DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Pošto je drvna zaliha veličina izvedena iz temeljnice i oblikovisine (Ghf), a općenito iz svih dosad prikazanih faktora, izilazi, da je gubitak na broju stabala nadoknađen većim debljinskim prirastom. Visina, pošto je podjednaka u oba gospodarska tipa, ne dolazi u obzir. Uz povećani debljinski kod podjednakog visinskog prirasta postaje oblični broj niži, pa negativno djeluje na visinu drvne gromade. U uporedenju s jednodobnom sastojinom na zalihu djeluje pozitivno tek povećani debljinski prirast, dok negativno djeluje broj stabala i oblični broj. Ako dakle drvne zalihe u oba tipa odnosno poredbena primjera ne pokazuju primjetljivih razlika, onda moramo zaključiti, da je u prebirnoj šumi manji broj stabala i niži oblični broj izravnan većim prirastom temeljnice. Naslućivanje manje drvne zalihe u prebirnoj šumi nema temelja, jer se s obzirom na faktore proizvodnje umanjivanje kreće u linearnim, a uvećavanje u kvadratnim iznosima. Diagram gibanja iznesen je u si. 13. UicLOTano. "bonitet aT>om.cLCL7iih kyuulja. no ha LOTL. ta.he.le. Lo-ne: 20 30 SO .. 70 go 110 120 S .<.- SI. 13. Nalazi F 1 u r y - e v i i B a 1 s i g e r o v i37 označuju dapače nešto veću zalihu u prebirnoj nego u jednodobnoj šumi. Pripisuju to većem gomilanju prirasta na sječivom materijalu i kontinuitetu sveukupnog prirašćivanja. Ipak obojica priznaju, da između zaliha jednodobne i prebirne šume nema znatnih razlika. S drvnom je zalihom u vezi i kretanje tekućeg i poprečnog prirasta. Tu je teško primjetjti osebujne značajke, izuzev možda nešto raniju kulminaciju tekućeg prirasta, što se za ove tabele može lako protumačiti na osnovi uzgoja u slobodi. Sve se ostale raznolikosti u tečaju ovih faktora razmjerno brzo izravnavaju, pa za prosuđivanje markantnih osebina ne dolaze u obzir . Flury : spomenuto djelo (str. 326—327). Balsigcr : spomenuto djelo (str. 60—61). 495 |