DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 22 <-- 22 --> PDF |
c) Razlike između boniteta vrlo su neznatne, tako da slabiji boniteti (III i IV) jednodobne sastojine pokazuju uvijek manje visine od analognih stanišnih prilika u prebirnoj šumi. Očekivali bismo kod stabala s potpuno razvitom krošnjom, da će visina biti manja od one u jednodobnoj sastojini. Tamo sastojinski sklop donekle uvećava visinski prirast, a tog sklopa u običnom smislu u prebirnoj šumi uopće nema. Razlog ovako velikih visinskih podataka imao bi se djelomično tražiti u utjecaju goleme množine zračne vlage, jer kraško visočje od Soče do Bojane pripada među najjača oborinska područja u Europi (3000—4000 mm). Ipak bi se vjerojatnije mogla ova visina objasniti utjecajem razvijene krošnje, što stoji u logičnoj vezi sa zaključkom, da svjetlo direktno upliviše i na visinski prirast. A da je tome tako, upućuje nastup periode latentnog mirovanja baš u doba najvećeg visinskog prirasta. .. .. SI. 9. Istraživanja F l u r y - a i Gerhardt a3´"´ u glavnom potvrđuju ovaj nalaz, jer se po njima visine obaju gospodarskih tipova prilično podudaraju. Donekle veću visinu zapaža Flurv u debljinskom razredu 52—70 cm, t. j . u doba sječivosti. Dakle i u ovom slučaju kao i kod broja stabala kasnije nego to kazuju naši podaci. Ovaj se slučaj može protumačiti jedino tako, da su Flury-eva opažanja uzeta iz konktretnih sastojina (pokusnih ploha), u kojima nije eliminisan stadij latetnog mirovanja. A taj stadij uvijek uzrokuje zakašnjenje svih životnih manifestacija. 32 Flury : spomenuto djelo (str. 318—320). Dr. E. Gerhardt : Leistet der Plenterwald mehr Massenzuwachs als der gleichalterige Hochwald, — Zeitschrift für das Forst, und Jagdwesen, Berlin, LXVl. Jg. (str. 613—6lö). 488 |