DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Transpiracija povećava prirast šumskog drveća uz množinu hraniva u tlu i uz upliv svijetla. Ona, a prema i tome rast drveća, umanjuje se na stablima slabo razvijene krošnje, ako je snižena temperatura zraka, ako je površina vlažna i ako je oslabljeno (mršavo) mesto. Naprotiv tome transpiracija se povećava povećanjem vlage tla, pa je ona kod raznog drveća različita, a tu baš listače u razmjeru sa četinjačama stoje u velikoj opreci. Kod listača iznosi transpiracija 21—98 grama. Ko d četinjač a iznosi ona ovoliko: kod bora na suhom tlu 3 grama, na vlažnom 7 grama; kod smreke na suhom tlu 5 grama, na vlažnom 10 grama. Eto zato bor i smreka nijesu reagirali na vlagu (zalijevanje). Sve četinjače osifm ariša (114 gr.) manje transpiriraju nego listače. Dakle trebamo slijediti prirodu u svakom pogledu pri izboru biljaka i paziti na aterenizaciju (po S c hw erinu) t. j. mi ne možemo prilagoditi biljke na terenu, koji njima ne pogoduje. Upotrebljavanje oglednih stanica za produkciju poljoprivrednih produkata sasma je razumljiva stvar, jer se tu u kratkom vremenu od 2—3 godine produciraju biljke, koje daju plod i ukamaćenje troškova, pa se tu svako eksperimentiranje opravdava. Nema tu govora o gubitku kapitala uloženog za obradu i sadnju. Naprotiv ogledne stanice podizati za šumsko drveće, izuzevši šumske rasadnike, niti bi se rentiralo niti imalo svrhe za pošumljivanje krša i golijeti, dakle apsolutnog šumskog zemljišta, jer troškovi za podizanje tih stanica ne stoje ni u kakvom razmjeru sa svrhom pošumljivanja. U pogledu podizanja »ekspresnih šuma« oko utvrda na golom i šikarom obraslom zemljištu radi maskiranja vojnih objekata od napada iz vazduha razumljivo je, da tu ne treba kultivirati veće komplekse, nego smo pojase oko utvrda. To se može postići sadnjom brzo rastućeg bagrema, jablana i kanadske topole (na vlažnom tlu). Tu možemo saditi orah, trešnju i lipu, koje će nam drveće donositi koristi i amortizirati uloženi kapital. Za tu svrhu nije potrebno podizati ekspresne šume. Ni za osiguranje klizavih terena, vododerina itd. kao ni za sprečavanje osipanja zemlje nije potrebno podizati »ekspresne šume«, jer sadnja biljaka i reznika ima samo obranbenu svrhu, a za to su nam pri ruci živi pleteri iz vrba i topola, koje drveće već prve godine tjera izdanke i veže tlo. Na suhom se terenu sadi bagrem ili sije sjeme pajasena. Dapače se to provodi i u koritima brdskih i povremenih potoka, što je do sada dalo dobre rezultate. Želim još da istaknem, da cijeli članak govori o svemu više nego o podizanju »ekspresnih šuma«, te mi se čini, da je ovaj naziv nabačen. Inače se ne može razumjeti razmatranje pitanja ogledne stanice, njenih ciljeva i programa kao i njenog stanja. Pisac bi bolje bio učinio, da je ocrtao odgajanje jagoda, malina, ku pusa, ribizla, breskava, trešanja i kajsija, što bi bila u glavnom i zadaća te meliorativne stanice, a ne da piše o nekim »ekspresnim šumama«. Ne može se olako prijeći preko onakovog nabacivanja na rad šumara i preko 267 |