DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 14 <-- 14 --> PDF |
za debljinski stepen 30—39 cm srednji god. debljinski prirast 0.56, za debljinski stepen 40—49 cm srednji god. debljinski prirez 0.60, za debljinski stepen 50—59 cm srednji god. debljinski prirez 0.62. Za kritiku procenta vrijednosnog prirasta ovaj je rezultat vrlo važan. Vidimo, da godišnji debljinski prirast raste zajedno s uvećavanjem prsnog promjera i u onim debljinskim razredima, u kojima je procenat vrijednosnog prirasta već pao ispod zadanog gospodarskog minimuma. Ova se anomalija osniva na osebujnoj strukturi prebirne šume, gdje debljinski prirast stalno raste i u doba sječivosti, ma da je visinski prirast već davno završen. Pritom se mora uvažiti, da koliko zastarčeno stablo u prebirnoj šumi nema mogućnosti razviti pravodobno svoju krošnju, a potom i oba prirasta, toliko opet oslobođeno ima punu slobodu razvoja u svim pravcima. U prebirnoj strukturi nema susjeda, koji bi odraslo stablo sprečavali u razvoju krošnje, kako je to u jednodobnoj, naravno sklopljenoj sastojim. Uslovi su rasta približno jednaki kao kod uzgoja na slobodi izvan šume (na čistinama). Tu je jasno, da debljinski prirast kasnije kulminira i da je stalno veći nego kod onog stabla u sastojim, dok će visinski prirast redovno biti manji ili u najboljem slučaju jednak onom, što ga ima stablo u jednodobnoj šumi. Ovaj specifični međusobni odnošaj obiju vrsta prirasta dovodi do koničnosti (malodrvnosti) debla, koja je poznata u prebirnoj šumi. Posljedica je slabija kvaliteta proizvedene gromade. Što je duži vremenski razmak između maksimuma visinskog i debljinskog prirasta, to je kvaliteta pro izvedene gromade slabija . Takovo uvećavanje gromade predstavlja samo gomilanje neunovčivih otpadaka. Procenat prirasta vrijednosti pokazuje onaj debljinski stepen, kod kojeg diferencije maksimuma ovih dvaju prirasnih tečajeva počinju negativno djelovati na finansijski uspjeh gospodarenja. Srednja vrijednost godišnjeg debljinskog prirasta za navedene stepene iznosi zaokruženo 0.60 cm. Pošto stabla od 44 cm napred spadaju u prvu periodu sječe (20 godina), to gornja granica sječivog debljinskog razreda izlazi (44 + 20 X 0.60) sa 56 cm prsnog promjera. Tako bi sječivi debljinski razred obuhvatao stabla od 44 do 56 cm prsne debljine. Ispravnost ovog nalaza donekle potvrđuju podaci iz elaborata okolnih šuma (državnih, zemljišnih zajednica i velikih posjeda), u kojima sječna zrelost nije utvrdivana po ovoj metodi. Dapače tamo u najviše slučajeva nije uopće ni računata, već samo ocijenjena na bazi prodajnih cijena. Tamo se sječna zrelost kreće od 50 do 60 cm prsne debljine već prema raznim uređajnim jedinicama. Naravno da ovakav postupak računanja danas u poratno vrijeme, kad neprekidno vladaju velika osciliranja tržne cijene, te kad je i u šumama Thurn Taxis napuštena naknadna premjerba i sortiranje grade, ne bi doveo do pouzdanih kriterija. Pojave koje su tome uzrokom, stoje doduše izvan dohvata šumskog gospodarstva, ali one nisu vječne. Vjerujem, da će intenzivisanje prebirnog gospodarenja, koje nas neminovno čeka u budućnosti, a i staloživanje općih privrednih prilika donijeti mogućnost i potrebu primjene koliko Presslerove toliko i drugih točnijih formula za kriterium sječne zrelosti. 480 |