DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 48 <-- 48 --> PDF |
ne pisana, ne vidljiva i ne priznata, ali koja postoji i radi uspješno i trajno na razaranju naših šuma. To ja hoću i tražim, da se protiv te sile »prethodno, sistematski i valjano organizuju i spreme borci i »navala«. To nije samo pitanje našeg državnog šumarstva, već naše opće, zajedničko zlo, a najlakše je odrediti, da se postojeće šume imaju sačuvati i propisi najstrože primjenjivati. Ovakve odredbe mogu da zadovolje prijatelje pasivnosti, koji sve svoje čine odmjeruju prema onoj poznatoj: »dixi et salvavi animant meam«. Ali pasivnosti je bilo već i previše, pa treba jednom da se prijeđe i na aktivnost. Ne govoriti, već raditi, to treba da ´bude geslo! Mislim, da je sad razumljivo, zašto sam napisao, da je raspis »trebalo upotpuniti, a nekoje tvrdnje korigirati«. Drugovi iz prakse jako će dobro razumjeti ona tri tipična slučaja i eto, kakovo činjeničko stanje treba da ima u vidu čovjek, kad izrađuje ovako važan raspis, i kakove konkretne direktive treba pri tom da dade. Konkretno, samo konkretno, ili da se službeno izrazim, treba dati »pobliža uiputstva«. A ta uputstva treba da iziđu iz prirode same stvari, iz samoga života, iz konkretnoga stanja. Ne vidim u takvom gledištu »poroznosti«, kako to tvrdi g. R., već je to neoboriva logika. Što se tiče predloženih korekcija, koje g. R. pod točkama a) do m) nastoji da pobije, odgovaram pojedinačno: Ad a). Nemam naučne spreme, da dokazujem ono, što sam napisao: »da su dublji uzroci većim poplavama kozmičke prirode«. Nisam napisao, kako to citira g. R., da su »sve to veće i katastrofalne poplave kod nas isključivo kozmičke prirode«. Pažljivom čitaocu ne može se podmetati. G. R. trebao bi da zna, da je u Americi, kao što je bilo i u Evropi staroga i srednjega vijeka, poremećenjem ravnoteže u kulturama, u dalekoj prošlosti izgrađenima došlo do pogoršanja tla i do lokalne izmjene atmosferskih odnosa. Ispitivanja Englerova, koja je nastavio Bürger (oba švajcarski naučenjaci), u ovom su pogledu najbolja. Kod bujičara, može se reći, ne postoji uvjerenje starih šumara, da šume sprečavaju poplave. Djelovanje šuma ograničava se na male površine, ko što su bujična područja, dok na veće slivove rijeka ne mogu šume utjecati. Ako se g. R. još više za ovaj predmet interesuje, neka potraži literaturu američkih ispitivača, koji odriču svaku funkciju šume i pridaju joj negativno djelovanje. Ponavljam, da je djelovanje šuma ograničeno ma izvjesne okoline, a za poplave . ravnicama velikih rijeka one su bez djelovanja. Nepravo zato čini g. R., kad mi imputira, kao da sam, mutatis mutandis, protiv pošumljavanja naših krševa i golijeti. Glasovita senjska bura duvati će, pa makar se tamo podigla šuma i 50 m. visoka, jer strujanje vjetra net zavisi od obraštenosti tla, već od konfiguracije i .geografskog položaja kraja. Pošumljavanje na kršu imati će lokalno vrlo povoljan utjecaj na čovjeka i na njegova materijalna dobra. Ad b). Prosvijećenost naroda kao i poboljšanje njegovog materijalnog stanja ne zbiva se preko noći, već u stanovitim dužini periodama vremena. A šuma dnevno, iz dana u dan i to već danas nestaje u gomilama. Dječiji dani donijeti će — nadajmo se — obilna ploda, ali kad? Ad c). Istina, u odredbi nije izrično nuipisano, da je »općeni t razlog za nestajanje nedržavnih šuma labavo ili nikakovo vršenje dužnosti« i t. d., ali se iz samoga teksta vidi, da je sastavlja´č odredbe medu razlozima neracionalnom postupku sa šumama naveo neupućenost naroda, gramzljivost, zatim nemarnost i labavost i t. d. Sad nam >g. R. kaže, da zaostalost naroda i nemoral mije općenit razlog. Ta su zla jedan od razloga i to općih, koji se samo općim mjerama i to van našega domašaja mogu liječiti. Ad d). Sistem organizacije u pogledu čuvanja nedržavnih šuma, kako je raspravljan na kongresu u N. Sadu 1937. g., nije »tek muzika budućnosti« mego realnost, 514 |