak pretresa i u glavnom bez promjene usvaja, te će tako biti predložen 62. (XVII.) godišnjoj glavnoj skupštini Udruženja dne 2. X. 1938. u Vinkovcima, a otisnut zajedno sa izvještajem Upravnog odbora o radu u poslovnoj godini 1937/38. Osim toga se tokom rasprave zaključilo: 1. Da blagajna u buduće knjiži primljenu stanarinu za iznajmljene prostorije Šumarskog Doma u čitavom iznosu bez odbitaka taksa, a uplaćene takse na primljenu stanarinu kao poseban izdatak. — 2. Na obrazloženi prijedlog podpredsjednika prof. Dr. A. Petračić a predložit će Upravni odbor 62. godišnjoj skupštini da stvori zaključak i stavi u dužnost novom odboru Udruženja, da zamoli članove utemeljače, koji su u smislu ranijih pravila uplatili tada odgovarajuće manje utemeljne doprinose, da iste nadopune na iznos od 2000 Din., koliko je sadanjim pravilima predviđeno, ili da se odreknu primanja Šumarskog Lista, koji Udruženje stoji znatno više od članarine redovitog člana, a pogotovo više od kamata za te manje utemeljiteljne uplaćene iznose. — 3. Na prijedlog g. ing. Miklau-a stavlja se u dužnost blagajniku, da poradi oko toga, kako bi Udruženju pristupilo što više članova dobrotvora! 5. — Pretres osnove upustava i obrazaca za statistiku šuma i šumske privrede prema dostavi Min. šuma i rudnika, Odjeljenje za vrhovni šumarski nadzor br. 3528/38. Nakon rasprave u kojoj sudjeluju gg. Miklau, Nikolić, Dr. Petračić, Premužić i Dr. Petrović zaključuje se da se u odgovoru Ministarstvu šuma i rudnika pored ostaloga naročito naglasi slijedeće: 1) Statistika fiaša treba da se pored udovoljenja našim najprečim potrebama prilagodi i zahtjevima međunarodne statistike, kako se njeni principi izgrađuju zaključcima međunarodnih šumarskih kongresa i međunarodnih ustanova za unapređivanje svjetske šumarske privrede, ali da se u prvi čas sabiru samo neophodno nužni podaci, a od podređenih šumarskih nadleštava samo oni, koje ona prema stanju i načinu svojega knjigovodstva zaista mogu i dati. 2) Zasnovani obrasci mnogi su zamišljeni prefino i komplicirano, ipa bi se podaci mogli dobiti samo iz nekih naših krajeva. Davanje nekih podataka za obrasce iziskivalo bi ogroman prethodan rad za nekoliko samo brojaka, a da te brojke u onom obliku, kako ih obrazac predviđa, ipak ne b; ništa korisnog rekle. Traži se primjerice 523 |
ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 58 <-- 58 --> PDF |
u jednom obrascu podatak o rasprostranjenju šuma u pojedinim visinskim zonama. Tih podataka nigdje nemamo u postojećim gospodarstvenim osnovama tako detaljno razrađenih. Ogromnu količinu rada trebalo bi ulo´iti sada za statistiku i tamo gdje postoje gospodarske osnove, jer bi trebalo na slojničkim kartama mjeriti i evidentirati površine pojedinih zona među odnosnim izohipsama. Pa ikad bi se i taj ogromni posao obavio, korist od toga podatka bila bi mala ili skoro nikakova, jer se ne bi znalo, kako je s rasprostranjenjem pojedinih vrsta drveća u toj zoni, a ne bi se imao ni podatak o vrsti tla, ekspoziciji i t. d., da bi se prema statističkom tom podatku mogla opravdati kakova potrebna gospodarstvena mjera za popravak prilika u budućnosti, čemu bi takav statistički podatak racionalno i imao samo da služi. 3) Za nas doma, a sada i za van dosta bi bilo da možemo valjano dati pet šest, najviše desetak, statističkih podataka. Ni njih još ne možemo dati jednostavnim prepisom iz šumarskog knjigovodstva, jer ono nije u mnogim krajevima uređeno ni zavedeno. Nemamo još svuda ni podataka o površini šuma u opće, te po vrsti drveta, uzgoja i vlasništva. Udruženje je ranije izneslo svoje prijedloge Ministarstvu za brzo sabiranje barem tih podataka u krajevima, gdje ne postoje ni šumske gospodarstvene osnove niti sređen zemljišni katastar. Stoga se ponovno preporučuje sabiranje na taj način, a i to po naročitom u tu svrhu namještenom oso´blju, da se ne umrtvi za. dugo vremena redovan rad šumarskih nadleštava i time odgodi opet na dugo vremena i onako mučno sređivanje i organizacija našeg šumskog gospodarstva, koje će nam tek u budućnosti dati pouzdanu osnovicu za toliko potrebnu valjanu šumarsku statistiku. 