DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1938 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Radovao bih se, ako bi bar po koji čitalac mogao da se uveri, kako je ovfl priredba po svojoj monumentalnoj zamisli i po silnom materijalu, što ga je predočavala posetiocima, daleko nadvisila sve, što je u tom žanru do sada igde i ikad stvoreno i pokazano. Prema tome treba ona da ostane ne samo vidan spomenik u analima lovačke istorije, već i nezaboravna manifestacija današnjeg veka, koja je svetu neodoljivo pokazala univerzalnu korist lova i .. pojedinca i za državnu privredu i za ljudsku zajednicu uopšte! lng. Vojko Koprivnik, potpredsednik jugosl. priređivačkog odbora za Berlinsku izložbu i član Međunarodnog lovačkoga saveza u Parizu. HRAST PLUTNJAK ILI SURVA. Predlog za njegovu kultivaciju na našoj jadranskoj obali. Ekonomska kriza u Hrvatskom Primorju i Dalmaciji traje još uvijek, jer su pioizvodi, kojima ovi krajevi obiluju, u opadanju. Kriza u Dalmaciji kao vinorodnoj zemlji, može se reći, traje još od onoga doba, kada je Austrija snizila carinu na talijanska vina i time, da zadovolji svoga političkog saveznika, sasma upropastila zemlju, koja ju je vezala sa vanjskim svijetom. Hrvatsko je primorje osjetilo istom onda krizu, kada je Amerika zatvorila svoja vrata i potpuno obustavila iseljivanje našeg naroda, a time i zaradu. Jedina je utjeha ovim našim krajevima turizam, koji se lijepo razvija i odbacuje lijepu svoticu dinara godišnje. Nu ovaj turizam donosi više koristi mjestima, koja leže n;: samoj obali, i njihovoj bližoj okolici, dok samo seljaštvo do sada ima od njega malo koristi. Treba dakle da se traži način, kako bi se i njemu pomoglo. Prateći dnevnu i stručnu štampu nailazimo na mnoge predloge i savjete, ali sve to i svagdje zapinje, jer nam manjka kapital za potrebne investicije. Stručnjaci tvrde, da bi se ti krajevi, a napose Dalmacija, mogli izvući iz pasive, ali bi se morala kultura tla preorijentirati. To znači, da treba manje vinograda, jer im je cijena trajno pala, te da više treba producirati kulture, koje bolje nose. I zaista, ako se ogledamo na druge zemlje, onda vidimo, da krajevi sa istom klimom, sa istim tlom ne žive samo od vina, nego se bave i drugim kulturama, koje im odbacuju lijepe prihode. Italija je puna narandža, limunova, badema i drugog voća. Francuska na svom jugu ima s Ine kulture cvijeća, iz kojega je stvorila prvu industriju miomirisa u Evropi. Čitajući po listovima o raznim predlozirna sjetio sam se i moga putovanja po francuskoj rivijeri, gdje sam primijetio na prvi pogled neko čudno stabalje, koje je bilo sasma oguljeno. To je bilo stabalje hrasta Quer eus suber, njemački Kork- Eiche , hrvatski hras t p lutnj a k. Sama riječ »suber« znači latinski »pluto«. Kada se prstom pritisne kora, osjeća se neka mekoća kao na napetom pneutnatiku i velika joj je razlika prema kori našeg običnog hrasta i drugog drveća, koja je tvrda, opora, ispucana, a na površini se lako lomi. Oni, koje to zanima, neka odu u botanički vrt i stanu pred drvetom Phellodendron amurense, na stazi prema vrtu za medicinsko i gospodarsko bilje. Pipajući Phellodendron amurense, čija je domovina Manđžukuo, Mongolija i Kina, osjeća se mekana kora od nekog elasticiteta. Kora ovog drveta slična je kori hrasta plutnjaka, samo je kod potonjega kora vrlo debela (do 5 cm) i kad se skine sa debla i po njoj gazi, ima se osjećaj, kao da se gaizi po debelom sagu. Quercus suber je hrast, koji ne podnosi veliku studen, pa se drži više blizine mora i to u južnijim krajevima. Ima ga na obalama Italije, južne Francuske, Španije, Portugala, onda u Maroku, Alžiru i Tunisu. U južnim krajevima prevladava Quercu s su ber Line, dok je na zapadnim obalama Francuske i Španije Quercus occidental i s Gay. 321 |
