DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 30 <-- 30 --> PDF |
5) Gibanje stajališnog prostora. Stajališni prostor pokazuje u svom tečaju slične anomalije kao i broj stabala. Veću krošnju imaju stabla na boljim bonitetima do cea 40 godina starosti, odnosno opet do nastupa najvećeg visinskog prirasta. Promjena relacija zbiva se u istom vremenu kao i kod umanjivanja broja stabala. Broj je stabala dakle u prebirnoj šumi ovisan o veličini stajališnog prostora, a taj je od doba najvećeg visinskog prirasta veći na slabijim nego na boljim staništima. Prema tome je naša pretpostavka u dokaznom postupku o neispravnosti Hufnaglove normale bila ispravna. Stajališni prostor obračunat prema tabelama prihoda i prirasta za Gorski Kotar izlazi enormno velik, što je uzrokom poznatom malom broju stabala na jedinici površine. Uvođenjem vremenskog faktora u strukturu prebirne šume postignuta su doduše potpuno razvijena stabla, koja pomoću pune krošnje mogu da proizvode zalihu kao i u jednodobnoj sastojini. Ali ta zaliha po vrijednosti daleko zaostaje. Stabla uslijed oskudnih stanišnih hraniva upućena na jače iskorištavanje raspoloživog svjetla moraju razviti granatos t do najvišeg mogućeg stepena. K tome slobodan razvoj na vjetrovitim položajima, kako je to na Krasu, pospješuje uvećavanje debljinskog prirasta više u nižim nego u višim zonama debla, da bi se pojačao stabilitet slobodnog rasta i otpor protiv udara vjetra. Prirodna je posljedica, da se doduše gromadni prirast gomila najjače na sječivom stablu ali i tu najjače u najnižim zonama debla, koje uslijed svojeg neiloidičnog oblika daju i onako najveći procenat neunovčivih otpadaka. Slabija j e d r i n a druga je mana ovakove prebirne šume. Jednaka produkcija mase ne znači i jednaku produkciju vrijednosti. Uvođenje vremenskog faktora u strukturu prebirne šume ne može se izvršiti bez štete po produkciju vrijednosti. A to je najkrupniji nedostatak uređivanja šuma na našem kraškom visočju. Upoređivanja podataka obiju tabela donose na svjetlo specifična svojstva prebirne šume, koja se u najvećem dijelu mogu protumačiti priznatima naučnim rezultatima o vezi svjetla i života. Mnogo je, kako vidimo, utvrđeno i na drugim šumama istog uzgojnog tipa (Flury, Balsiger, Gerhardt). Za nas je u ovom čitavom prikazu bila potrebna konstatacija, prema kojoj su u taksacionim elementima lokalnih tabela prihoda i prirasta našla uvaženja sva tipična svojstva prebirne šume, koja su ili općenito znanstveno prihvaćena ili se daju logično objasniti specijalnim uslovima života. V. KONTROLA ISKORIŠTENIH GROMADA. Zamašaj dosad izvedenih dedukcija traži riješenje pitanja, da li šume Thurn Taxis kao jedan objekat mogu poslužiti ovako važnom studiju, čiji bi se nalazi mogli dovoljnom sigurnošću generalizirati na sve šumske objekte Gorskog Kotara. Tu je potrebno, da te šume s obzirom na svoje gospodarstvo, prometala, potrajnost, vrijednost prihoda i općenitu važnost po okolno pučanstvo stoje najmanje u istoj visini kao i ostale susjedne šume. Nadalje je odlučno, da su u njihovom gospodarenju primjenjivani principi savremene šumarske nauke kroz dug niz godina, te da je njihovo gospodarenje intenzivnije nego u ostalim krajevima našega Krasa. 496 |