DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Primjena prirasta vrijednosti. Za taksatorske radove u prebirnoj šumi nema računanje faktične starosti šume nikakvog značenja. Nažalost, mora se brisati najskuplji elemenat produkcije. U navedenim konstatacijama svakako leže glavni razlozi, koji su rukovodili upravu velikog posjeda Thurn Taxis, da umjesto sa ophodnjom računa samo sa sječnom zrelosti na principu vrijednosnog prirasta odnosno njegovog procenta. Ovaj se kriterij zrelosti računao i na temelju postotka kvalitativnog prirasta, ali samo kao kontrola za dobivene rezultate. U oba je postupka primijenjena poznata Preslerova formula M — m 200 M -\-m n gdje M i m znače novčanu vrijednost poredbenih pokusnih stabala. Ispitivanje procenta vrijednosnog prirasta proteže se samo na četinjače i to na sječiva stabla. Kao poredbeni faktori uzeta su stabla od 45 i 50 cm prsnog promjera. Ukamaćivanje se smatra povoljnim sve dotle, dok formula daje iznose od najmanje 3%. Sječna zrelost nastupa u onom dcbljinskom stepenu, u kojemu formula pokaže niži procenat od navedenog gospodarskog kamatnjaka.26 Da li je obračun procenta prirasta vrijednosti po Presslerovoj formuli najbolje riješenje u uporedenju s današnjim točnijim formulama, ne možemo za prebirnu šumu donijeti nikakvog pouzdanog mišljenja. Za veliki posjed Thurn Taxis valja pritom napose naglasiti!, da su taksatorni radovi velike revizije prvog uređivanja izvađani u toku 1908 do 1915 godine, kad se točnije formule nisu bile još udomaćile u uredajnoj praksi. Presslerova je formula u to doba bila primjenjivana kod svih naprednih šumskih ekonomija u_Srednjoj Europi, a za naše je prebirne šume ovo prvi slučaj utvrđivanja sječne zrelosti primjenom naučno dokumentovanog teorema. Napokon valja uvažiti, da se kod prebirnih šuma kao svagdje tako i u ovom postupku mora računati sa širokom, prosječnosti. A kod toga nedostaci Presslerove formule posve iščezavaju. Kao primjer ovog postupka navodim u tabeli IV podatke obračuna za šumsku upravu Lokve, kako su razrađeni za elaborate velike revizije. Na ukupnoj šumskoj površini od 3080 ha oboreno je i ispitano 31 stablo sa 45 i 31 stablo sa 50 cm prsnog promjera. Sortiranje građe provedeno je tačno po tadanjim kneževskim propisima, a provodilo se već nekoliko decenija i održalo sve do najnovijeg vremena. U vrijeme računanja bilo je kneževsko sortiranje četinjave građe potpuno udomaćeno i nije pravilo nikakove smetnje unovčenju. Tome je najbolji dokaz, da se je na ovom velikom posjedu oduvijek postizavala najviša cijena za jelovu građu, dapače daleko iznad one, koja se plaćala u okolnim šumama podjednakih izvoznih prilika. Uslijed sortiranja građe nije bila objektom dražbovanja totalna gromada doznačenih skupina, već samo njena uporabiva masa (verkäufliche Holzmasse), koja se naknadno utvr 26 Forsteinrichtung d. f. Forstverwaltung Lokve, — Zusammenstellung der ermittelten Wertzuwachsprozente an Stämmen von 50 und 45 cm Brusthöhendurchmesser, Lokve 1908—1910. 476 |