DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1938 str. 12 <-- 12 --> PDF |
opsežne matematičke račune, da se odredi brzina reakcije tvorbe šećera i brzina njegove rastvorbe. Na osnovi tih računa perkolatori.su tehnički tako usavršeni, da skoro sav stvoreni šećer iziđe iz njih prije početka rastvaranja. U tome leži temelj uspjeha ove metode. Današnji se perkolatori već veoma velike posude od 2 do 4 m promjera, koji mogu da prime do 50 cm3 drva i to u obliku pilovine. Ova se u njima parnim tlakom stisne što jače, da se strujanjem kiseline postigne što veća koncentracija na šećeru. Toplina perkolatora iskorišćuje se za grijanje vode i u druge svrhe. Pokazalo se, da prekidanje strujanja kiseline kroz perkolator ubrzava otapanje i šećerisanje celuloze. Zato je uvedena u taj postupak tako zvana, »intermitirana« t. j . prekidana perkolacija. Razumljivo je, da perkolatori kao i sve dovodne i odvodne cijevi, a osobito armature, moraju biti izgrađeni iz metala otpornog prema vrućoj sumpornoj kiselini. I to je činilo iz početka mnogo poteškoća, ali je to pitanje sjajno riješila njemačka metalurgija. Gotova šećerna otopina, z a č i m b a, sadrži oko 2.3 do 3.9% šećera, dosta pentozana i mnogo drugih hranivih organskih sastojaka iz drva. Na 100 dijelova potpuno suhog četinjavog drva može se računati iznos od 34.7 do 39% šećera i 10% topivih pentozana. Kod tvrdog drva dobiva se oko 35% šećera i oko 20% pentozana. Osim toga ostaje u perkolatorima potpuno čisti lignit sa oko 50% vode. Njega se na tonu drva dobije oko 600 kg. Iz početka činilo je mnogo poteškoća vađenje lignita iz perkolatora. I tome je tehnika veoma duhovito doskočila, tako da je ta operaci´a automatizirana. Nadalje nisu znali iskoristiti! tako dobiveni lignit. On u mokrom stanju, u kakvom izlazi iz perkolatora, predstavlja veoma slab gorivi materijal sa oko 2450 kalorične vrijednosti, dok potpuno suhi lignit posjeduje nešto preko 6000 kalorija i predstavlja time izvanredan gorivi materijal. Fabrike likvidacije drva najčešće ga rabe u gorive svrhe i pokrivaju njime skoro svu potrebnu energiju topline. U Njemačkoj se u zadnje vrijeme grozničavo traže putevi daljnjeg iskorišćenja lignita i to ili u mehaničke svrhe — tako za pravljenje umjetnog kamena (pločica) za surogiranje drugog materijala i u kemijske svrhe — ili! se njime prave i pokusi za popravljanje tla humusom,, koji nastaje iz lignita. Ohlađena začimba iz drva neutralizira se dodatkom vapna (na tonu drva potrebno je oko 61 kg vapna), nadalje joj se dodaju još neke anorganske hranive tvari za mikroorganizme. Nakon što se uslijed pridodanog vapna stvoreni gips slegne, ona se filtrira. Premda je filtrat tamne boje, on je potpuno bistar i predstavlja izvanrednu hranivu tekućinu, osobito za razvoj različnih kvasaca. Po navodima spomenutog njemačkog stručnjaka L u t z a, fabrika uređena istim kapitalom i koja bi trebala ista prometna sredstva kao fabrika po B e r g i u s - ovom načinu rada, mogla bi godišnje preraditi oko 21.000 tona drva. Po Schollerovo m postupku 100 kg mekanog drva daje toliko začimbe iz drva, da se iz nje mogu napraviti 24 litre čistog alkohola i 20 kg ugljičnog dvokisa. Osim toga ostaje još 60 kg lignita sa 50% vode. Prema L u t z u troškovi jednog hektolitra čistog alkohola po ovoj su metodi nešto viši! od troškova po metodi Bergiusa. On izračunava troškove po Schollerovom postupku na 34 RM. Naime Schollerov način poskupljuje to, da se iz drva dobiva ogromna količina veoma rijetke 310 |