DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1938 str. 69 <-- 69 --> PDF |
.... ....... ... ........ II ...., ... . y ....... ......... ..... je ......... y ..... . ..... ..... ........ ce ........ .. ....... ..... je .. ..... no ...... .......... .... y ......... ........ je ..... ..........., .... .. je . ............ ......, .... ......... .... .......... ..... ..... ..., ....... ....., .... .... .. ........... ............. y ............ ....... .. ...., ... . y ...... .. .... ........ ......., .......... je ..... ...., a ........ .... .. ... ........ . ........ ......... ......... ....... .... ..., .... ..... ........ ....... . .... .. ....... ..... ........ ........... ...... . ........ .......... ....... ........, .... ....... .... . ........., ........ je ........ ........ ............ ........ ....... ........, .... .... ....... .. .... .... ..... To .. ..... ......., .... .. ........ ....... .. ...... ...... .... . .. .. ...... ....., . ... ...... ... ..... .... .... ....... ..... .. ..... ......... .... ce, .. je ...... ...... .......... .... ....... ....... . y ...... . .... ......... ............ .... je ........ .... ........ ...... .. ...... . .. .. ...... ......... .......... ........... ........ .... ....... ........ POPULARIZOVANJE ŠUMARSTVA. Šumi se od najstarijih vremena nije davala gotovo nikakva važnost. Ona je svojom ogromnom rasprostranjeinošću, jer je bilo malo žiteljstva, a time i slabe potrebe za ziratnom zemljom, bila svačija i ničija. Tako isto i razni produkti šume nijesu bili ničiji odnosno svačiji, pa se nije osjećala ni potreba, da se o njoj vodi ozbiljnija briga. Takovo je stanje naših šuma u Bosni, Srbiji i Crnoj Gori bilo još u XViIM. vijeku, kad .je narod u gustim šumama i daleiko od ljudskih naselja vrebao ljutog neprijatelja, da mu se osveti. Tada su još namirivane slobodno skromne ´kućne potrebe iz šume, jer o kakvoj eksploataciji u to doba nije bilo ni govora, a nije se ni osjećala nikakva narodna potreba. Razvitkom kulture i civilizacije, napretkom industrije i obrta i umnažanjem žiteljstva počela se osjećati sve veća i veća potreba države da produkte šume iskofišćuje, a seljak da pravi nove stanove i izrađuje moderno gospodarstveno oruđe. Rastenjem tih potreba nastaju regularne sječe po državi, a i devastacija šume po okolnom stanovništvu bespravnom sječom i podmetanjem šumskih požareva, da bi se dobilo što više ziratne zemlje. Ovakovo stanje počelo je državi davati povoda, da misli na zaštitu šume. Država preuzima pod svoju sankciju stanje svih šuma, jer uvida, da ako to potraje dalje, da će šume u dogledno vrijeme nestati. Ali široke mase narodne nijesu to razumijevale, niti još uvijek vode o tome računa. Dobra konjunktura u godinama poslije svjetskog rata (bila je uzrokom upropašćivanju vrlo vrijednih državnih, komunalnih, manastirskih, seoskih i privatnih šuma, a to upropašćivanje traje u nesmanjenoj mjeri još i danas. Šuma je po shvaćanju narodnom opet postala i svačija i ničija. Ovakovo gledanje širokih masa narodnih na karakter šume treba na zgodan način ukloniti i treba ih upozoriti na sve zle posljedice, koje odatle nastaju. U širokim narodnim masama potrebno je probuditi svijest i plemenito osjećanje prema šumi. Moramo biti svjesni, da je baš neprosvijecenost naroda najveći uzrok upropašćivanju naših šuma, a sa ovom u korak ide i nepoznavanje korisnog i racionalnog obrađivanja zemljišta i naprednog držanja stoke. Da bi se šuma održala, treba i ova dva zla uklanjati kao i pomagati privatnu inicijativu savjetom i novčanim sredstvima. Narod treba poučiti, kako šuma raste, kako se čuva i koliko veće koristi ima narod od nje, ako se s njome razumno postupa, nego ako se satire. Narod mora da zna, da šuma nije nikakvo zlo i da nije svačija prćija, koju treba uništiti. 