DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1938 str. 15     <-- 15 -->        PDF

kapelski srnjaci u godini 1937., ma da je prošla (1936/37) zima bila ugodna
i hranom obilna, imah samo srednje dobre rogove i ako je bilo razloga
za očekivanje, da će imati rogove vrlo dobre. Prema najnovijim istraživanjima
njemačkih lovaca vrsnoća i jakost srnećih rogova ovisi i o
broju sunčanih dana u vremenu, dok je rogovlje u liku. Izgleda, da su ta
opažanja točna, jer zimi i u proljeću 1936./37. bilo je u našim planinama
dosta maglovitih i oblačnih dana. U »Deutsche Jagd« Nr. 25 — 1934
Forstassessor B e n i n d e piše u članku »Die Körperstärke des Wildes
in ihrer Abhängigkeit vom Klima«, da toplokrvne životinje iste vrsti u
hladnijim predjelima postizavaju prema »Bergmannovom pravilu« znatniju
tjelesnu veličinu nego u toplijima i za primjer navodi, da jelen za
odstrijel u istočnoj Pruskoj važe popriječno 149,82 kg, a u pokrajini
Hessen 97,03 kg. Ali kaže dalje: »međutim je čitav problem najuže povezan
sa ishranom« i još dalje: »Bergmannovo pravilo nije zakon«. Pa
nastavlja: »Ima slučajeva, gdje mu činjenice ne odgovaraju. U tim slučajevima
priroda je našla za reguliranje druge putove, koji zadovolja


12 Š3 9M 95 96 97 9S 99 tSOOOt 02 03 04 OS 06 0? 08 09 WO 11 /2 1 > r> . U t! .i tsmoit st 23 2 t ISU 27


Odlično
Vrlo dobro


7 \ / S / V


Dobro \ / \ / /
Prililno


V / \ 7\


Dovoljno 3 19 \ / \ / \ /
Sisao g 1$ «., V ^. \ A
«i
/7
f6 . ´ „-— ´*
.---...


"


J


. Kv4titet4 rogov/jd Težina divfjaiine normalnih srnjđka


Grafikon kvalitete rogovlja prema težini srnjaka.


vaju«. I završava taj članak ovako:»Dieser Aufsatz zeigt nur einen Winzigen
Teilausschnitt aus einem grossen Gebiet von Problemen. Wie weit
andere Einflüsse, Z. B. die Güte der Äsung, ihr Mineralstoffgehalt,
Feuchtigkeitsverhältnisse und vieles andere eine Rolle spielen, blieb
unerwähnt. Ehe wir voreilig unsichere Schlüsse ziehen, muss eine
gewissenhafte Forscherarbeit vorangehen«. Prema tome jasno je, da
dorasli slovenačkil srnjak postigne poprečnu težinu od 20 kg, a kapelski
težinu od 30 kg, dok jelen brdski ne može nikada biti tako težak kao
onaj iz ravnica i divokoza iz Alpa (Slovenačka) ne može doseći jačinu
one iz Bosne i Hercegovine.


Kad sam napisao, da uslijed toga kapelski tetrijeb može doseći
težinu i od 7,5 kg, digla se u zagrebačkom Lov. ribar, vjesniku čitava
uzbuna. Sa protivnog stanovišta isticano je:


»Što se tiče klimatskih, edafskih i ekoloških, dakle podneblje, flora
tla (bakterije, protozoji i t. d.) te znanosti o vezama životinja i bilja k
njihovoj mrtvoj i živoj okolini, ne mogu se na temelju pokupljenih stručnih
podataka sa ing. Turkaljem složiti. Ne stoji naime da su klimatske
razlike između Slovenije i nas toliko različite da bi taj faktor uz druge
gore navedene mogao toliko utjecati, da bi Kapelski tetrijeb bio drugačiji
u veličini, boji, težini i t. d.«


»Pogledamo li kartu oborina naše države to ćemo vidjeti po gustoći
ili bolje po množini oborina da se proteže jedan pojas od Triglava pa sve


313