DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 80 <-- 80 --> PDF |
^sami braniti svoja prava, a ako je i koji školovan čovjek pisanim argumentima pokušao pomoći tu obranu, tiskopisi su se plijenili. (Slušaj brošure šumara Nanicinija). Ing. Premužić : Državne i imovne šume na području bivše vojne krajine jedan su sklop. Kreiranje imovnih općina pokušaj je državne šumske politike, da gospodarenje sa čitavim tim kompleksom šuma postane gospodarstveno što racionalnije. Nije li pokušaj uspio, ostaje to pitanje i dalje na brizi državi, da iz sadanjih šuma imovnih općina i segregacijom nazvanih šuma »državnih« najzgodnijim i najracionalnijim putem podimiri zakonima priznate i zajamčene potrebe bivših krajišnika. I nad strogo privatnim šumama vrši država snagom Zakona o šumama nadzor, pa može spriječiti krčenje i uništavanje šume, sve da to vlasnik i hoće činiti. Šume su imovnih : općina pod posebnim strogim nadzorom države .i država može, ako hoće, provesti, da se i devastirane površine imovnih općina pretvore u dobre šume, kad se ni jedna para novca imovnih općina ne troši, a nijednom klipom drveta ne raspolaže bez njena odobrenja, sve šumske štete i naknade presuđuju njena nadleštva, a dugo već ni jedan čuvar šuma, a kamo li činovnik, nije namješten, premješten, pohvaljen ni kažnjen bez njene direktne volje. Treba li tek neuk seljak da izvan ove i takove organizacje traži puta i načina, kako da se njegova imovina sačuva i učini, da na tlu određenom po zakonu za produkciju drveta uistinu i bude valjana šuma? Ima viševrsnih titula za obavezu države, da pomogne sada privremeno imovnim općinama iz škripca finansiiskog i uopće šumarskogospodarskog, a samo država u sadanjim prilikama i može efikasnim učiniti čuvanje šuma i usavršit gospodarenje sa šumama, jer ne smjje da se zaboravi: iz narodne se imovine plaća i čuvarsko i stručno gospodarsko osoblje, .. bez državne volje, bez vršenja dužnosti njenih nadleštava i činovnika ne može narod efikasnim učiniti čuvanje ni racijonalnim i uspješnim gospodarenje u šumama. Skroz je neosnovan i nepravedan zahtjev pod toč. 6. zaključka konferencije činovnika im. općina, da se banovinskim budžetom Savske banovine propiše 5% taksa za sječu šume na području te banovine, jer se time pogađaju i privatni šumoposjednici slično nepravedno, kao što sa iznimnim zakonom o stanovima bili poslije rata pogo đeni vlasnici starih kuća. Savska banovina nije vlasnik ni uživalac državnih šuma na svom području, nije skrivila ni pomogla lošem stanju imovnih općma, a svojim odredbama ne može propisivati ni mjeru za njihovu sanaciju. Sanirati se imovne općine mogu, jer njihovo zemljište nije pustinjsko, a na produktivnom zemljištu može biti vođeno isplativo gospodarstvo barem za podmirenje svojih vlastitih životnih potreba. I n g. Nikolić : Ipak bi za građu i gorivo morali pravoužitnici plaćati barem neki doprinos, inače se drvo rasipa i šuma ne cijeni! I n g. S m laj: Kod nekojih se imovnih općina dugo vremena već plaća za pravoužitničko drvo za gorivo i građu toliko, za koliko se može kupiti i u državnoj ili privatnoj šumi, a nigdje se više nedobivaposve besplatno. Dr. Pe t račić : Udruženje ne može mirno gledati postepenu, a negdje i rapidnu propast šuma ovolikih i vrlo važnih šumarskih zajednica, a ni stradanja tolikih svojih drugova, njihovih udova i siročadi! Po svršetku diskusije zaključuje se na predlog Dr. Petrovića, da se prednji zaključci konferencije činovnika imovne općine dostave i podkrijepe predstavkom udruženja gosp. Ministru šuma i rudnika ne saglasujući se (prema primjetbi Ing. Miklaua i ing. Premužića) sa točkom 6. tih zaključaka u smislu diskusije; te mjere da J. Š. U. smatra privremenima, a svoje će konačne predloge za definitivnu sanaciju podnesti ministarstvu, što to prije samo bude moguće. Predstavku će gospodinu Ministru šuma i rudnika predati izaslanstvo od dvojice ili trojice članova Upravnog odbora iz predsjedništva i četvorice delegata činovništva imovnih općina, čije će troškove podmiriti 282 |