DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 19 <-- 19 --> PDF |
izlazak. Činjenica, da je ona nastala ne samo djelomičnim nego i potpunim gubitkom pristupa direktnog svjetla, rješava i njezino eliminisanje. Kušajmo to objasniti. Iz objašnjenja pojave zastarčenja vidimo, da se u prebirnoj šumi pojavljuje jedan novi faktor ,koji je kao najosjetljiviji reagens na upliv direktnog svjetla ujedno i najjača dinamička snaga gibanja svih produktivnih faktora. Taj je faktor stabalna krošnja u užem odnosno staja lisn i prosto r (Standraum) u širem smislu riječi. Taj prostor predstavlja onu projekciju površine, koju zaprema pravilno formirano prebirno stablo u svakoj pojedinoj fazi svoga života. Poznata je k tome i Fricke-ova teza, da svaka biljka zahtijeva to više svijetla, što je stanište hladnije, suše i lošije. Ako je tako, onda je vjerojatna i daljnja konkluzija, prema kojoj je stajališni prostor povoljan indikator za prosuđivanje boniteta, tek se bonitiranje u prebirnoj šumi ne smije bazirati samo na dobroti zemljišta nego i na intenzitetu svjetla (ekspozicija, inklinacija itd.). Tako napr. nije isključeno, da če za krajeve naših planina dinarske direktrise pokazivati južne i jugoistočne ekspozicije veći prirast od onih na sjevero-zapadu uz jednak stanišni bonitet, i to baš za to, jer je najveći dio danjega svijetla za ove potonje manje pristupačan. Napokon odlučnu ulogu stajališnog prostora potvrđuje i poznato Tichy-evo 8 0 pravilo za intenzitet šumske proizvodnje, koje glasi: »Die Menge und Qualität der jährlichen Productionsleistung des Bestandes hängt ganz und gar von der Intensität der Ausnützung des verfügbaren S t a n d r a u m e s, d. h. von dessen möglichst entsprechender Ausfüllung mit lebenden Baumschäften ab«. Za prosuđivanje vremena produkcije i tečaja prirasta u prebirnoj šumi! nije dovoljno samo poznavanje gibanja i poređaja onih proizvodnih elemenata, koji su za to važni u jednodobnoj šumi. Ovdje se ima uzeti u obzir i gibanje stajališnog prostora, koji kao izrazita funkcija svjetla predstavlja najjaču dinamičnu snagu života, razvoja i svih bioloških pojava u prebirnoj šumi. Vođeni tom spoznajom možemo lako objasniti, na koji je način uveden vremenski faktor i broj stabala u lokalnim tabelama za šume Thurn Taxisa u kraškom visočju. Predratne uređajne izmjere na ovom posjedu nisu ograničene samo na ustanovljenje t. zv. statičkih faktora (visina, kružna ploha, drvna gromada itd.) nego i na ustanovljenje stajališnog prostora, odnosno u daljnjoj konzekvenciji najpovoljnije stabalne krošnje u svim fazama života. Tek kad je gibanje ovog dinamičkog faktora dovedeno u suglasje ostalih faktora proizvodnje, riješen je i kriterium starosti i broja stabala na jednom hektaru. Kako je jednaki tečaj starenja i svih ostalih proizvodnih faktora uvjetovan normalnim razvijanjem stabalne krošnje, to će izmjere njezine projekcije pokazati, koji normalni broj stabala može zapremati jedinicu površine u određeno doba i na izvjesnom bonitetu. Da stvorimo sud, kako su u ovim lokalnim tabelama obrađena svojstva prebirne šume, potrebno je, da njihove podatke uporedimo s onima Lorey-evih tabela. Kad je već uzet u račun vremenski faktor, to je upoređenje moguće. Postupak još više olakšava okolnost, što u oba 30 Ing. Tichy : Der qualifizierte Plenterbetrieb, München 1891 (str. 19). 485 |