DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1938 str. 10 <-- 10 --> PDF |
On misli u prvom redu na poljoprivredne fabrike špirita ili na male poljoprivredne ciglane, koje posjeduju strojni pogon, a koji se dade u tu svrhu iskoristiti. On preporučuje preraditi drvo na slijedeći način: Još zeleno drvo, u glavnom grane, grančice ili slabija debla treba isitniti zajedno sa korom pomoću stroja za isitnjavanje (Hackmaschine). To isitnjeno drvo meće se u posebne strojeve, koje upotrebljavaju ciglane za drobljenje gline. To su tako zvani »Kollergängi«. U tom se stroju drvo još dalje dobro isitni i izmelje uz pridodatak nešto šećera, oko 3% od težine drva. Najjeftiniji je pridodatak šećera u formi melase. Dobro samljevena masa dade se u silose i podvrgava se mliječnom vrijenju, te postane veoma ukusna i probavljiva. Prof. Mangol d u Berlinu konstatirao je, da je ovakva hrana za stoku veoma korisna i da ju ova rado prima. Za njemačke se je prilike konstatovalo, da je ta krma jeftinija od sijena, a i od slame. Tim se postupkom dade iskoristiti sve svježe sitno drvo, a mašine za isitnjavanje mogu se postaviti i u šumi, tako da se drvo dovozi poljoprivredniku na daljnju preradbu već isitnjeno i on ga treba samo dalje pomoću »Kollergänga« zdrobiti i ensilirati. 2. Za potpuno šećerisanje celuloze drva postoje danas u Njemačkoj dva tehnički i praktički već veoma savršena postupka. Prvi je pronađen i izgrađen od čuvenog njemačkog kemičara, pronalazača hidrolizacije ugljena (pretvorba ugljena pod visokim tlakom u tekućinu sličnu nafti) Bergius-a, a drugi odSchollera i njegovih saradnika u Torneschu. Po postupku Bergiusa dobije se iz drva čvrsti kristalinični pijesak, koji je još stalno nešto kiseljast i koji se može sasvim prečistiti u čisti grožđani šećer. Taj šećer u sirovom stanju, kako se dobiva na kraju fabrikativnog postupka, može se upotrijebiti samo kao stočna hrana, dok Je, ako je otopljen u vrućoj vodi, dobra hrana za uzgoj različitih mikroba, t. j . on se može dalje iskoristiti i biološkim putem. Po Schollerovom postupku (»Tornesch-postupku«) dobiva se iz drva hranjiva slatkasta tekućina, dosta niske koncentracije, po svome sastavu nešto slična tekućini, s kojom rade tvornice kvasca ili pivovare i koju stručno tehnološki zovemo z a č i m b a. Ta tekućina predstavlja izvanredni supstrat za uzgoj mikroorganizama, pa se može prema tome veoma dobro iskoristiti za daljnju preradbu pomoću mikroba. Opisat ćemo ukratko principe i iznijet ćemo najvažnije podatke o ovima postupcima. Bergius-ov postupak Već g. 1916 radio je Berglund i Bergius na izgradnji i usavršenju ovoga postupka, kojim se može preraditi samo potpuno suho i naročito isitnjeno drvo. Ne može se iskoristiti niti mokro drvo niti pilovina. Princip je taj, da se na »hladan« način u posebnim aparatima pusti da djeluje na posebno isitnjeno drvo koncentrirana solna kiselina. Postupak poskupljuje eventualno sušenje još mokrog drva i potrebna regeneracija prilično skupe solne kiseline. Na taj način moguće je iz 100 kg potpuno suhog drva dobiti 60 do 78 kg suhog šećernog pijeska sa oko 85% reduktivnog šećera, odnosno šećera koji može da prevrije. Osim toga od 100 kg četinjavog drva dobiva se tim postupkom 4 kg 100%-ne octene kiseline, a kod preradbe listavog drva nešto više, u oba pak slučaja oko 30 kg suhog lignita. 308 |