6. — Cita se predstavka »Zveze obsolventov gozdarskih šol u Mariboru« od 27. VII. 1938. broj 109, kojom se moli za zauzimanje Udruženja oko ostvarenja zakonskih mogućnosti, da apsolventi Gozdarske škole u Mariboru budu postavljani za podšumare. Zveza je predstavku uputila neposredno Ministarstvu šuma i rudnika, pa moli Udruženje, da povoljno riješavanje te predstavke zagovorom kod gosp. Ministra šuma i rudnika pomogne. ´Nakon opsežne rasprave, u kojoj sudjeluju gg. Ing. Nikol i ć, Dr. P e t r o v i ć, Dr. P e t r a č i ć, ing. Pre mužić, a naročito ing. M i k 1 a u, konstatuje se, da § 135. Zakona o šumama, na koji se predstavka poziva govori samo o čuvarima šuma; zvanje podšumara da mogu polučiti samo apsolventi dvo- i četverogodišnje srajevske šumarske škole svršivši prethodno 3—4 razreda srednje škole, a osim toga da opetovano stižu opomene Ministarstva finansija, da se u amandmane finansijskih zakona ne unose promjene činovničkog zakona. Napominje se osim toga, da je Gozdarska škola i osnovana, a poslije ostala neukinuta poradi toga, što se trajno isticalo, da njeno osnivanje i podržavanje zahtijevaju posebne šumarske prilike a Dravskoj banovini, da se îzo´brazi osoblje potrebno tamošnjim malim privatnim šumoposjednicima te ti šumoposjednici sami, a da apsolventi neće tražiti namještenja u državno jslužbi. Na osnovu rasprave zaključuje se, da se ne će J. Š. U. zauzimati za povoljno riješenje predstavke upućene po Zvezi Ministarstvu, ali će se Udruženje u svom budućem radu zanimati pitanjem i potrebom šumarskog tehničkog pomoćnog osoblja kao i time da se to pitanje statutom uredi. Rad po tom pitanju preporučit će se budućem upravnom odboru. 7. — Cita se predstavka o potrebi regulisanja položaja šumarskih inžinjera činovničkih pripravnika-volontera, našto, predsjednik Dr. P e t r o v i ć izvještava, da se po pitanju usmeno kod gosp. Ministra šuma i rudnika intervenisalo i da se čini, da će pitanje biti povoljno riješeno. Zaključuje se, da se pismeno zamoli gosp. Ministra šuma i rudnika, da se zauzme, kako bi amandmanom tinansijskom zakonu bilo činovničkim pripravnicima-volonterima zajamčeno uračunavanje vremena provedenog u tom svojstvu — nakon docnijeg primanja u državnu šumarsku službu — u pripravnu službu, za kao vrijeme provedeno u državnoj službi, za pripravnu službu, penziju i napredovanje. 524 |
ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 59 <-- 59 --> PDF |
8. — čita se dopis Skopske podružnice od 17. V. 1938. broj 23 i rezolucija doneta na skupštini te podružnice dne 14. V. 1938. u Skoplju, kojom se je poradi sadanjeg slabog ili nikakvog čuvanja nedržavnih šuma u Vardarskoj banovini, a velike važnosti tih šuma za one južne krajeve, traži zavođenje čuvanja i uprave u nedržavnim šumama na način, kako je to učinjeno u državnom šumskom gazdinstvu. Troškove od sistema da snose vlasnici šuma, banovina i Ministarstvo šuma i rudnika, sve dok se nedržavne šume Juga ne osposobe za pojačanu proizvodnju i ne stvore uslovi za potrajnost gazdovanja u njima. Do konačnog riješenja problema čuvanja nedržavnih šuma da se zadrži dosadan]! sistem zadružnog čuvanja ščuma, s time da se kroz naredni budžet banovine obezbijedi redovna isplata zadružnih čuvara šuma, a od vlasnika ubire određena tangenta. Nakon rasprave u kojoj učestvuje veći broj prisutnih odbornika zaključuje se, da se saopći Skopskoj podružnici, da se Upravni odbor ne slaže sa rezolucijom podružnice, nego stoji na principu, da se čuvanje privatnih šuma ima vršiti na trošak vlasnika šuma, a ako on to ne vrši kako treba, može država kao nadzorna vlast primjenom Zakona o šumama preuzeti upravu i čuvanje nedržavnih šuma na trošak vlasnika. Ukoliko Skopska podružnica želi, može se njena rezolucija iznesti konačne odluke radi pred glavnu godišnju skupštinu Udruženja. 