DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 28 <-- 28 --> PDF |
i nizovi stajališnog prostora odnosno stajališne progresije. Iz priloženih lokalnih tabela dade se grafički i računski izvesti, da ovakova jednadžba ne može postojati u prebirnoj šumi. Prema tome je uvijek Kad bi se obrazovala idealna prebirna šuma na bazi jednakih temeljnica, kako to vidimo u Jovanovčevom primjeru,36 to bismo dobili prejako dotirane niže, a preslabo dotirane više debljinske razrede. Prva je posljedica ovakovog formiranja granatost nadstojnih stabala i varijabilnost gromadnog prirasta. A to nije ni biološki ni ekonomično. Napokon i sam liufnagl došao je na opstojnost ove normale na isključivo empirički način prilikom dvaju uzastopnih snimanja prebirne plohe, koju je sam individualno odabrao. Podatke iznosim u tabeli VI. Prosuđivanje najpovoljnije strukture prebirne šume po samovoljno odabranim konkretnim šumskim oblicima nije naučno opravdano. Tu su mjerodavne subjektivne impresije taksatora i njegovog ličnog naziranja TABELA VI. Podaci Hufnaglovih snimanja na velikom posjedu Auersperg (uzorne prebirne plohe na i hektaru). Snimano 1890 godine Snimano 1912 godine Deblj. razred .. kružna kružna od—do Broj Brot 3 ploha ploha M stabala stabala H cm m! m2 I 30-39 70 6-36 70 6-36 11 40—49 44 6-69 45 6-84 III 50 i dalje 27 6-18 40 9-16 Nu i ako ne uvažimo ove bez sumnje krupne nedostatke Hufnaglove normale, podaci lokalnih tabela pokazuju, da kružna ploha nije podjednaka u svim debliinskim razredima. Kad bi tako bilo, onda bi se moralo posve napustiti barem za prebirnu šumu načelo jednakih površina. A to je nemoguće iz jednostavnog razloga, što u prebirnoj, a donekle i u jednodobnoj šumi ne nastaje izlučivanje i mortalitet stabala u nižim debljinskim razredima zbog kolebanja kružnih ploha nego zbog razvijanja većeg prostora nadraslih na štetu potisnutih stabala. 4) Gibanje drvne zalihe. Veličina drvne zalihe ne razlikuje se u prebirnoj šumi mnogo od one u jednodobnoj šumi. Prema lokalnim tabelama ona je tek iza doba sječne zrelosti nešto niža, što za gospodarenje u finansiskoj ophodnji nema većeg značenja. :´6 Ing A. Jovan ovac: spomenuto djelo (str. 296). 494 |