455 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1938 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Za to su u prvom redu pozvani šumari i narodni prosvjetitelji-, naročito učitelji osnovnih škola i vjeroučitelji, koji treba da su u stalnom dodiru sa narodom i savjetom i poukom. Važnost popularizovanja šumarstva uvidjelo je Ministarstvo šuma još godine 1925., pa je sporazumno sa Ministarstvom prosvjete uvelo održavanje t. zv. dječijeg dama pošumljivanja. U knjige osnovnih škola ušla su i štiva o koristi šume, o njezinoj ljepoti i njezinoj njezi. Pod tim direktivama održavana su manje i više stručna predavanja po šumarskim referentima, zasađeno je na više hiljada biljaka i pokazali su se blagotvorni i uspješni znaci te akcije. Ovo je trebalo protegnuti i na sva humana i kulturna društva, da bi tako popularizovanje šumarstva došlo do potpunog izražaja. Ministarstvo šuma i rudnika svojim raspisom br. 6482/37 osnovalo je u tu svrhu zemaljski odbor za propagandu pošumljavanja i pozvalo sve Kraljevske banske uprave, da slijede njegov primjer, te da osnuju banovinske odbore i narede osnivanje sreskih odbora i općinskih pododbora sa zadaćom: 1) da se u školama i preko svih društava drže predavanja, na kojima bi se javnost upoznala sa važnošću i koristi šume; 2) da se na dane sađenja (»dječji dan«) održavaju zorna predavanja za djecu i da se kod nje pobuđuje što veća ljubav i volja za šumu; 3) da svi dnevni listovi i časopisi pišu o važnosti i koristi šume, kako bi se probudilo što veće interesovanje za šumu i šumarstvo; 4) da razna humana i kulturna društva izdavaju publikacije, brošure i letke, koji će popularizovati šumarstvo i pošumljavanje; 5) da se u svim školama (osnovnim, stručnim, učiteljskim, zanatlijskim i tehničkim) u program nastave uvrsti što više gradiva o šumama; 6) da sreska načelstva i općinski pododbori pomažu najizdašnije ovu akciju i da se nađe načina, kako će se zasađene biljke očuvati, te da narod svakom prilikom odvraćaju od devastiranja i prekomjerne sječe šume; 7) da uprave osnovnih škola i društava odrede na državnom, općinskom ili privatnom zemljištu ogledne plohe za pošumljavanja i za šumske rasadnike, te da općinske uprave predvide u svojim godišnjim budžetima izvjesne svote za ovu svrhu. Da bih u grubim potezima olakšao posao predavačima prigodom održavanja »dječijih dana "pošumljavanja«, navešću primjera radi slijedeće direktive: Sreski šumarski referent treba da izradi nacrt i program toga rada u sporazumu sa školskim upraviteljem, te da istakne sve važnije momente u pogledu čuvanja, zaštite, podizanja i odgajanja šume. Gdje šum. referent ne može radi službenih razloga da svuda prisustvuje, ovlastiće za to školskog upravitelja. Treba utvrditi čas za održavanje »dječijeg dana« i broj učenika, iznaći zemljište za pošumljivanje, odrediti način pošumljavanja, vrstu i starost sadnica i njihovu dobavu. Prvi dan pošumljavanja treba odrediti u mjesecu aprilu. Na teren treba povesti najprije đake iz viših razreda, a objekt pošumljavanja ne smije biti predalek (1 sat hoda). Prvom predavanju treba da prisustvuje sve šumsko osoblje i nastavnici u dotičnom mjestu, da bi se na ta-j način manifestovala što jače ova plemenita akcija. Prije sadnje treba se pobrinuti za