. prebirnoj šumi upliva na broj stabala. Površina je pojedinog debljinskog razreda (/´) produkt stajališnog prostora srednjeg stabla (stabala u tom razredu (n). Prema tome je
/i = f, = qp2 ..
/. =4>;,14 itd.
Navedena formula dobiva drugi oblik:
cpt », = s ws = . . .
Odavle slijedi, da je broj stabala pojedinog debljinskog razreda
.,
., = —— ..
> "
», = ra.
ÇD2
itđ.
Analogno je po Hufnaglovoj normali kružna ploha pojedinog debljinskog razreda jednaka produktu temeljnice srednjeg stabla (.) i broja stabala u tom razredu (n).
ft = .. *h ft = .> "2 ft = .3«. .. itd
Formu! a je normale : prema tome:
:
ylni = = .2 «2 = .. .. — .4 »4
a analogno i broj stabala pjediaog ; razreda
..
., :
.2 3
.3 : itd.
..
Od navedenih oblika, kako je već istaknuto, samo prvi (t. j . načelo jednakih površina) ima znanstvenu vrijednost. Nu pretpostavimo li za čas ispravnost obaju principa, to već iz prvih članova navedenih formula slijedi, da bi morale postojati u njihovom odnosu jednadžbe za sve pojedine debljinske razrede
it = A] _^=. itd.
.. Y,
Ako ove jednadžbe postoje u prebirnoj šumi, onda nizovi temeljnica odnosno kružno-plošne progresije imaju jednake kvocijente gibanja kao
493
|