DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 4 <-- 4 --> PDF |
prihode prebirnih šuma (15.3 m3 po hektaru), kakovih nema u jednodobnoj šumi. Poznato je k tome, da se u ovoj šumi svjetlo i zemljište iskorišćuje na najintenzivniji način, da postoji trajni kontinuitet sveukupnog prirašćivanja, te da najveća produkcija gromade slijedi u doba sječne zrelosti. Novija istraživanja F 1 u r y - eva i Balsinger - ova" pokazuju, da viši debljinski razredi imaju veći prirast od onog u jednodobnoj šumi, pa je prelaz iz materijala teševine do dimenzija materijala za trupce razmjerno mnogo kraći nego u jednodobnoj šumi. Osim toga Balsiger naglašuje, da od cjelokupne produkcije grade u prebirnoj šumi otpadaju dvije trećine na piljenu robu t. j . onaj materijal, koji ima najvišu cijenu. Iz svih tih prednosti prebirne šume niti možemo ocijeniti trajanje produkcije niti možemo pronaći faktore, koji uplivišu na njegovu duljinu. Jer samo na toj bazi možemo regulisanjem tih nepoznatih faktora stvarati uslove za vjerojatno najkraće vrijeme proizvodnje. Danas možemo naslutiti tek to, da prebirna šuma pokazuje drugačiji uređaj životnog toka od onog u jednodobnoj šumi. Prosuđujemo li rast stabala u prebirnoj šumi samo po onim elementima, koji su nam poznati iz jednodobne šume (visina, debljina, kružna ploha, drvna zaliha, prirast itd.), sigurno nailazimo na oštro izraženu individualnost, koja pruža vrlo malo mogućnosti za generalne zaključke. Sa uredajnog je gledišta za vrijeme produkcije u prebirnoj šumi najmarkantnija perioda latentnog mirovanja. Nastupa redovno u ranoj mladosti, ali tada, kad je stablo već potpuno formirano, pa se počelo čistiti od donjih grana. Do tog je doba presudan utjecaj stanišnog boniteta i d i f u z n o g svjetla, jer stablo, čim je niklo iz sjemena, preobražava i formira svoj oblik postepeno do definitivnog oblika. Zato ono u najranijoj mladosti i podnosi zasjenu, jer mu manjak na svjetlu nadoknađuje stanišna dobrota. Nu ulaskom u periodu latentnog mirovanja nastupa važna prekretnica u razvoju stabla, jer povrh dotadanje uloge staništa pojavljuje se novi faktor, direktn o svje 11 o, čiji je upliv neophodno potreban za daljnji razvitak. Stablo u ovom stadiju ne može više zasjenu nadstojnih stabala paralizovati svojim kapacitetom transpiracije, uvećavanjem lisnate površine (krošnje). Ona je već tada u omjeru s deblom razvila maksimalne dimenzije. Pratimo li gibanje visine stabla u jednodobnoj šumi, pa ga uporedimo sa istim gibanjem stabla u prebirnoj šumi, dolazimo do vrlo važnog zaključka, koji bismo mogli! definirati ovako: period latentnog mirovanja u prebirnoj šumi nastupa u doba, kada stablo jednodobne sastojine razvija najveći visinski prirast u toku čitave životne produkcije. Kako početak tog najvećeg visinskog prirasta pada baš u doba, kada je stablo dovršilo svoje oblikovanje, pa ako još k tomu dodamo i poznati Biolley-ev teorem, da se drvo sastoji sa 95—97% iz sastavnih dijelova zraka (C, H, N, O) a samo sa 3—5% iz čvrstih sastavina i da prema tome uzduh ima 15 Dr. Ph. Flury : Ueber´ den Aufbau des Plenterwaldeis. Mitteilungen der schweizerischen Zentralanstalt für das forstliche Versuchswesen, Zürich, 1929, Bd. XV, Heft 2 (str. 317). R. Balsiger : sipomenuto djelo (str. 64). 470 |