9. — Čita se predstavka gosp. Ing. V 1 a d. Bos il je vica od 24. V. 1938., kojom traži zauzimanje Udruženja protiv prakse, da se šefovima državnih šumskih Uprava snizuje isplata putnih paušala i na samih 25% prvotno određenog iznosa. Zaključuje se, da se predstavkom na Ministarstvo šuma i rudnika zatraži isplata paušala prema uredbi sa 100% iznosa, jer je život znatno poskupio, a snižavanje isplate na 65% nastupilo je bilo u doba najteže krize po državne primitke. 10. — a) Tajnik izvješćuje, da su upućena u vezi sa nastojanjem Udruženja oko propagande šumarstva predstavke Ministarstvu šuma i rudnika, da se pri Minist, šuma i rudnika osnuje Odsjek za propagandu šumarstva; Ministarstvu Saobraćaja, da se dozvoli postavljanje propagandističkog šumarskog materijala u vagone osobnih vozova državnih željeznica; Glavnoj Upravi državnih monopola, da se dozvoli i omogući donošenje propagandnog šumarskog materijala u obliku odgovarajućih sličica s rečenica lijepljenjem na kutijama žižica, zamotcima duhana i kutijama cigareta; Gosp. Ministru finansija, da u svrhu potrebne propagande šumrstva izdejstvuje uvaženje predstavke Udruženja poslate Glavnoj upravi monopola Kr. Jugoslavije. b) Prema zaključku HI. odborskc sjednice od 15. V. 1938. pod toč. 10. a) priredio je gosp. Ing. Fran Ravnik brošuricu Ing. Viktora Novaka »D e č j i da n z a p o- g o z d o v a n j e« na srpsko-hrvatskom nariječju. Tajnik čita dopis gosp. Ravnika gdje moli, da se tekst još s jezične strane dade pregledati i pročistiti, jer je radio u žurbi. Zaključuje se da se: 1. Zatraži od gosp. Ing. Viktora Novaka dozvola za izdavanje njegove brošure na srpsko-hrvatskom nariječju pod naslovom: Dječji dan za pošumljavanje. 2. Da se tajnik ing. Premuzić pobrine za traženi pregled i procišćenje teksta s jezične strane. 3. Da se po tom zamoli M. Š. i R. da Udruženju podijeli primjerenu pripomoć za izdavanje ove propagandističke brošure. c) Tajnik lug. iPremužić napominje, da je pod točkom dnevnoga reda današnje sjednice 3. n) izvjestio o svojem radu oko orgamzovanja i uređenja šumarskog odsjeka Jadranske izložbe, koja je održana od 25. VI. 1938- u Zagrebu. Pri sređivanju i rasporedu materijala na izložbenom prostoru pomogao je mnogo i član Upravnog odbora g. Ing. Milan Anic. Da je taj šumarski dio Jadranske izložbe propagandistički dobro uspio dokazuje činjenica, da je Oblasni odbor Jadianske straže u Zagrebu dobio veći broj pisama iz pokrajine, gdje se pitalo za pogdjekoji detalj podrobnije ili se predlagalo, da se organizuje praktička provedba posla u smislu idejnih smjernica prikazanih šumarskim dijelom Jadranske izložbe. Pisama te vrste dobio je i Ing. Premuzić sam, kao i više usmenih poziva, da nastavi sa propagandnim predavanjima o smjernicama 525 |
ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 60 <-- 60 --> PDF |
