DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 34 <-- 34 --> PDF |
na čitavom velikom posjedu. Nu kako na njegovoj površini još i danas ima preko 5000 hektara čistih bukovih šuma (Platak, Suho, Risnjak, Brod Moravicc itd.), koje takovima iz klimatskih i pedoloških razloga imaju trajno ostati, znači, da je traženi ekonomski omjer smjese nastupio daleko prije. U kasnijem se gospodarenju kretala smjesa u korist četinjača preko postavljenih gospodarskih načela. Odatle i pružaju ove šume sliku ili pretežnih četinjača ili pretežnih listača. Bukva se prema tome u ovim šumama i suviše oštro iskorišćavala na štetu općeg uspjeha gospodarenja. Ad b) Gospodarenje u ovim šumama imalo je oduvijek p r e b i r n i karakter, pa je takav zadržan i danas. Da bi se ocijenila potrajnost prebirnog gospodarenja i njegov intenzitet, potrebno je promotriti rezultate izvršenih sječa po vrsti i sortimentima. Registriranje posječenih masa u našem šumarstvu za razdoblje od 60 godina jedan je vrlo rijedak dokumenat. On daje uvida ne samo u intenzitet iskorišćavanja i kretanje omjera smjese nego i u solidnost izvršenih i knjiženih svih poslova šumskog gospodarstva, kakovog rijetko ili nigdje ne nalazimo u našim kraškim krajevima. Etat je po uređajnim elaboratima obračunat samo za jelu. Drvna masa sječivih stabala 44—56 cm prsnog promjera predstavlja s pribrojenim tekućim prirastom na polovicu periode (10 godina) periodički etat. Od ove je gromade odbijen procenat neunovčivih otpadaka i rezerva (sigurnost radi opasnosti kalamiteta), pa godišnji; etat iznesen u operatima predstavlja prodajnu (verkäufliche Holzmasse), a ne i totalnu drvnu gromadu. Kontrola ovako obračunatog etata vrši se pomoću poznatih normalno- zališnih metoda i to specijalno po Hundeshagenovoj metodi i po metodi Austrijske kameralne takse. Kod primjene Hundeshagenovog postupka zbiljna je zaliha (V.) obračunata produktom mase srednjeg stabla i broja stabala u svakom debljinskom razredu. Broj stabala ispod 32 cm prsnog promjera nije direktno ustanovljivan, već diobom ukupne površine debljinskog razreda sa stajališnim prostorom srednjeg stabla. Normalna je zaliha (Vn) u istom postupku (pošto još nije bilo lok. tabela) uzeta po kriteriju ustanovljenog normalnog umanjivanja broja stabala na jedinici površine u austrijskim prebirnim šumama,"´ prema kojem otpada po hektaru na I. debljinski razred . . . 196 stabala II. » » ... 87 III. » » ... 64 » IV. » » ... 52 » Kod primjene kameralne takse ustanovljen je poprečni sječivi prirast (Z) diobom ukupne izmjerene zalihe sječivog (IV) debljinskog razreda s njegovom površinom i brojem godina finansijske ophodnje. Normalna je zaliha (..) ustanovljena po formuli 39 Po tekstu uređajnih zapisnika (Schlussdarstellungen) normalni je broj stabala uzet iz podataka: Forsteinrichtungsergebnisse aus dem Plenterwald, — Oesterreichische Vierteljahresschrift für Forstwesen, 1903 (str. 378). 500 |