DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 79 <-- 79 --> PDF |
3. Poresko olakšanje zemljariiie za oranice i vinograde predviđene po § 24. fin. zakona za 1936./37. ima se protegnuti i na šumska zemljišta imovnih općina za godinu 1938. 4. Imovne općine oslobađaju se plaćanja dopunskog poreza. 5. Općinski prirez imovnim općinama ne smije se razrezati veći od 25% neposrednog državnog poreza. 6. Ovlašćuje se Ban Savske ´banovine, da u budžetu za godinu 1938./39. propiše banovinsku taksu na sječu šume u iznosu od 5%: vrijednosti prodane drvne mase, koju svotu ima upotrebiti kao pripomoć samo za isplatu tekućih prinadležnosti osoblja imovnih općina: otočke, ogulinske, I. i II. banske, slunjske i gjurgjevačke. 7. Ovlašćuje se Ministar šuma i rudnika, da imovnim općinama navedenim ovdje pod toč. 6. ima iz fonda za pošumljavanje kao pozajmicu isplatiti u svrhu djelomične isplate zaostataka na prinadležnostirna osoblja iznos od 5,000.000 Dinara. 8. Imovne općine oslobađaju se plaćanja fonda za pošumljavanje. III. Ukoliko Ministarstvo šuma i rudnika hoće da donese Uredbu o reorganizaciji, sanaciji i olakšanju stanja krajiških imovnih općina molimo: da se drži našeg stanovišta izraženog gore pod toč. I. i LI. Napokon se na spomenutoj konferenciji zaključilo: »Da se umoli Upravni odbor Jugoslov. šumarskog udruženja, da predstavku, koju na nacrt Uredbe ima izraditi, gospodinu Ministru šuma i rudnika preda jedna delegacija Upravnog odbora, kojoj da se priključe još naročito izabrani delegati na toj konferenciji i to gg.: In g. Vjenceslav Radošević iz Bjelovara, Ing. Ivan Smilaj iz Vinkovaca, tag. Valter Muck iz Otočca i ing. Vlado Majstorović iz Karlovca. Trošak delegata da se plati iz kase Udruženja. Za slučaj izjave gosp. Ministra šuma i rudnika delegaciji, da će donesti Uredbu prema predstojećem nacrtu, da se hitno sazove u Beograd konferencija svih šumarskih činovnika na službi kod krajiških imovnih općina, kojoj imaju svi pridoći.« Ing. L e n a r č i ć: Ne razumijem, kako bi uz postojeći zakon o šumama i činovničko i lugarslko osoblje, postojalo tako užanso pustošenje šuma na području Otočke imovne općine i pretvaranje u goli krš tamošnjih bregova, kako to prikazuje gosp. Radošević. Ing. Radošević : Prazna puška ne puca, služba loše plaćenih službenika je loša. a nikako neplaćenih je gora, nego nikakva. U ostalomi osoblje tnema egzekutive u svojim rukama. Prijave šumskih šteta presuđuju sudske i upravne vlasti, a uz amnestije, intervencije i sve drugo, svatko zna, kako može biti sa čuvanjem šuma jedne institucije, koja je tako dugo u potpunom gospodarskom rasulu, a uz postojeće zakonske propise i njihovo vršenje sa strane nadležnih vlasti, ne mogu si pomoći zastupnici vlasnika, sve kad bi znali i htjeli. Dr. Petrović : Zaključak konferenceje činovnika, koji nam je pročitan, predstavlja mjere za trenutačno olakšanje prilika imovnih općina i pomoć penzionerima, i činovnicima za jedan čas, no imovne općine treba da vrše svoje zadatke trajno. Kako da se to poluči? Dr. Baien : Spominjao sam to i ranije prigodom rasprave istog predmeta na Isjednici od 7., .. 1937. u Beogradu pod toč. 6. dnevnoga reda (Š. L. broj 7.-8. 1937. god. str. 469—470), a velim i sada: da se riješi pitanje imovnih općina, trebat će pored ostaloga provesti reviziju segregacije. Taj princip je ozakonjen slučajem pomoći Stajskoj imovnoj općini već god. 1881. Taj slučaj, pa sam historijat i sve zakonske ustanove o segregaciji šuma sadanjih imovnih općina jasno nam kažu, kako se ima gledati na kreiranje državnih šuma na bivšem hrvatsko-slavonskom krajiškom području. Nisu one po svom zadatku čisto i jednostavno vlasništvo čitave države,. Ne mogu to biti ni danas. Seljaci graničari, morali su i u prošlosti, prem neuki i neškolovani 281 |