DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IV. TABELE PRIHODA I PRIRASTA. Historijski dokumenat dugogodišnjeg stručnog rada njemačkih šumara u tim našim kraškim šumama, a bez sumnje i najvažniju tekovinu planinskog šumarstva predstavljaju tabele prihoda i prirasta za četinjave šume velikog posjeda Thurn Taxis. U prekretnici između starog i novog gospodarskog poretka ovaj će dokumenat trajno ostati netaknut kao produkt stručnog rada jedne čitave epohe. Rezultat je tog rada neovisan o raznim poratnim poremećajima i interesima sadašnjice. Šume Thurn Taxis zahvataju na mnogo mjesta granicu vegetacije (Risnjak, Snježnik, Javornica, Bela Škalja itd.), tj. visine preko 1400 metara nad morem, gdje pretežno dominira kržljava bukovina i klekovina (Pinus montana). Izuzev vrhunce izvan gospodarenja (ausser dem Betrieb) svi su ostali položaji poslužili za sastav ovih tabela. I za najlošija su staništa izvršena bonitiranja i obračuni svih taksacionih elemenata. Na šumskoj površini od preko 24000 hektara obuhvaćene su sve šume prebirnog karaktera od granice vegetacije do granice jednodobnih šuma. Registrovana su ne samo oba ekstrema sastojinskog i stanišnog stanja nego i sve pojave unutarnjih prelaznih oblika. Tabele su sastavljene po istom sistemu kao i Lorev-ev e uzimajući u račun i vremenski faktor, ma da se radi o prebirnom tipu. Njemački stručnjaci, koji su ih svojom poznatom rigoroznošću sastavljali, nisu se moglii pomiriti s prebirnom šumom. Smatrali su je inferiornom. Naravno da su kod ovog posla zastali pred neobjašnjenim problemom života u kraškoj šumi. Tu je bio jedini izlaz, da se iz računa ispuste zastarčena stabla, pa da se umjesto njih na bazi motrenja slobodnog razvoja uzmu u račun samo nezastarčena stabla pravilnih krošanja. Primjena je ove solucije razumljivo dovela do spoznaje, da je u kraškoj raznodobnoj šumi oštro izražena ovisnost pravilno razvite krošnje i prirasta. Za područje prebirnih šuma nismo do sada imali nikakovih tabela ove vrste. Često su se upotrebljavale tabele za jednodobne planinske šume, jer ove po svom prirodnom rasprostranjenju dolaze do granice prebirnih. U praksi su za jelove šume već dulje vremena u upotrebi poznate Lorey-ev e tabele prihoda i prirasta. Empirijski se naime pokazalo, da se njihovi podaci najjače približuju naslućivanom gibanju proizvodnih sila prebirne šume. Naravno, da ova primjena nema opravdanja, pogotovo kad se radi o ekstremnim oblicima prebirne strukture blizu granice vegetacije. Reduciranje pojedinih podataka, koje se obično kod primjene vrši, nema naučno određenog ključa, uslijed čega ni uz najtočniji postupak nije moguće eliminisati subjektivna naziranja. Prema tome podaci Lorey-evih tabela dolaze u prebirnim šumama u obzir kao pomagalo drugoga reda. Nu ako uvažimo činjenicu, da su areali prebirne i jednodobne šume na našem Krasu međusobno isprepleteni, ne možemo ni posve zabaciti uporabu Lorey-evih tabela. Ona bi donekle bila opravdana, kad se radi o promatranju najpovoljnijih sastojinskih odnošaja u prebirnoj šumi. Očito je, da najslabiji (IV) bonitet Lorey-evih tabela predstavlja sastojinsko stanje jednodobne šume na granici prebirne, jer na još ncpovoljnijim stanišnim prilikama nije više moguća jednodobna nego tek raznodobna šuma. A to objašnjuje i razlog, što se u mnogim slučajevima 481 |