DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 38 <-- 38 --> PDF |
nîna može potrajno pružati jedva 4 m3 totalne drvne mase po hektaru. Sianje ovih šuma nakon rata, a napose prilikom ekspropriacije uslijed suviše radikalnih sječa izvršenih 1925—1931 pokazuje, da svako uvećavanje godišnjeg etata na veći iznos od navedenog maksimuma dovodi u pitanje potrajnost i opstanak. Uporedimo li ovaj prihod s podacima drugih uzgojnih oblika, dolazimo do zaključka, da je prebürn a šuma našega kraškog visočja najmanje rentabilna gospodarska forma između svih drugih načina stručnog gospodarenja. Opravdavanje većih prethvata, uštednja ili većih godišnjih sječa, pa makar i za kratke vremenske periode, 1SJS. -fSSO. 4S90. -7Ç00. -1910. 1920. 193Q. 19i*. god. SI. 14. nema stručnog ni općeg gospodarskog osnova. Ma kako pogodovali svim biološkim svojstvima kraške šume i ma kako favorizovali vrednije vrste drveća, prebirna šuma ostaje kao najmanje vrijedan uzgojni tip. Taj nedostatak uvećava svakodnevna opasnost, da malo zastranjivanje od skučenih uzgojnih i uredajnih principa dovodi do obešumljcnja i stvaranja strašnih golijeti´, kojima nažalost naša zemlja toliko obiluje. ZAKLJUČAK. U proučavanju gibanja produktivnih faktora kod prebirnih šuma Gorskoga Kotara mi smo se napose zaustavili na ulozi vremenskog faktora u šumskoj produkciji. Utvrdili smo, da u životu pojedinog stabla nastupa duži vremenski period latentnog mirovanja, koji može doseći i visinu ophodnje. Uzrok ovoj anomaliji leži u nedostatku direktnog svjetla upravo u doba, kada je nastupom najvećeg visinskog prirasta potreba za njim najveća. Eliminisanje ove periode moguće je jedino uvećavanjem osvijetljene lisnate površine odnosno normalnim razvojem stajališnog prostora za svaki pojedini debljinski stcpen. Uvođenje stajališnog prostora uklanja ne samo periodu latentnog mirovanja nego i do 504 |