DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1938 str. 33 <-- 33 --> PDF |
šumarskih referenata i dovoljnog broja stručnoga tehničkoga pomoćnoga osoblja. To je bila dužnost upravljača već u vremenu od 21. XII. 1929. g. do 1. VII. 1930. g., u koju je svrhu već u samom Zakonu bila predviđena ta vakantna doba. 2. Treba strogim zakonskim propisima, kako je to učinila demokratska bratska Češka, svim pozvanim i nepozvanim narodnim tribunima zabraniti svaku intervenciju i svako terorisanj,e državnih egzekutivnih vlasti i organa, te ih uputiti isključivo na političke pretstavnike vlasti, a to su banovi i ministri. 3. Treba svim silama i sretstvima raditi na iprosvećivanju svih slojeva narodnih, a u prvom redu seljaka i inteligencije, u pogledu svestrane velike važnosti naših šuma po »vitalne interese naroda i države«, te sređivanju političkih i ekonomskih prilika u zemlji. Možda bi i g. . posetio zgodom ovakav koji večernji tečaj. 4. Treba i momentalno da sprečimo uništavanje naših šuma, koje je u zadnje vreme zauzelo toliko maha, a tome c;lju i jedino tome cilju, po našem uverenju, služi i napadnuta odredba naše vrhovne vlasti. To je ,opet, šumarska politika. 5. A sada još jednu dobronamernu reč kritičaru g. x-u: Ne tuci, bre, u buduće ni topovima muve ni kopljima buve, jer se nevešto prihvaćeno koplje može da izvrgrie u bumerang, koji, kad ne pogodi cilja, sam od sebe — i bez tuđe pomoći — udari unatraške. A to je uvek šteta i samo šteta. Ing. A. Ružić. KNJIŽEVNOST BUKOV PRAO. Jedan prilog za njegovu ocjenu. S njem. preveo dipl. ing. Milorad V. Babić. Početkom god. 1938 izašla je iz štampe brošura »Bukov prag« u izdanju Jug. Fabrike za impregnaciju drveta Guido Rütgers A. D., Hoče kraj Maribora u prevodu s njem. od dipl. ing. Milorada V. Babica. Kako je ta brošura jedan od značajnih priloga našoj tehnološkoj literaturi, kazaćemo o njoj koju riječcu. Brošura »Bukov prag« (Die Buchenschwelle) izašla je na njem. jeziku god. 1935 u izdanju Kommandit-Gesellschaft Guido Rütgers Wien. Članak »Bukov prag« od dr. Oskara Thomanna izašao je prvi put god. 1914 u časopisu Udruženja austrijskih inženjera i arhitekata u brojevima 31, 32 i 33. Taj je članak zbog velike potražnje bio preštampan kao separatni otisak i u kratkom´ vremenu rasprodan. Zbog velike i stalne potražnje, a i zbog napretka u oblasti impregniranja doživio je rad dr. Thomanna svoje novo i obrađeno izdanje god. 1935 u vidu brošure »Die Buchenschwelle«, koji je evo sada osvanuo i na našem jeziku u prevodu g. dipl. ing. Milorada V. Babica. Brošuru možemo u glavnom razdijeliti na tri dijela. U prvom dijelu promatra se općenito bukovina kao građevni materijal. Osobito je interesantno paralelno prikazivanje tehničkih svojstava bukovine i hrastovine, odakle možemo na zoran način opaziti tehničke prednosti bukovine. Podaci su uzeti iz knjige G. Janka »Die Härte des Holzes« Wien. 1906. Dio koji govori o karakterističnim osebinama bukov´ne — kao piravosti, nepravoj srži i mraznoj´ srži — obrađen je osobito pomnjivo i dosta opširno, a oslanja se u glavnom na Tuzsona (Dr. Johann Tuzson: Anatomische und mykologische Untersuchungen über die Zersetzung und Konservierung des Rotbuchenholzes, Berlin 1905, J. Springer). U ovoj se brošuri prvi put spominje pojam mrazna srž (Frostkern) i ako je praktičarima poznata već odavna, pogotovo onima, koji su radili s bukovinom u 377 "i |
| ŠUMARSKI LIST 7/1938 str. 34 <-- 34 --> PDF |