preporodnog rada na kršu i na području grada Zagreba, jer da je vrlo važno, da u prvom redu školana narodna inteligencija i javni radnici budu upućeni u nove poglede mogućega preporodnog rada na kršu. Pozivima, da održi niz predavanja po mjestima Dalmacije i Hrvatskog Primorja, nije se poradi prcopterećenosti poslom mogao odazvati, no spremio je dva nova članka detaljno obradivši nekoja poglavlja, koja je u svojoj raspravi »Rješavanje kraškog pitanja na seljačkoj osnovici« (Šum. List broj 1. 1938.) samo kratko napomenuo. Kad se i ti članci otisuu u Šumarskom Listu, moći će g.g. kolege sa službom na kršu, ukoliko misle, da su nazori ispravni, udovoljiti lakše željama školane inteligencije ili seljačkog pučanstva, da se pomoću predavanja upute u rad na kršu zamišljen na ovaj način. 11. — Kretanja u članstvu J. Š. U. a) Primljeni su novi članovi, za redovite: Rude ž Marko , veleposjednik, Rifonica; Zor e Olga , veleposjednica, Beograd; Star e F e 1 i k s, veleposjednik, Kolovec; Dr. K o b a 1 Josip, odvetnik, Ljubljana ; Crnadak Milan, viši šum. savjetnik, Vinkovci; Mate j ing. B u t k o v i ć, šum. pristav i šef šum. uprave, Kamensko; M a rković ing. S t e v o, šum. savjetnik, Daruvar; Chylak ing. Roman, šef šumske uprave, Zavalje ; P e r k u č i n ing. I s i d o r, šum. pristav, Dvor ; Ing. D ž o 1 i ć Košta, Kavadar; Srdić Dušan, sreski šum. referent, Travnik; Ing. Jedlovski Dušan, sres. referent, Benkovac; Ing. Alikalfi ć F a z 11 j a, čin. pripravnik, Travnik. b) Primljeni su novi članovi pomagači : Scverinski Vladimir, stud. forest, Zagreb: Čolić Dušan, stud. forest, Beograd; Lipovšćak Juraj, stud. forest., Zagreb; Rupčić Nikola, stud. forest., Zagreb. c) Prestali su biti članovima istupom: ing. K o n j a r Stanko , viši pristav, Banjaluka; Tabaković T o d o r, podšumar, Turbe; Ing. Sergije Stepanov, Turbe; Batalo Milan, podšumar, Tuzla. d) Umrli su: Ing. Tiho mir D i v j a k, šum. inspektor, Beograd; Ing. Laza Petrović, Beograd; Ing. Petronijević Slavko, Cetinje. 12. — Tajnik Ing. Premužić čita nacrt izvještaja Upravnog odbora o radu u god. 1937/38. (Uz više direktiva za nadopunu nacrt se izvještaja prima!) 13. — Definitivno utvrđenje dana 62. (XVII.) godišnje glavne skupštine. Nakon rasprave, kojoj prisustvuju i g.g. kolege Ing. Milan Crnadak, viši šumarski savjetnik sa strane g.g. kolega kod državne šumske direkcije u Vinkovcima, te ing. Luka Šnajder,, direktor šuma i ing. Emil Benić sa strane g.g. kolega kod Direkcije šuma Brodske Imovne općine, zaključuje se: 1. Da se sjednica Upravnog odbora prije skupštine održi dne 1. X. 1938. u 3 sata popodne u dvorani Imovne općine. 2. Da se 62. (XVII.) godišnja glavna skupština održi u nedjelju dne 2. oktobra 1938. u dvorani Zanatlijskog udruženja (Obrtnom domu) u Vinkovcima sa početkom skupštine u 9 sati. 3. Pored ostalog dnevnog reda održat će na skupštini predavanje g. ing. P e t a i O s t o j i ć, viši savjetnik Min. š. i r. pod naslovom: »Problem potrajnosti prihoda K r. Direkcije šuma Vinkovci«. 4. Dne 3. X. održat će se naučna ekskurzija u stare slavonske hrastike (Trizlovi, Radiševo i Rastovo) Brodske imovne općine oko željez. stanice Drenovci. Kao uvod u razgledavanje tih šuma održat će na terenu predavanje g. Ing. Iva n Srn i 1 a j , viši šumarski savjetnik pod naslovom : »Način uzgoja i i s k o r i š ć a v a n j e slavonskih hrastika«. Vrativši se oko 16 sati u Vinkovce nastavit će se toga dana skupštinski rad (zborovanje), ako se ne rasprave svi predmeti dne 2. X. 5. Dne 4. X. održat će se naučna ekskurzija u šume Kr. Direkcije Šuma Vinkovci prolazeći od želj. stanice Spačva šumskom željeznicom šumske srezove »Spačva« »Kragujna«. Kao uvod u razgledavanje tih šuma održat će na terenu predavanje g. Jug. Đuro Šokčević, viši šum. savjetnik Dir šuma, pod naslovom: »O specijalnom 526 |
ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 61 <-- 61 --> PDF |
