DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 32 <-- 32 --> PDF |
šume 24.216´572 ha poljoprivreda 340´307 ha Šumska površina ostaje nepromijenjena za vrijeme od punih 50 godina. Male neznatne promjene iz vremena naknadnih segregacionalnih ispravaka (1890 god.) odnose se na t. zv. izriješiva krčevinska zemljišta, od kojih je opet neznatni dio zašumljen, pa na čitavu površinu posjeda nema upliva. Veće promjene u površini objekta nastupaju tek poslije svjetskog rata prilikom utvrđenja državne granice naprama Italiji i izlučenja šuma za reviziju segregacija, a u korist agrarnih interesenata. Za površinu bivših izlučenih šuma nemamo tačnih podataka, jer se operati izlučenja ne pokrivaju sa stvarnim izručenjem u naravi. Nu pogreške su vrlo neznatne, pa je za općeniti prikaz prilično svejedno, koji se površinski podaci uzimaju u obzir. Prema stvarnom stanju umanjila se gospodarska površina velikog posjeda za slijedeće iznose: a) otpalo na talijanski teritorij 163.20 ha b) otpalo na izlučene šume 6706.30 » Ukupno . . . 6869.50 ha Ovo stanje potraja sve do 1932 godine, kad je veliki posjed ekspropriran i preuzet u državnu upravu. U ekspropriacionu masu ulaze bivše izlučene šume, a od posjeda otpada maksimum, koji je i nadalje ostao vlasništvom velikog posjednika. Prema tome se god. 1932 gospodarska površina opet mijenja i to: a) povećava za izlučene šume 6706.30 ha b) umanjuje za maksimum 828.— » Diferencija . . . 5878.50 ha Prema tome izlazi, da je gospodarska površina na ovom velikom posjedu zapremala: 1) od 1872—1920 godine ukupno 21214 ha, (odbiv čistine i plješine 3452.— ha) 2)od 1920—1932 godine ukupno 14345 ha. 3) od 1932 i dalje ukupno 20223 ha. Za ovoliki šumski kompleks nije potrebno ispitivati, da li on dosiže dovoljnu veličinu u razmjeru s drugim šumskim kompleksima u Gorskom Kotaru. Tako golem objekt studija rijetko dolazi i u povoljnijim prilikama nizinskih šuma. Ako još k tome uvažimo, da donekle stručno gospodarstvo kod nas u svim šumama siže jedva pola stoljeća unatrag, onda posjed Thurn Taxis predstavlja svakako najredi i naučno najvažniji objekt u šumama našega Krasa. Za riješenje našeg postavljenog zadatka promotrit ćemo dva osnovna kriterija šumskog gospodarstva na kraškom visočju, i to: a) smjesa po vrsti drveta, b) intenzitet gospodarenja. Oba su ,ova faktora toliko međusobno organički povezana, da je nemoguće u rješavanju ovog zadatka lučiti jedan od drugoga. Ad a) Smjesa je zastupanih vrsta u svom primarnom obliku doduše rezultat svih prirodnih uslova, koji pogoduju razvitku jedne ili više vrsta 498 |