šumama Karpata. Ovdje su iznijeti i rezultati eksperimenata, koji su vršeni u samom zavodu za impregnaciju drveta Hoče, a bavili su se istraživanjem sposobnosti upijanja impregnacione tekućine u mraznu srž. Iz rezultata ovih eksperimenata postavlja se i jedna vrlo interesantna hipoteza, koja pokušava da tumači postanak neprave srži tzv. crvenog srca na nov način. Ta hipoteza tvrdi, da nisu samo mikroorganizmi uzročnici neprave srži, nego može napr. srž da nastane i djelovanjem ekstremno niske tem perature. Drugi dio brošure, koji govori o manipulaciji sa bukovim pragovima, sadrži upravo dragocjene stranice za svakog proizvođača pragova. Tu se nalazi mnogo korisnih pouka o vremenu sječe, o izradi, o prosušivanju i uvitlavanju, jednom riječju o svim mjerama, koje idu za tim, da bukov prag očuvaju zdravim, dok ne prispije u zavod za impregniranje. Treći dio članka govori o samom impregniranju. Navodi se par historičkih podataka o impregniranju pragova uopće, a opisuje se novi tzv. kombinovani metod impregnacije, kojega je zavod uveo god. 1900. Taj se kombinovani metod, kako mu to ime kazuje, sastoji u kombinovanoj impregnaciji bukovog praga sa cinkloridom i ternim uljem. Po svom sastavu ovaj je dio slabiji od prva dva dijela članka već i time, što je prekratak i previše zbijen, tako da čitalac dobiva jednu i previše površnu sliku o samoj impregnaciji bukovog praga. Brošura se završava kratkim resume-om, koji naglašava sva odlična svojstva bukovog praga i naglašava, da je bukov prag apsolutno najbolji prag, ako mu se pri izradi i manipulaciji posveti pažnja, koju zaslužuje, i ako se valjano impregnira. Brošura je ilustrirana sa 52 ilustracije, većinom odlično izrađene instruktivne fotografije; dodane su i tri obojadisane table. Štampana je na vrlo dobrom papiru i ukusno broširana. Što se tiče samoga prevoda, možemo ustvrditi, da je stil pirevoda vrlo dobar i u duhu našega jezika, ali tehnološka je nomenklatura vrlo slabo obrađena, mjestimice čak i posve neispravna i nekonsenkventna. Gosp. prevodilac naglašava na kraju svoga predgovora, da mu oskudnost naših stručnih izraza čini glavnu poteškoću kod prevođenja ovakovoga djela, ali to ogradivanqe nije ni najmanje opravdano, jer mi imamo već dobro obrađenu drvno-tehnološku nomenklaturu. U knjigama Dr. A. Ugrenovića: Tehnologija drveta i Tehnika trgovine drvetom mogao je gosp. prevodilac da nađe mnoge potrebne stručne izraze i da ih je upotrebio, bio bi prevod jezično daleko bolji, nego što je u stvari. Ovdje smo sabrali nekoliko nezgodnih izraza iz prevoda i pokušali ispraviti. Zagušenos t (Erstickung) nije dobar izraz; kod nas se kaže piravost, prešlost. Jezgra , jezgr o (Kern) nije ispravno, jer se pod jezgrom razumijeva centralni dio unutar same stanice, lat. nucleus, a pravilan je izraz za njem. Kern izraz srž ili srce, prema tome mora biti osržavanje, a ne ujezgravanje. Vazdušn o vitlanj e nije dobro rečeno, nego mora biti uvitlavanje na vazduhu, slaganje na zračnom mjestu. Srčik a u prevodu ima da znači srž, njem. Kern, ali je vrlo nezgodno upotrijebljena, jer je srčika sasma drugi pojam. Pod srčikom razumijevamo ono, što Nijemci zovu Mark, a ne Kern. Prema tome ne valja pojam, obrazovanja srčike, nego mora biti obrazovanje srži ili osržavanje. Osim toga prevodilac nije u prevodu riječi Kern konsekventan, jer upotrebljava za isti pojam riječi: srčika, jezgra, jezgro. Spojn e por e nije nikakova greška za taj ipojam, ali mi imamo daleko ljepšu riječ — jazići. Mrzl o jezgro , njem. Frostkern, je riječ, koja se po prvi puta javlja u našoj stručnoj literaturi baš u ovoj brošuri. Dakle potrebno je bilo skovati kovanicu, da se 378 |