DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 33 <-- 33 --> PDF |
drveća. Nu ti uslovi pogoduju vrlo često jačo j vrsti između više njih uzgojno srodnih, ali slabijih i osjetljivijih. Vegetaciju surove — nedirnute prirode nikad ne možemo smatrati s obzirom na vrste drveća definitivnom. Redovno plemenitije vrste uzmiču pred uzgojno srodnim, ali otpornijim i manje vrijednim vrstama. Prašuma će pokazati optimum jedne ili više srodnih vrsta, ali će vrlo često konkretna njezina slika pokazivati nadmoć manje vrijednih na štetu plemenitijih vrsta. Tu ima da zahvati ruka šumara, pa da primjesu manje vrijednih vrsta svede na najniži mogući procenat, t. j . onaj, koji je neophodno potreban za uzgoj vrednije vrste. Za to se u periodi, što zahvata prelaz od prašumskog i primitivnog gospodarskog tipa do racionalno gospodarene šume, ima prosuđivati intenzitet gospodarenja jedino po množini uloženog rada i kapitala za podizanje najvredniji h vrsta. Taj je postupak u glavnom obratan od onoga, što ga primjenjujemo kod njegovanja šuma (prorede), gdje pogodujemo razvoju najjačih individua, dok ovdje pogodujemo razvoju najvrednije vrste, koja često i nije najjača. Prema podacima, koje sam prikupio od uprave bivšeg velikog posjednika,^ bila je prije okruplo 100 godina glavna vrsta ovih šuma É bukva . Četinjače (jela i smreka) bile su u daleko manjoj mjeri zastupane. Uzmemo li. u obzir tadanja prometna sredstva (Karolinška cesta iz god. 1632, Lujzinska iz god. 1809, te neznatna mreža primitivnih šumskih puteva) i tadanju općenitu malu vrijednost drveta, Iako je doći do zaključka, da je zatečena smjesa jelovine i bukovine rezultat primitivnog iskorišćavanja. Ovakovo stanje u glavnom i danas nalazimo u negospodarenim šumama Kapele.38 A to je dokaz, da je tadanja smjesa i opće šumsko-gospodarsko stanje onaj početni stadij kraške prebirne šume, u kom treba da zahvati čovječja ruka sa svrhom podizanja vredjiijih kapitala. Nažalost nemamo podataka sve do 1872 godine t. j . do preuzimanja posjeda po kneževskoj obitelji Thurn Taxis, da li se u pogledu uzgoja vrednijih vrsta što poduzimalo. Prema elaboratima iz vremena segregacionalnih procesa, a za vlasnosti grofova Batthyanyi 1867 godine vidi se, da je procenat zastupanih četinjača (jele i smreke) iznosio tek 33% prema zastupanoj bukovini. Iz ovoga nije moguće kontrolirati, da li se je prije 1872 godine popravljala smjesa u korist jele, jer izgleda, da su obje vrste prije toga vremena podjednako bile iskorišćavane. Blizina mora i lokalne potrebe pučanstva već su u prošlosti dale ovdješnjem drvu nešto veću vrijednost nego u drugim oblastima planinskog Krasa. Da bi se dobila približna slika stanja ovih šuma prije´60 godina pa na ovamo, iznosim podatke o popravljanju smjese po elaboratima kneževske uprave. Procenat jele kretao se kako slijedi: a) po segregacionalnim operatima 33% b) po izmjerama iz 1907 godine 54% c) po stanju na koncu rata 1920 66% d) po plohama oblasnih komisija 1930 81% Sudeći prema ovim podacima izgleda, da je tražena gospodarska ravnoteža 2. jele i Va bukve postignuta pod konac svjetskog rata 1920 godine. Nu to bi važilo onda, kad bi se radilo o smjesi vrsta podjednako 38 Dr. Ž. Miletić : Šume visokoga Krša, — Šum. List, 1928 (str. 329—339). 499 |