DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 49     <-- 49 -->        PDF

sadašnjost. Naknadno sam saznao, da se uskoro očekuje regulisanje čuvanja nedržavnih
šuma zakonskim´putem i to tako, da bi općinske službenike, čuvare šuma plaćala
banovina, a općine da bi doprinosile tangentu. Sa osobljem na kršu raspolagao bi ban.
Dakle neće hiti »predloženi sistem u N. Sadu u najmanju ruku zastareo«, kako to misli


g. R., već aktuelan, jer je u glavnom usvojen. »Sa današnjim sredstvima i mogućnostima
bezuslovno sačuvati naše šume od propasti«, kako to misli g. R., to ´bi moglo
da se desi samo čudom, a u čuda ne vjerujem.
Ad e). Kad ´bi g. -ministar finansija htio da malo izbliže pogleda u intimne prostorije
šumarskog resora, lb oj im se, da bi nama šumarima pokušao smanjiti i ono, što
imamo. Možda će tko jednom otvoriti — barem za našu stručnu publiku — te intimne
prostorije. Danas ipak možemo toliko reći, da bi se našlo dovoljno šumarskih stručnjaka
i u granicama sadanjih kredita, kad bi se dispozicija sa personalom vršila racionalnije
i ekonomičnije. Kad mnogi šumarski inženjer ne bi obavljao poslove manipulanta,
nadlugara i škribana, već kad bi se po Tavlorovim principima svaki šum.
inženjer postavio na pravo mjesto, onda bismo imali dovoljno sreskih šumarskih referenata,
barem na najizloženijim mjestima.


Ad f). Napisao sam, da se i ono »malo« šumskih šteta odnosno prijavnica (jer čuvari
komunalnih šuma — osim u normalno vrijeme kod imovnih općina i boljih zem.
zajednica — ne prijavljuju svaku štetu i svako lice i jer dakle stvarno ima mnogo
više šteta) ne raspravlja brzo, a slažem se sa g. R., da kazneni referenti imaju relativno
najviše posla sa šum. prijavnicama. G. R. dobro bi učinio, kad bi nam objasnio,
kako će se šumarski odsjeci, kojima je upućena odredba ministarstva, postaviti u
položaj nadleštava nadređenih »upravnim odeljenjima i kako će njima naređivati (u
odredbi se kaže »postarati se«, a to je stvarno isto), da se zakonske sankcije za zaštitu
šuma najstrože primjenjuju. Vidi se, da je odredbu trebao uputiti g. ministar


g. banu, a ne da je jedno odjeljenje ministarstva upućuje šumarskom odsjeku banske
uprave, jer samo ban može da naredi upravnom´ odeljenju, da se upravni postupak
po šumsko-kaznenim predmetima vrši brzo i pravilno. Nisam spominjao ovrhovoditelje
kod sreskih načelstava, koje bi plaćale imovne općine, već sam rekao, da se i bez
specijalnoga zakonskoga ovlašćenja može naći mogućnost, da se kod kaznenoga i
krivičnoga referenta sreskoga načelstva postave pomoćne sile, koje bi rado plaćao
šumovlasnik. Tako se bez poteškoća i prakticira u drugim oblastima javnoga djelovanja.
Ad g). Ja sam protivno gledištu izrađivača odredbe ustvrdio, da se satiranjem
šuma kriza ne pogoršava, već nažalost na čas ublažuje-. Tko prati razvoj ekonomskoga
života u zemlji i u svijetu, taj zna, da se već par godina nalazimo u privrednom prosperitetu
— normalnom ili abnormalnom (povodom naoružavanja), ne znam — i da
danas seljak rjeđe zbog hljeba ide u šumu kao između godine 1930 i 1935, već u najvećem
broju slučajeva zbog gramzljivosti i slobode dot. nereda. Za ovakovo moje
gledište kaže g. R., da je »možda i kozmičko, samo premalo ozbiljno«. U ovako
ozbiljnoj stvari g. R. se još i šali. Ta nas šala može skupo stajati. Ne samo što nam
se juristi hoće da nametnu za šefove, već će to početi da traže i nama najbliži stručnjaci
t. j . ekonomisti, kad kod šumarskih stručnjaka u samom ministarstvu opaze
ovako slabo poznavanje općih ekonomskih pojava.


Ad h). Važi isto, što sam rekao pod g). Prvo je utažiti glad, a onda istom dolazi
sve ostalo.


Ad i). Obraćao sam se ne na prvoga bližnjega kolegu, kako me upućuje g. R.,
već na mnoge, ali mi ni jedan nije mogao dati konkretan odgovor na pitanje, koje
sredstvo da upotrijebim, da bi se stalo na put šumskim štetama u komunalnim šumama.
Ne kaže nam to ni najviša vlast. Iz gornja tri primjera vidi se, što treba da se uredi
i reguliše. Nije nam potreban odgovor, »da se ima vršiti zakon, da se šume moraju
sačuvati, svako satiranje sprečiti, protiv krivaca najstrože postupiti, da osoblje ima


515