režijskom i s k o r i š ć a v a n i u srednjedobnih slavonskih s a s t o j i u a pute m proreda« . Povrativši se s te ekskurzije oko 16 sati u Vinkovce izvršit će se ekskurzija autobusima u 18 km daleku tvornicu Bata u Borovu sa povratkom u Vinkovce i razlazom skupštinara. Za doček i ukonačivanje skupštinara obrazovali su odbor g.g. kolege u Vinkovcima, a svi dopisi i upiti imadu se slati na pročelnika toga odbora g. Ing. Emila Banica, višeg šum. savjetnika u Vinkovcima. 14. — Eventualija: a) Šumarsko oporavilište na Mljetu. Predsjednik g. Dr. Dragoljub P c t r o- v i ć izvješćuje o stanju prethodnih usmenih pregovora o modalitetima ostvarenja želja J. Š. U. (Uzima se na znanje!). Cita se po tom predlog g. Dr. Bal en a, da Upravni odbor predloži glavnoj skupštini, da stvori u pogledu šumarskog oporavilišta na Mljetu ovaj zaključak: 1. Mljet je najizrazitije naše mediteransko stanište, pa nigdje drugdje nije mediteranska šuma tako sačuvana kao tu. U vezi toga skreće se pažnja Ministarstva šuma i ruda da izučavanju mediternske-šume upravo na otoku Mljetu obrati što intenzivniju pažnju. Udruženje se u tu svrhu stavlja na raspolaganje. 2. S turističkog gledišta Mljet je ljepši, nego ma koji dio našega Primorja. Da bi se olakšao promet stranaca neophodno je potrebna izgradnja puteva, pa se i na to skreće pažnja Ministarstvu šuma i ruda. 3. Jugoslovensko šumarsko udruženje u želji, da svojim članovima osigura stalno i po mogućnosti jeftino oporavilište na Jadranu, moli Min. Š. i R., da mu u državnoj zgradi na Mljetu uz povoljne uslove da u zakup 18 do 20 soba. 4. Glavna skupština ovlašćuje Upravu udruženja, da s Min. Š. i R. povede i dokrajči pregovore u vezi primanja u zakup soba u zgradi Ministarstva šuma i ruda na Mljetu. 5. Glavna skupština ovlašćuje Upravu udruženja, da izradi pravilnik za upotrebu zakupljenih soba. (Usvaja se!). Tajnik Ing. Premužić izvješćuje, da je g. Ing. Josip Rustija direktor šuma u p. dostavio prepis jednog svojeg članka o otoku Mljetu, na što ga je Uprava udruženja zamolila, da dostavi Udruženju eventualno još neke svoje podatke i uspomene iz toga prvog mjesta službovanja iz mladenačkog doba ili podatke ili izvještaje drugih ljudi iz onoga vremena. Gosp. Ing. Rustija bio je tako ljubazan, pa je dostavio s dopuštenjem, da za sebe učinimo prepis, tehničko mišljenje građevnog stručnjaka Quiquereza od 12. X. 1912. o mogućnostima i modalitetima obnove i uređenja zgrade bivšeg samostana BI. Dj. Marije Jezerske na Mljetu, zatim »Izvješće c. kr. poljoprivrednog putujućeg učitelja iz Korčule u pogledu zasnivanja jednog gospodarstva na državnom posjedu otoka Mljeta«, što ga je dne 10. X. 1912. u Korčuli sastavio putujući poljoprivredni učitelj Mark o M a r č i ć. Oba su izvještaja sastavljena na njemačkom jeziku, a u glavi akta kao oznaka predmeta stoje riječi: Akcija za gospodarstveno podizanje Mljeta. U po 3 primjerka načinjeni su prepisi tih izvještaja za arhivu Udruženja, a gosp. direktoru ing. Rustiji se najsrdačnije zahvalilo na ljubaznoj susretljivosti i velikoj usluzi. (Uzima se na znanje uz živahne izraze pohvale za gosp. direktora inžinjera Rustlju!) b) Posmrtna pripomoć J. Š. U. Blagajnik Oskar Dre m il na upit predsjednika Dr. Dragoljuba Petrovića, izjavljuje, da se unatoč olakšica u plaćanju pristupnine u malenim mjesečnim ili periodičkim obrocima i unatoč objavljivanja tih olakšica u Šumarskom Listu nije povećao broj članova Posmrtne pripomoći. (Zaključuje se, da će se na ovogodišnjoj glavnoj skupštini povesti rasprava o tom predmetu, pa se pozivaju članovi Upravnog odbora, da spreme o tom eventualne svoje predloge za V. sjednicu Upravnog odbora, koja će se održati dne 1. X. o. g. u Vinkovcima!) c) Predsjednik Dr. ing. Dragoljub Petrović saopćuje, da je prema zaključku prošle treće odborske sjednice trebao s članom Upravnog odbora g. Ing. Borom Nikolićem izraditi obrazloženi predlog zauzimanja stanovišta J. Š. U. u pitanju reorganizacije državnog šumskog preduzeća »Šipad«. Pismenog predloga i obrazloženja nisu 527 |