DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 5 <-- 5 --> PDF |
za produkciju 20—30 puta veću važnost nego tlo, onda se normalan tok visinskog prirasta može razviti jedino uz dovoljan pristup´ uzduha i svjetla. Stablo prebirne šume ulaskom u ovu fazu ne može više jednakom snagom uvećavati svoju krošnju, ali mora uvećavati kapacitet transpiracije, da proizvede najveći prirast u visinu. U takovom stanju nije više dostatno difuzno svjetlo kao u vrijeme najranije mladosti. Potrebno je jače, intenzivnije, direktno svjetlo. Ovakovo tumačenje u cijelosti potvrđuje D e n g 1 e r o v16 zaključak, prema kojem za veličinu prirasta nije odlučna množina lišća nego množina osvijetljenog lišća il stepen osvjetljenja. Time bi bilo donekle korigirano ranije Bohdanetzkv - evo mišljenje, po kojem bi prirast bio proporcionalan množini lišća. Normalnu razvoj krošnje u ovoj etapi stabalnog rasta je uslov normalnog dizanja prirasta. Zato je i spoljašnja značajka ovoga razdoblja naprama ranijemu, da je krošnja iz plitko svedenog (tafelförmig) prešla u konačni oblik stošca (kuppeiförmig). Jednodobna sastojina ima uvjete za ovakav normalni razvitak prirasta. Tu su vršike pojedinih dobnih razreda na dohvatu direktnog svjetla. Jedina je smetnja u normalnom razvoju krošnje postrano sužavanje uslijed prisutnosti susjeda, što ima za posljedicu umanjivanje debljinskog, a uvećavanje visinskog prirasta, naravno do vremena kulminacije. Ipak uza sve slobodne vršike ovo postrano sužavanje i u jednodobnoj sastojim uzrokuje žestoku borbu za svjetlom, u kojoj slabiji individui podliježu jačima, pa se neprestano vrši izlučivanje i prelaženje stabala iz glavne u nuzgrednu sastojinu. Prebirna šuma ne poznaje ni ovih skučenih uslova rasta. Pritješnjavanje mladog stabla zbiva se ne samo horizontalno nego i vertikalno. Čim je mlado stablo doprlo do najnižih grana svojih odraslih susjeda, nema mogućnosti! niti da dalje normalno razvija svoju krošnju niti da bilo kako namakne pristup direktnog svjetla. Njegova je krošnja u glavnom zadržala svoj prvotni oblik, nu u kom se vršni izbojak jedva primjećuje. Razumljivo je, da do svog oslobođenja nema ovakav kržljavi individuum gotovo nikakvog prirasta, pa stoga ovo razdoblje nazivamo zastarčenje m (Verkrüppeln, Veralten). U prerezu pokazuje stablo za ovaj svoj stadij izrazito gusta, jedva mikroskopski vidljiva godišta 5—15 cm promjera. Drvo prebirne šume pokazuje dvije osebujne strukture: gustu srčiku (enger Kern) iz stadija zastarčenja i rijetko drv o iz stadija slobodnog prirašćivanja. Trajanje ovog latentnog mirovanja vrlo je teško odrediti, ma i približno, baš za to jer je, kako smo naglasili, individualnost u prebirnoj šumi oštro izražena. Moguće je to samo u širokoj prosječnosti. Vjerojatno stoga do danas u našoj stručnoj literaturu nije nitko ni postavio to pitanje. Sa istog se razloga ni na velikom posjedu Thurn Taxis nije zastarčenje pobliže istraživalo. U uređajnim elaboratima prvotnog uređivanja šumske uprave Delnice imamo podatke o analizama pokusnih stabala i pritom za svako analizirano stablo ustanovljenu faktičnu sta- Jahresbericht des deutschen Forstvereitis von 1925 (str. 134). 471 |