ŠUMARSKI LIST 6/1938 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Austrija je pravila pokuse sa hrastom Quercus suber i posadila ga u okolici Pulja. Sada se nalazi kod sela Galesano čitava stara šuma, iz koje se dobiva surva , kako istarski Hrvati nazivaju pluto. Možda su to drveće posadili i Francuzi za vrijeme Napoleona, jer ga ima starog i preko 100 godina? Quercus suber traži tlo škriljevca ili rastrošenog (verwittert) granita; na vapnenastom tlu ne raste. Kao školski primjer može da posluži gorska kosa Montagne des Maures, Provence, sjeverno od Hyeres de Cannes, koja je sam škriljevac i na njoj sjajno uspijeva Qu. suiber. Prema Cannes-u postaju hrastovi rjeđi, a do Nice nestaje ih sasma. Po sveuč. profesoru Poljak u svi naši otoci počam od Krka i Raba dalje, sve do Mljeta, imaju puno škriljevca. Škriljevca ima na izvoru Zrmanje i na čitavom njenom toku, pa kod Velike Paklenice, Privlake, dalje na jugu u Boci Kotorskoj kod sela Kostanjevice i gornjeg i donjeg Stoliva, napokon kod Budve do 400 mj nad vodom. Mi prema tome zaključujemo, da, ako Qu. suiber raste oko Pulja u Istri, mora onda napredovati i po našim otocima, koji imaju škriljevca, a klima je toplija nego u Istri. Hrast plutnjak ili surva, što je stariji, to je impozantniji. Krajevi, koji obiluju tim hrastom, zelene se, da je milina gledati, osobito uz more. Na jednoj strani bujno zelenilo guste hrastove šume, a na drugoj strani plavetnilo mora! Da čar bude još veći, hrast plutnjak zeleni se i preko čitave zime. Njegovo lišće ne otpada. Mijenja se svake treće godine. Lišće je debelo, sja se i ima malo ureza. I tako surva pokraj koristi, što je daje narodu, poljepšava´ svojim trajnim zelenilom! i golijeti, iz kojih strši! Kako već spomenuh, mi imamo dvije vrsti Quercus suber i to Qu. suber L., koji daje najbolje pluto, a raste u južnoj Španiji, Portugalu i sjevernoj Africi, te Qu. suber Gay, koji raste u Francuskoj, sjevernoj Španiji i Italiji, a pluto je slabije kvalitete, nešto tvrde. Ali se i ovo dobro prodaje i daje stanovnicima lijepe zarade. Kora toga hrasta može se skidati već u starosti od 10 godina, a sa 25—30 g. daje najdeblje pluto (od 5 cm). Kada se kora sa debla skine, stablo ima boju čovječjeg tijela, a poslije potamni. Zato drvlje nakon ljuštenja ima neki čudni izgled, osobito kad sunčane zrake na njega padaju. Hrast plutnjak doživi starost od 150 g. i više. Kora hrasta starog do 150 godina dobra je, a onda joj vrijednost popušta i kora ne dolazi u promet. Pluto je prevlaka (koža) mnogim biljkama, čuva ih od vanjskih neprijatelja i od nepogoda zraka. Ono je tkivo, koje se sastoji iz stanica rekt-ampularnih, više manje kockastih (tafelförmig). Ove leže paralelno prema površini biljke, čvrsto su povezane i imaju nešto deblju membranu. U mrtvom stanju stanice su zrako-prazne. Membrane stanica odgovaraju gornjem sloju naše kože, ne puštaju da voda ili zrak izlazi ili ulazi u nutrašnjost. Prvo pluto svakog drveta (mislim hrasta) aove se mušk o pluto . Tvrdo je, oporo puca, pa se zato upotrebljuje samo za kožarnice. Kada se ovo muško pluto skine, razvija se t. zv. žensk o pluto , koje je (jer su stijenke stanica tanje) mekano, glatko i uporabivo za sve. Kako se prvo pluto skida oko 10. godine starosti, to daljnje pluto (do 150. godine) dolazi u industriju. Guli se obično svakih 10—20 godina. Ljuštenje kore (»démasclage«) obavlja se leti. Ne ljušti se sva kora, nego samo dijelovi, jer bi drvo stradalo. Rez se provađa tako, da se prave 2 paralelna kružna ureza, a ti se opet spajaju sa jednim dugim rezom. Urez smije ići do kombija, dublje ne, jer bi inače trpio daljnji razvoj pluta. Za stvaranje bolje kvalitete meće se kora nakon oguljenja na 5 m u kipuću vodu ili se drži preko vatre. Kvaliteta pluta je inače odvisna od starosti drveta, od klime i od pripreme same kore. Najbolja kvaliteta bude do 5 cm debela. 322 |