kopanje rupa, jer to zahtijeva više fizičkog napora. To će učiniti vlasnik zemljišta: država, općina, ustanova ili privatnik, u čiju se korist izvode ovi radovi. Zemljište treba prije toga očistiti od korova i trave. Sa općinom treba utvrditi, da na tom zemljištu ne smije za izvjesno vrijeme pasti stoka, a najbolje je zemljište ograditi^ da bi se pomladak osigurao. Od figuracije, sastava i položaja zemljišta zavisiti će, kakve će se biljke upotrijebiti (listače ili četinjače). Biljke treba lično da nabavi i probere šumarski referent, a školskoj mladeži,treba pokazati, koje biljke bolje uspijevaju s obzirom na razvoj korijenja i stabljike. Dovoljno je, da svaki učenik zasadi brižljivo 20^30 sadnica. Prije rada treba održati jedno zorno predavanje. Djeci treba 456 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1938 str. 71 <-- 71 --> PDF |
narediti, da ponesu sa sobom motike za čišćenje jama (to mogu učiniti odrasliji đaci), a mlada djeca neka ponesu lopatice i košarice, u. kojima će držati sadnice prilikom sadnje. Dan pošumljavanja treba da je što svečaniji. Prije polaska treba pregledati spremu učenika (oruđe i hranu). Djeca neka ponesu sadnice u košaricama sa vlažnom zemljom ili mahovinom zatrpane. Na licu mjesta treba odrediti đake za kopanje jama i za sadnju. Iz iskustva je poznato, da su ženske bolje za sadnju, jer su savjesnije. Na kopanje i na samu izvedbu sadenja treba paziti. Sva ova manipulacija treba da se izvede sa jednim ili više učenika, a ostali da se upute, da pod stručnim nadzorom šumarskog osoblja izvedu isti ovaj posao. Treba neprestano upozoravati na lošu sadnju, a one, koji su posao dobro izveli, treba pohvaliti pred ostalim učenicima. Djeci treba osigurati vodu i hranu, a polazak kući treba da bude svečan, veseo i uz ipjesmu. Ing. S. Omanović. KNJIŽEVNOST LAER, FORMHÖHENREIHEN, Berlin, Paul ..... 1938, 81 stranica i 4 priloga grafikona. Tom se knjigom popunjavaju tabele istoga autora, koje su izašle 1936. Knjiga sadrži ove česti: I. Opća razmatranja o izračunavanju masa uz pomoć tabela o masama i njihova primjena u praksi. II. Odnosi između visinskih krivulja i krivulja oblikovnih brojeva. Visinske krivulje kao funkcija srednjega stabla. .. Utvrđivanje srednje visine sastojtne. IV. Sumarno izračunavanje mase uz pomoć oblikovne visine srednjega stabla. V. Razmatranja o problemu obličnih brojeva. Za način upotrebe tabele izrađeno je detaljno uputstvo i objašnjeno primjerima. Autor pridaje svojim tabelama (za hrast, bukvu, smreku i bor) ove prednosti: 1) Računanje je jednostavno, pregledno, ekonomično i lako se da kontrolirati. 2) Tačnost je barem tolika kao u dosadanjih praktičnih metoda. 3) Za svaku klasu utvrđuje se me samo masa, već i kružna ploha. 4) Rezultati sječe mogu se bolje iskoristiti za kontrolu obračunavanja mase. 5) Mogućnost uporedivanja rezultata u istoj sastojini uvećana je. 6) Upotreba tabela je mnogostrana. Knjiga sadrži i najvažniju njemačku literaturu o ovome pitanju. Cijena je knjizi uvezanoj u tvrdo platno RM. 7.70. Naručuje se, uz popust od 25%, kod Paul Parev, Berlin. SW 11, Hedemannstrasse 28-29. U. NAJNOVIJA DOMAĆA DJELA: 1) Prof. Dr. Gjuro Nenadić: Osnovi šumarstva, II. prerađeno izdanje, Zagreb 1938 (broširano, 256 stranica); 2) Prof. Dr. Josip Baien: Šumski rasadnici, Zemun 1938 (broširano, 196 stranica; 3) Dipl telin. Kiril Č. Demić: Radne mašine za obradu drveta, Sarajevo 1937 (broširano, 143 str.). Sva tri djela izašla su u nakladi samih pisaca. Prvom prilikom osvrnut ćemo se na njih detaljnije. 457 |