DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 11     <-- 11 -->        PDF

dila na izrađenim sortimentima (naknadna premjerba). Dostalna cijena
na dražbi ove vrste prema tome ne predstavlja kupovninu nego jediničnu
cijenu svakog pojedinog sortimenta. Tu je dakle isključen riziko
kupca i prodavaoca. Polučene cijene dakle stvarno predstavljaju pravu
vrijednost drveta, a to je za račun postotka vrijednosnog prirasta najvažnije.


Prema navedenim propisima obuhvataju sortimenti četinjave grade:


a) krupno drvo, trupci iznad 35 cm srednjeg promjera;


b) tvorivo drvo, trupci od 24 do 35 cm srednjeg promjera;


c) teševina, trupci ispod 24 cm srednjeg promjera.


Kako vidimo, sortiranje grade vršilo se analogno propisima, koji


su važili za bavarsk e državne šume.27 U priloženoj tabli iskazani
su ovi sortimenti slovima a, b, c. Ogrev je procijenjen okularno prema
tadanjim prodajnim cijenama za pojedini vrijednosni razred.


Vrijeme prelaza od 45 na 50 cm prsnog promjera obračunato je izbrajanjem
godova na svakom pokusnom stablu, a potom je izračunat
procenat prirasta vrijednosti iz dvaju poredbenih stabala istog odsjeka,
iste jedinične cijene, te iz jedne prodajne skupine. Na ovaj je način konzekventno
provedeno načelo, da se u prebirnoj šumi ima svako stablo
promatrati individualno.


Kako iz tabele vidimo, obračunati procenat prirasta vrijednosti
pokazuje prilično velike oscilacije, no ipak vrlo rijetko prelazi 3%. To
se dešava samo kod stabala s neobično jakim debljinskim prirastom,
kod kojih vrijeme prelaza traje samo 8—9 godina. Kod ostalih se stabala
ono redovno kreće od 10—12 godina, a procenat prirasta vrijednosti od
2—3°/c Kod naročito dugačkog vremena prelaza, t. j . iznad 12 godina,
u glavnom pada izračunati procenat ispod 2%. Dana su nam tu oba
ekstrema debljinskog prirasta (najjači i najslabiji), što se mora naročito
uvažiti kod računa prosječnog ukamaćenja.


Srednja vrijednost ovih podataka iznosi (95.36:31) svega 3.06%.
Procenat prirasta vrijednosti, koji pada iz godine u godinu, pao je kod
stabla od 45 cm prsnog promjera na najnižu dozvoljenu granicu ukamaćenja.
Sva dakle stabla iznad 44 cm prsnog promjera pripadaju sječivoj
gromadi narednog užitnog razdoblja (prve periode). Prsni promjer od
45 cm pokazuje donj u granic u najvišeg debljinskog (sječivog)
razreda. Da se dobije gornja granica tog razreda t. j . debljinski stepen
sječne zrelosti, ne može biti mjerodavan debljinski prirast, koji se može
izračunati na poprečnom trajanju vremena prelaza uzetih pokusnih stabala
(0.45 cm). Mjerodavan može biti samo prirast šireg debljinskog
razmaka, odnosno duže vremenske periode.


U tu je svrhu posebno izmjeren u ovoj gospodarskoj jedinici po


prečni godišnji debljinski prirast u prsnoj visini na 85 pokusnih stabala


iznad 60 cm prsnog promjera, i to u debljinskim stepenima 30—39,


40—49 i 50—59 cm.28 Ova mjerenja pokazuju


27 Dr. L. H uf nagi : Handbuch der kaufmännischen Holzverwertung und des


Holzhandels, Berlin 1921 (str. 123—124).


28 Forsteinrichtung d. f. Forstverwaltung Lokve, — Zusammenstellung über


Erhebungen des jährlichen durchschnittlichen Zuwachses in den Stärkestufen 30—39,


40-.» -und 50—59 cm.. Lokve 1908.


477