DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 18 <-- 18 --> PDF |
I postavlja pitanje, ne bi li se na najboljim staništima mogla prebirna sječa zamijeniti sa oplodnom sječom. Napokon valja primijetiti, da ni današnji najpriznatiji poznavaoci prebirne šume ne mogu tačno odrediti bitne razlike između prebirne sječe i oplodne sječe s dugim pomladnim razdobljem. Pošto po F1 u r y - u28 obje uzgojne forme imaju mnogo dodirnih tačaka, to bi se za sada mogla postaviti jedino ta razlika, da se kod šume sa oplodnom sječom, pa i sa vrlo produljenim pomladnim razdobljem, najstarije drvo na većoj površini ipak najedamput vadi, dok u prebirnoj šumi na čitavoj površini ostaju neprekidno, stabla od najslabijih do najjačih dimenzija. Da bismo ocijenili važnost ovih tabela za jelove šume na posjedu Thurn Taxis, koje iznosim u tabeli V., moramo napose naglasiti, da se osnivaju na podacima mjerenja izvršenih u dva velika razdoblja taksacionih radova i to prvotnog uređivanja (1890—1900) i´velike revizije (1909—1916). Važno je nadalje, da su im prethodila stablimičn a mjerenja, a ne mjerenja pomoću primjernih ploha. Izmjere, napose klupiranja, obuhvatale su u pravilu kod prvog uređivanja sva stabla od 40 cm, a kod velike revizije sva stabla od 32 cm prsnog promjera napred. Svakako vrlo skup, ali i najtočniji račin, čije troškove ostali šumski posjedi ne bi mogli podnositi. Snimanja prigodom velike revizije omogućila su isptivanja i ispravke ranije dobivenih rezultata o gibanju produktivnih faktora. Tada su bile konstruirane i visinske krivulje, čija su se gibanja mogla sravniti i kontrolirati, te napokon dovesti u suglasje s podacima kružno-plošne i gromadne krivulje. Nažalost nemam izravnih podataka, koja je dendrometrijska metoda primijenjena kod sastava ovih tabela, jer me je napuštanje kneževske službe (1930) prekinulo u započetom proučavanju tekstova mnogobrojnih uređajnih referata i instrukcija. Po tehnici izvođenja pojedinih radova, kako se vide u uređajnim operatima, postoji jedina mogućnost primjene metod e pruganj a (Streifenverfahren). Kad uzmemo u obzir golemu rasploživu građu dvaju snimanja, onda za ovaj način konstrukcije lokalnih prirasno-prihodnih tabela nije bilo većih poteškoća. Izuzetak čini samo broj stabala i s njim organski povezano uvođenje vremenskog faktora, što sve zaslužuje zasebno objašnjenje. Stablimične izmjere pokazuju, da je i ovdje dosljedno provedeno načelo individualnog promatranja prirasnog razvoja na svakom pojedinom stablu raznodobne šume. Ali one ne daju potrebne podloge za generalisanje gibanja produktivnih faktora na čitavu jedinicu površine (1 ha). To je prividan nedostatak, koji je ali svjesno učinjen, jer su snimanja po jedinici površine zamijenile druge tačnije, a za prebirnu šumu jedino prihvatljive izmjere. Tu leži i velika važnost ovih tabela. Prebirna šuma ne stvara sastojine onako, kako njihov pojam determinuje naša nauka. Prema tome mora i prenošenje gibanja prirasnog razvoja s aritmetski srednjeg stabla na jedan kompleks biti podvrgnuto drugim pravilima, nego je to u jednodobnoj sastojini. Stojimo dakle pred problemom, kako je zaveden vremenski faktor i kako je obračunat broj stabala na jednom hektaru. Tu nam jedino pojava latentnog mirovanja daje siguran. F´lury: spomenuto diclo (str. 307). 484 |